PULA - Predsjednik IDS-a Boris Miletić u intervjuu za „Glas Istre“ osvrnuo se danas na odnose stranaka u ovom parlamentarnom procesu, te o suradnji IDS-a i drugih stranaka, ali je isto tako istaknuo kako smatra vrlo neprimjerenim posljednji čin tzv. Glavaševe „garde“ koju je nazvao sumrakom zdravog razuma, napomenuvši kako takav čin iznimno šteti demokraciji i umanjuje predan rad Hrvatske na promicanju demokracije u posljednjih 20 godina.

U nastavku pročitajte intervju u cijelosti.

Odustali ste od suradnje sa SDP-om i partnerima, ali IDS je ipak četiri godine proveo u koalicijskoj vladi i time dao legitimitet svim njenim odlukama. Ako niste bili zadovoljni, zašto ste Vladi toliko dugo davali podršku, posebice jer se, kako kažete, nisu ostvarivala obećanja o decentralizaciji?

- Točno, IDS je mogao napustiti koaliciju i izaći iz Vlade čim je postalo jasno da ne postoji konsenzus za provedbu dugo najavljivane decentralizacije, odnosno da će se Hrvatska dodamo centralizirati. Međutim, željeli smo prije svega biti odgovorni prema našim građanima i pokušati mijenjati stvari iznutra. Mislim da se naša upornost isplatila jer smo uspjeli sačuvati samostalnost Istre i spriječiti sve odluke kojima se Istru željelo spojiti u jednu neprirodnu regiju sa Sjevernim Jadranom i Likom. Također, da smo napustili koaliciju, teško da bismo zaustavili proces preseljenja regionalnih sjedišta državnih institucija iz Istre u Rijeku, izborili se za zaštitu radnih mjesta u gospodarskim subjektima Istre, poput Uljanika, Mirne, Tehnomonta i drugih. IDS je bio vrlo korektan partner tijekom cijelog mandata i mišljenja sam da smo ostankom u koaliciji pokazali da smo ozbiljna stranka koja želi i može dati konkretan doprinos u prevladavanju krize. Tom su odlukom najviše profitirali građani Istre, jer bez naše upornosti i inzistiranja teško da bi se realizirali svi projekti u Istri.

Je li riješen problem odnosa IDS-a i SDP-a u Istri koji je doveo do podjele u SDP-a na struju koja je za suradnju s IDS-om i na onu koja je protiv toga?

- Gledajte, frakcije u SDP-u su problem SDP-a. Mi se ne miješamo u odnose drugih stranaka. Istina, sa starim pulskim i istarskim SDP-om surađivali smo dobro, i vjerujem da su time najviše profitirali građani. S druge strane, iskreno, ne vidim nikakve pozitivne učinke nametnute zabrane suradnje s IDS-om, osim što su novi predstavnici SDP-a, da tako kažem, nagrađeni poslovima u Zagrebu.

Zanima me kako komentirate činjenicu da se vaš dosadašnji koalicijski partner SDP u posljednje vrijeme okreće udesno i posebno naglašava pitanje domoljublja u svojoj kampanji?

- To je vrlo ozbiljno pitanje. Zdravo i tolerantno domoljublje nije problem, niti je ikad bilo. Međutim, vjerujem da su građani Istre zgroženi povratkom nacionalističke retorike iz devedesetih, i to upravo od strane dvije najveće stranke. Mi u IDS-u uvijek gledamo naprijed i mislim da je sada očito da smo jedini ostali dosljedni u svojim temeljnim vrijednosnima lijevo-liberalne orijentacije i da smo zapravo ostali jedina prava ljevica u Istri i Hrvatskoj.

Vaš je koalicijski partner Darijo Vasilić, predsjednik PGS-a, izjavio da je model županija potrošen jer je stvoren u vrijeme Domovinskog rata, kada su se težnje za regionalizacijom izjednačavale s autonomaštvom. Kako bi po vama trebao izgledati teritorijalni ustroj Hrvatske i koliko bi regija trebao uključivati?

