ROVINJ – Saborski zastupnik i glavni tajnik IDS-a Giovanni Sponza danas je gostovao u emisiji „Novi dan“ N1 televizije. Sponza se tim povodom osvrnuo na mnoga aktualna politička pitanja kazavši kako je očekivao mnogo više od aktualne Vlade ustvrdivši da rezultati uvelike izostaju te da je još uvijek sve na razini retorike i najava.

Apelirao je još jednom na suštinsku, sadržajnu, funkcionalnu i fiskalnu decentralizaciju, a na pitanje zabrinjava li ga ekstremizam u hrvatskom društvu, Sponza je kazao kako je radikalizacija s veličanjem ustaštva „van pameti te da je dobro što su uslijedile reakcije iz inozemstva“.

Cijeli intervju pročitajte u nastavku.

Govori se o tome da koalicija Hrvatska raste više ne postoji. Što se događa?

- Ne bih se složio. Nije dobro što se nakon parlamentarnih izbora opozicija bavi sobom, te stranke sada odrađuju unutar izbore, što je šteta jer u ekonomskoj i društvenoj krizi trebali bismo davati konstruktivan doprinos za izlaz iz krize. No, kada izbori završe, osobito na ljevici i političkom centru, onda ćemo djelovati na ispravan i konstruktivan način.

Jeste li imali kakav sastanak koordinacije koalicije Hrvatska raste?

- Odmah nakon izbora. IDS je sa svojim partnerima i ostvarenog očekivanog rezultata na sastanku dao Milanoviću podršku za mandatara i to je to.

To vam je bio zadnji susret?

- To nam je bio jedini susret.

Je li za IDS bilo važno tko će voditi SDP, bi li vam bilo lakše surađivati s nekim drugim na čelu, a ne Zoranom Milanovićem?

- Mi smo se uvijek davali svoj doprinos hrvatskoj politici. Što se tiče temeljnih civilizacijskih vrijednosti, rada i socijalne osviještenosti, iza IDS-a se vide rezultati. Ono što nas zabrinjava jest nepotrebna radikalizacija odnosa i vraćanje u devedesete, pogotovo ono koje smo gledali pred parlamentarne izbore.

Tko je započeo tu radikalizaciju?

- Desni blok na čelu s HDZ-om. Mi smo rekli da ne želimo da nas vraćaju u devedesete. Građani su siti takvih tema. Njih zanimaju sigurnost, radna mjesta, standard i kvaliteta života.

Vrdoljak je prije par dana pozvao na okupljanje bloka centra, u koji je pozvao i IDS, vjerujete li da će se dogoditi takvo preslagivanje?

- To smo mogli iščitati iz medija. Do sada je to bilo na razini najava i nikakvih konkretnih mjera kasnije. Vjerujem da to je g. Vrdoljaku potrebno zbog unutarstranačkih izbora. IDS je centar, a ideološki je lijevo. Moramo se prestati baviti samima sobom, to predugo traje. Treba konačno početi decentralizirati Hrvatsku, sada kad smo već neko vrijeme u Europskoj uniji, to je neizostavni dio pokretanja. Držimo da je nakon rata došao trenutak da se otvori tema i da lokalna razina pomogne državnoj, a da državna ima povjerenja da lokalna samouprava može obavljati operativne stvari.

Kako gledate na učinke premijera Tihomira Oreškovića i njegove Vlade?

- Nema konkretnih rezultata, sve je na razini najava i retorike. Imali smo samo jedan prijedlog zakona, onaj o strateškim investicijama, ali samo u tehničkom izmjenom. To je premalo. Od reformi nema ni jedna točka, previše se usuglašavaju i to nije dobro. Mora se raditi i slažem se sa Oreškovićem koji je prilikom traženja povjerenja kazao da treba otvoriti javnu raspravu o svim važnim temama i tražiti širi konsenzus.

Reforma lokalne uprave i samouprave - hoće li je biti? Čini se da ni HDZ ni SDP nisu spremni na ukidanje županija.

