PULA - Istarska županija okončala je izradu Zelenog plana, jednog od ključnih dokumenata koji sadrži Strategiju održivog razvoja te daje konkretne smjernice za svaki daljnji razvoj.

- Smatramo da je neophodno djelovati sustavno i sinergijski te razmišljati dugoročno, razmišljati o tome kakvu Istru želimo ostaviti u nasljeđe budućim generacijama. Istarska županija je, stoga, prva u Hrvatskoj krenula u izradu Zelenog plana kao strateškog plana održivog razvoja Istre koji će nam poslužiti kao putokaz u daljnjem očuvanju naših najvrjednijih resursa, kazao je istarski župan Valter Flego te dodao da je dugoročni plan Županije da do 2030. godine Istra postane CO2 neutralna.

Osnovni elementi i postavke Zelenog plana ugrađeni su u Prostorni plan Istarske županije, kao i u Županijsku razvoju strategiju, a sam je plan izrađen s glavnim ciljem da bude podloga dugoročnim smjernicama razvoja Istarske županije. Dokument je vrlo kompleksan te obuhvaća sva područja života: hranu, gospodarenje vodnim resursima, obnovljive izvore energije, arhitekturu, krajobraz i prostorno planiranje, odgovorni i održivi turizam, gospodarenje otpadom, upravljanje i održivo korištenje zaštićenih područja prirode te transport.

Komentirajući izradu Zelenog plana Istre, istarski je župan Flego dodatno ukazao na potrebu analize tranzicije Istre u postfosilno i CO2 neutralno društvo:

- Zeleni plan će analizirati postojeće stanje i predložiti plan tranzicije Istre u postfosilno i CO2 neutralno društvo, a posebna pažnja bit će posvećena lokalnom gospodarstvu baziranom na intenzivnom korištenju obnovljivih izvora energije, kazao je Flego.

Jedna je od osnovnih postavki održivog razvoja i pažljivo korištenje prostora, pogotovo u kontekstu intenzivnog razvoja turizma, a cilj je predložiti model promišljene urbanizacije koji neće ugroziti interese domicilnog stanovništva.

U planu se, među ostalim, navodi da su prema Registru projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije u Istarskoj županiji planirana 54 postrojenja koja će proizvoditi energiju iz obnovljivih izvora. Od toga je najviše fotonaponskih elektrana, od kojih je pet već izgrađeno, a planira se i gradnja kogeneracijskih postrojenja od kojih bi većina trebala koristiti kao gorivo prirodni plin, a manji dio njih deponijski plin i bioplin.