PULA – Istarski župan Valter Flego u intervjuu za Glas Istre osvrnuo se na najvažnije projekte u posljednjoj godini svoga mandata, radu u Hrvatskoj zajednici županija, ostvarenim rezultatima u Županiji te budućim planovima.

Kako ocjenjujete postignute rezultate u županiji nakon tri godine i što obećajete biračima da ćete ostvariti u posljednjoj godini mandata?

- Od samog početka mog mandata postavili smo si jasne ciljeve i zadatke, puno smo radili i nakon tri godine, sa zadovoljstvom mogu ustvrditi da su rezultati vidljivi. Kako uvijek ističem, politika je mjerljiv posao, a mi smo pokazali da dobro radimo svoj posao unatoč brojnim ekonomskim neizvjesnostima u državi i okruženju. Veseli me što je Istra danas druga najrazvijenija regija u Hrvatskoj, koja bilježi sjajne rezultate u mnogim područjima. U Istri je od 31. prosinca 2013. do 31. prosinca 2015. godine 1.611 više zaposlenih osoba, te smo najuspješnija županija u Hrvatskoj po pitanju zapošljavanja, a po najnovijim podacima FINA-e, dobit poduzetnika u 2015. godini najviše je rasla u Istarskoj županiji. Također, mnogi istarski gradovi ocijenjeni su kao najbolji za život i poslovanje. Naravno, takvi nas podaci čine ponosnima, ali se njima ne zanosimo već nastavljamo sa svakodnevnim trudom i zalaganjem, strateškim planiranjem i odgovornim radom. Tijekom protekle tri godine, visoko na listi prioriteta nam je bio gospodarski rast, kako bi u ovim izazovnim vremenima dali vjetar u leda našim gospodarstvenicima. U tom smislu, inicirao sam cijeli niz konkretnih mjera pomoći istarskom gospodarstvu. Također, ulagali smo u unaprjeđenje zdravstvenog i socijalnog standarda, infrastrukturu, poljoprivredu, mlade, sport, kulturu i očuvanje istarskog regionalnog identiteta.

Što smatrate značajnijim postignućem?

- Od najznačajnijih kapitalnih projekata izdvojio bih početak gradnje nove Opće bolnice u Puli, izgradnju sveučilišnog kampusa i menze, izgradnju Sustava za navodnjavanje poljoprivrednih površina Valtura i izgradnju ZCGO Kaštijun. Kao županu, posebno mi je važno da se Istra ravnomjerno razvija, kako sektorski, tako teritorijalno te sam u svakodnevnom kontaktu s istarskim gradonačelnicima i načelnicima i redovito obilazim gradove i općine. Također, postoji dobra suradnja privatnog i javnog sektora, što je od značaja upravo u ovim vremenima.

Na koje projekte ste koncentrirani u posljednjoj godini mandata?

- U posljednjoj godini mandata nastavljamo jednakim tempom kao i do sada te nas očekuje realizacija niza započetih projekata i programa. Od novih ulaganja posebno bih izdvojio projekt uređenja i dogradnje domova za starije osobe u Puli, Novigradu, Rovinju i Raši, vrijedan 22 milijuna kuna, a koji će značajno doprinijeti unaprjeđenju kvalitete skrbi za starije osobe na području Istarske županije.

U Zagrebu, Slavoniji i drugdje počele su najave kandidatura, iako je do izbora još godinu dana. Hoćete li ići u utrku za drugi mandat istarskog župana?

- Posao istarskog župana svakodnevno obavljam s velikim zadovoljstvom. Siguran sam kako zajednički možemo još mnogo toga realizirati. Spreman sam odraditi još jedan mandat ukoliko mi stranka ukaže povjerenje kako bi završili započete, te pokrenuli neke nove projekte značajne za daljnji razvoj Istre.

Najveći projekti koji su povezani s financiranjem iz državnog proračuna ili odlukama Vlade u problemima su - poput Opće bolnice u Puli ili Istarskog ipsilona? Kako će se oni nastaviti?