- Da, kolega Vasilić je dobro identificirao problem. Odgovorno tvrdim da se na prste jedne ruke mogu nabrojati županije koje ispunjavaju svoju razvojnu ulogu. Istra u tom smislu daleko prednjači u svim segmentima. Ali time međutim nismo i ne možemo biti zadovoljni, jer našim građanima želimo i moramo ponuditi uvijek više. U tom smislu za novi ustroj nije presudno koliko će biti regija, već to da su te regije u mogućnosti razvijati područje i građanima dati što kvalitetnije usluge, ali i što efikasnije rješavati svakodnevne poslove. U svakom slučaju, ne bih htio sada licitirati s konkretnim brojem regija.

Spominjali ste Njemačku kao primjer decentralizacije. Dajte nam ukratko konkretno pojasnite što to regije u Njemačkoj imaju odnosno mogu, a hrvatske županije nemaju i ne mogu?

- Točno, spominjao sam Njemačku jer je ona jedan od dobrih primjera decentralizirane i moderne države, gdje je decentralizacija jedan od ključnih koncepata državnog upravljanja. Svi poslovi koji se mogu riješiti na razini gradova i općina rješavaju se lokalno, a ne na saveznoj razini. Njemačka je primjer zemlje u kojoj je eto i porez na dodanu vrijednost predmet raspodjele između države i regija. I nisu jedini, našim susjedima, regiji Friuli-Venezia Giulia, ostaje 92,5 posto PDV-a. Takav sustav stvara jake regije koje mogu dodatno ubrzati razvoj zemlje i imaju alate i odgovornosti da mogu unaprijediti standard života građana. Uz sve to, Njemačka je dobar primjer i za to da se regije ne moraju određivati po broju stanovnika, jer imate savezne države u Njemačkoj od više desetaka milijuna stanovnika pa do npr. Bremena od 650.000 stanovnika. U Njemačkoj regije uz to imaju i određenu zakonodavnu ulogu, jer mogu donijeti regionalne zakone. Istina, Hrvatska je mala zemlja, ali potrebe naših građana nisu iste u svim dijelovima Hrvatske. Uzmimo primjer ugostiteljstva. Izmjenama zakona, a posebice Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, omogućili smo da svaka destinacija propisuje radno vrijeme svojih objekata. To je samo jedan primjer dobrog upravljanja, ali na to smo trebali čekati 20 godina.

Znači li to da za Istru tražite poseban tretman, kada je riječ o razini ovlasti?

- Ne, ne tražimo poseban tretman, već samo pravedan. Decentralizacija znači da svaka regija, odnosno jedinica lokalne samouprave konačno preuzme odgovornost i brigu za sebe. U tim uvjetima, Istra može više i brže od drugih. Dakle, zalažemo se za asimetričnu decentralizaciju jer imamo pravo na ubrzani razvoj. Možda se ne mogu sve regije razvijati na isti način, ali dobar sustav ne bi trebao kočiti naš razvoj, već ga omogućiti.

Za vrijeme kampanje za predsjedničke izbore naglašavali ste da je reforme u teritorijalnom ustroju nemoguće napraviti bez promjene Ustava. Je li realno očekivati promjenu Ustava kako bi se ostvarili ideje decentralizacije koje zagovarate?

- Već sama dosljedna implementacija odredbi Ustava RH dovela bi do određenih promjena i do početka decentralizacije i zato se zalažemo za provođenje politike regionalnog razvoja u skladu s autonomijom jedinica lokalne i regionalne samouprave, zajamčenom pravnim poretkom Republike Hrvatske. Ustav može promijeniti Sabor ako za to postoji volja. Nadam se da će novi saziv Sabora vidjeti da su promjene prijeko potrebne ako želimo postići standard razvijenih europskih zemalja.

Tijekom te kampanje podržavali ste Ivu Josipovića i tvrdili da je upravo njegov program na ustavnim promjenama najkonkretniji plan za temeljitu reorganizaciju preustroja Hrvatske. Zbog čega vam onda na ovim izborima Josipović nije partner?

- Gospodin Josipović izlazi na izbore zajedno s Radimirom Čačićem, tj. s njegovom Narodnom strankom - Reformisti. A budući da je Čačić izjavio da nema ideoloških problema sudjelovati u mogućoj vladi desnog centra, to nam sada predstavlja problem. Jer, nama koaliranje s desnicom apsolutno nije prihvatljivo. Želimo da naši birači znaju da ako glasaju za nas ni na koji način neće poduprijeti HDZ.