- Na prošlom aktualnom satu, pitao sam premijera kada će započeti i realizirati decentralizaciju, i odgovorio mi je da je ona započeta. S obzirom da dolazi iz realnog sektora, rekao sam mu da parcijalna rješenja nisu dobra i da decentralizacija mora biti provedena suštinski, sadržajno, funkcionalno i fiskalno. Administrativna decentralizacija nas ne može zadovoljiti, decentralizacija podrazumijeva i financijsku, a ona traži preustroj lokalne samouprave. Ministrica uprave, bar za sada, retorički zastupa teoriju da treba uključiti i akademsku zajednicu i civilno društvo i udruge gradova i županija u raspravu o tome, i to je dobro. To je ono što mi govorimo - od samostalnosti se bavimo posljedicama, nikada uzrocima. Tek nakon što postavimo učinkoviti državni sustav, mogu se činiti korekcije na bolje, a ne da se to mijenja za 180 stupnjeva od Vlade do Vlade.

Treba li ukinuti županije?

- Županije treba ojačati i to na način da se ingerencije državne uprave prenesu na županije.

Koliko Istra više daje državi, nego što dobiva?

- Ovo nije važno pitanje samo za Istru nego, pitanje je cijele Hrvatske, ono što je dobro za Istru dobro je za Hrvatsku i obratno. Građani Istre godišnje uplaćuju milijardu kuna više u proračun, nego što im se vraća. To je nekorektan odnos, vraćaju im se mrvice. No, rješenje nije da se više dâ Istri, rješenje je decentralizacija. Mi itekako razumijemo da smo bili u ratu, da postoje siromašna područja i da treba postojati fond solidarnosti za građane u siromašnim predjelima, da se brže razviju, ali to se mora događati po pravilima. U EU je prosjek da lokalna uprava upravlja s oko 20 posto prihoda, u zemljama najviše financijske decentralizacije to je oko 40 posto, a kod nas 90 posto ide državi, pet posto Gradu Zagrebu, a pet svim ostalim općinama, gradovima i županijama. Prema pravilima funkcionalne decentralizacije, morali bismo imati povrat od 20 do 40 posto. Ovo je jednostavno nefer podjela!

Kako gledate na način na koji se ministar turizma Kliman priprema za sezonu, hoće li biti spremna?

- Hoće sigurno, zato što priprema završava kad je gotova prošla sezona, a ministar Lorencin odradio je dobru pripremu. Kliman je pokazao razinu mudrosti - ono što je dobro nastavlja, a ono što nije, primjerice u Hrvatskoj turističkoj zajednici, pokušava se dignuti na efikasniju razinu.

Hoće li IDS ići na komemoraciju u Jasenovac?

- Neće.

Ni na jednu?

- Neće.

Zašto?

- Takav nam je stav.

Zabrinjava li vas ekstremizam u hrvatskom društvu danas?

- Kada se događalo postrojavanje crnih košulja na Markovom trgu, jedino je IDS reagirao, to je bio sramotan čin van granica. Ostali akteri, pogotovo lijevi centar nije reagirao. Mi znamo koje su temelji antifašizma, to je civilizacijska vrijednost, koju ovdje živimo drugačije, u samom poimanju. Tada je trebalo reagirati, a ne čekati da se uđe u oporbu. To nije dobro, to truje društvo i izvrtanjem činjenica daje se mogućnost da mladi neće biti u poziciji da vide tko je bio fašist, a tko antifašist, tko se borio za, a tko protiv slobode čovjeka. Treba govoriti u javnosti s argumentima. Svi koji se smatraju antifašistima, moraju biti na razini kulture dijaloga i preuzeti odgovornost da se razgovara o svim žrtvama. Samo tako možemo naprijed i usmjeriti se na ono što je bitno - čuvanje nacionalnih resursa, iskorištavanje potencijala, otvaranje novih radnih mjesta. Radikalizacija s veličanjem ustaštva je van pameti i dobro je da su nam stigle i reakcije iz inozemstva, konačno su progovorili.