- Radovi na novoj pulskoj bolnici teku prema planu. Međutim, kao što je poznato, nedavno su županijama vraćena osnivačka prava nad bolnicama. S time sam, kao župan, zadovoljan jer smatram kako ćemo upravljati bolnicom učinkovitije i racionalnije od države, a sve na dobrobit korisnika zdravstvenih usluga. No, s druge strane, držim kako nam je država, uz osnivačka prava, trebala osigurati i izvorne prihode za financiranje zdravstvene djelatnosti. Također, ne mogu prihvatiti da preuzeta dugovanja bolnice, koje je stvorila država, podmirimo sami do kraja 2018. godine. Isto tako, u Istarskoj županiji jednoglasni smo po pitanju statusa Opće bolnice Pula i smatramo kako treba ostati županijska bolnica regionalnog značaja.

Kakva je budućnost Istarskog ipsilona?

- Što se pak Istarskog ipsilona tiče, riječ je o jednom od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Istri, za čiji se dovršetak zalažem od početka svog mandata zbog njegove izuzetne gospodarske, turističke i prometne važnosti za cijelu regiju. Po tom pitanju, još uvijek očekujemo očitovanje Europske komisije o tome da li produljenje postojeće koncesije utječe na visinu javnog duga.

Možemo li zaključiti kako su problemi s financiranjem OB Pula ili rada pulskog sveučilišta primjeri koji pokazuju da je financijska decentralizacija jedina šansa za razvitak regije?

- Istra je odličan primjer da gradovi i županija, konkretnim mjerama i odlučnim politikama, mogu biti ključ izlaska iz krize. Međutim, dok god 9 od 10 kuna završava u državnom proračunu, a ona preostala kuna se raspoređuje u sve proračune regionalnih i lokalnih jedinica, mi ne možemo i nećemo biti zadovoljni! Na taj se način koči razvoj Istre! Opća bolnica u Puli, na koju su građani Istre čekali više od 20 godina, samo je jedan od primjera nepoštenog odnosa države spram Istre. Naime, Istra svake godine u središnju blagajnu uplati 800 milijuna kuna viška. S tim bi novcem samostalno mogli izgraditi jednu bolnicu i sveučilišni kampus godišnje. Dakle, ono za što se zalažemo je funkcionalna i fiskalna decentralizacija. Poželjno bi bilo u što je moguće većoj mjeri poštivati princip supsidijarnosti, odnosno stvari rješavati na najnižoj razini vlasti na kojoj ih je moguće riješiti. Naravno, to znači davanje ovlasti, ali i spuštanje financijskih sredstava za njihovo efikasno obavljanje. Današnja kriza u Hrvatskoj je dobrim dijelom produkt njezine centralizacije, a europska iskustva pokazuju da su upravo snažne regije idealna razina vlasti za provođenje većine najvažnijih javnih politika. Ne moramo izmišljati toplu vodu, već se ugledati na razvijene europske države.

U javnosti se ocjenjuje kako je Hrvatska zajednica županija, čiji ste potpredsjednik, uspjela dogovoriti zajednička stajališta s predsjednicom Republike o potrebnim reformama? Je li Istarska županija prepoznata od strane drugih političkih opcija kao samostalna županija/regija?

- Hrvatskoj trebaju jake regije koje će biti nositelji gospodarskog razvoja, s čime se složila i predsjednica Republike na nedavno održanom sastanku sa svim županima. Zagovaramo decentralizaciju jer smatramo da jedino spuštanjem ovlasti i sredstava na nižu i bližu razinu građanima, možemo očekivati brži ekonomski rast i bolji životni standard sviju. Upravo se na toj razini, transparentnije i racionalnije troše novci.

Smatra se da je u decentralizaciji nužno i smanjenje broja županija, gradova i općina?

- Nužne reforme se često prvenstveno dovode u korelaciju s brojem županija, gradova i općina. Nedopustivo je da se za današnje ekonomsko stanje u državi kao primarno ističe broj općina i gradova, a trebalo bi se razgovarati o nadležnostima, racionalizaciji i drukčijem organiziranju. Istra ima sva obilježja regije i mora ostati samostalna cjelina. Nikakav drugi scenarij ne dolazi u obzir, što sam rekao i predsjednici Republike. Posjetio bih i na Deklaraciju o regionalnom razvoju i jedinstvenosti Istre koju je jednoglasno usvojila Skupština Istarske županije.