Neobično je da vašoj izbornoj listi nije predsjednik pulskog IDS-a i saborski zastupnik Valter Boljunčić. Objasnili ste to time da Boljunčića nije kandidirala njegova baza. Hoće li Boljunčić ostati predsjednik pulske podružnice ako članovi nisu njime zadovoljni?

- Kolega Boljunčić je bio izvrstan zastupnik i mi u IDS-u s punim pravom možemo biti zadovoljni s onim što je učinio za Pulu. Boljunčić uživa podršku pulskog IDS-a, ali poznato je da svaka podružnica IDS-a može kandidirati samo jednog predstavnika. U tom slučaju, što se tiče Puljštine, članovi i članice IDS-a kandidirali su mene. S Valterom su odnosi i dalje odlični.

Silvano Hrelja je prije par dana u Tinjanu, na predstavljanju liste koalicije Hrvatska raste, kazao da ova lista u 8. izbornoj jedinici nema konkurencije. Predsjednik SDP-a Milanović je međutim dodao kako je IDS zdrava konkurencija. Kako komentirate ove izjave?

- U demokraciji smo, naravno da ima konkurencije. Samo jačanjem regionalne opcije možemo natjerati Vladu da se zemlja konačno decentralizira. To je, uostalom, jedan od razloga zašto smo se odlučili za samostalan izlazak na izbore. Mogli smo prihvatiti visoka ponuđena mjesta na zajedničkoj listi i osigurati tri mandata, ali obzirom na okolnosti, teško da bi na ovaj način išta promijenili.

Milanović je u Tinjanu najavio i da će istarski gradovi nakon izbora imati više novca, ali i više obveza?

- Nažalost svi se Istre i teme decentralizacije sjete samo za vrijeme kampanje. Dokaz tome je da ni HDZ ni SDP nemaju niti jedan projekt vezan uz Istru u svom programu. Vjerujem da to dovoljno govori. Zato sam uvjeren da je jedino jak IDS garancija da će Istra imati snagu u Saboru, jedino kroz decentralizaciju kakvu mi predlažemo možemo dobiti Pravo na svoje. Nažalost svi drugi koji po svoje mišljenje moraju ići u Zagreb pokazali su puno puta koliko im je zapravo stalo do Istre.

Kakva je postizborna suradnja realna? HDZ je jasno kazao da je otvoren za suradnju s IDS-om, SDP se nije izjasnio.

- Ne, s HDZ-om nećemo surađivati ni na koji način. Nama je prihvatljiv lijevi liberalni centar kojem pripada i SDP ali prije koalicije morat ćemo se sjesti za stol i dogovoriti se oko programa i projekata koji su bitni za naše građane. Ali za razliku od prošlog puta kad smo išli otvorenog srca, ovaj ćemo put tražiti čvrsta jamstva da će se dogovor ispoštovati. Samo slovo na papiru očito nije dovoljno.

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko nedavno je u intervjuu za Glas Istre kazao da je dovršenje Istarskog ipsilona koje pretpostavlja i drugu cijev tunela kroz Učku, jedan od kapitalnih projekata HDZ-a. Koliko ste zadovoljni ovim što je sadašnja vlada napravila s Ipsilonom i što mislite kako će se taj projekt razvijati? Zoran Milanović je i neki dan kazao da će se vidjeti što se može učiniti, da ne želi davati lažna obećanja o Ipsilonu.

- Ponavljam, Istra se niti ne spominje u programima HDZ-a i SDP-a, kao da ne postoji. A za nas je Istra na prvom mjestu. S 800 milijuna kuna koje svake godine iz Istre ostaju u Zagrebu mogli smo već odavno završiti i taj Ipsilon i mnoge druge projekte u Istri. Nova Opća bolnica u Puli, Istarski ipsilon i drugi kapitalni projekti koji se dijelom financiraju iz države, za nas su samo vraćanje Istri malog dijela šoldi koje sve ove godine Istra plaća u centralnu državnu kasu. To je još uvijek puno manje od onoga što se Istri uzima.

Kako ćete u projektu Muzila pomiriti želje građana za slobodnim pristupom obali i ekonomske interese investitora?

- Građani moraju imati pristup Muzilu i tu nema kompromisa. Pristup obali i želje investitora riješit će se kao i kod svih drugih projekata u Hrvatskoj. Najnoviji primjer je projekt Kupari gdje je upravo završen natječaj u kojem investitor ima koncesiju na plažu, ali je plaža otvorena, javna i dostupna svima.