VODNJAN – „Država ne bi trebala kočiti poljoprivrednike, već im biti ispomoć. Poljoprivrednici sami trebaju odlučivati koji su im prioriteti i što im je potrebno, a ne da umjesto njih to radi jedna državna agencija“, izjavio je predsjednik IDS-a Boris Miletić na sinoćnjem predstavljanju III. točke programske turneje „Pravo na svoje“ koalicije IDS –PGS – Lista za Rijeku na temu Poljoprivrede i EU fondova.

- Danas i najveći zagovornici centralizacije vide nemoć tog tromog sustava centraliziranog u Zagrebu. U državnoj Agenciji za poljoprivredno zemljište, ljudi koji dodjeljuju zemljište iz ureda nekog nebodera, nisu nikada niti vidjeli to zemljište, a kamoli da su u stanju ocijeniti što je najbolje za tu sredinu, kazao je predsjednik IDS-a dodajući da:

- Današnji sustav pogoduje moćnicima, umjesto da sačuvamo mala obiteljska gospodarstva i da ih motiviramo i damo podršku da se udružuju u zadruge i druga udruženja. Istaknuo je da „obzirom da država ovo pitanje bezuspješno rješava već 20 godina, raspolaganje poljoprivrednim zemljištem treba povjeriti općinama i gradovima, koji će to učiniti puno brže, efikasnije i poštenije.“

Miletić je naglasio da bi decentralizacija poljoprivrede Istri donijela 3.000 novih radnih mjesta kroz decentralizaciju upravljanja poljoprivrednim, turističkim i šumskim zemljištem te stavljanjem u funkciju razvoja neiskorištenih vojnih zona, ali i 5 puta veći poticaji za razvoj poljoprivrede i malog i srednjeg gospodarstva, izgradnju novih sustava za navodnjavanje poljoprivrednih površina.

- Decentralizacija sektora poljoprivrede jamči efikasniju upravu tog strateškog segmenta, koja će ukinuti birokratske prepreke i omogućiti investicije u kratkom roku, naglasio je Miletić zaključivši da „nećemo biti uspješni koliko bismo mogli biti dok se Hrvatska ne decentralizira i po tom pitanju“.

Potpredsjednik IDS-a Valter Flego kazao je da je Istarska županija prepoznala potrebu prilagodbe vlastitog programa ruralnog razvoja sustavu planiranja razvitka kakav se primjenjuje u EU.

- Za razvoj poljoprivrede u Istri činimo sve da se omogući istarskim poljoprivrednicima da počnu obrađivati zapuštena poljoprivredna zemljišta u državnom vlasništvu i unatoč centraliziranoj državi, Istra je učinila velike iskorake u poljoprivredi.

Flego je naveo da je sve počelo osnivanjem županijskog Fonda za poljoprivredu, koji je kreditirao i nabavljao sadnice, te da je danas prioritet ulaganje u poljoprivrednu infrastrukturu, zatim je potrebna pomoć u plasiranju proizvoda, a važnim je istaknuo i zaštitu izvornosti.

- Zar je zaista trebalo čekati 12 godina za dobivanje zaštite izvornosti istarskog pršuta? Država bi takve poslove trebala prepustiti regijama, kazao je župan naglasivši da „proizvod ne pripada državi, nego teritoriju“.

Naveo je apsurdnost zakonskih regulativa zbog kojih se, primjerice, u istarskim školama i vrtićima ne može dva puta tjedno djeci nuditi domaća hrana, poput maneštre ili boškarina.

Napomenuo je da je prijeko potrebno decentralizirati model implementacije EU fondova, kako bi maksimalno iskoristili sredstva koje nam pruža Europska unija i ubrzali naš razvoj.

Na sinoćnjem predstavljanju, sudjelovao je i gradonačelnik Vodnjana Klaudio Vitasović koji je istaknuo da su u Hrvatskoj izgubljene godine nakon usvajanja zakonskih odredbi prema kojima poljoprivrednim zemljištem raspolaže državna Agencija.

- Zar nije bolje da uz ceste gledamo zasađene ulike, nego zapuštene parcele?, kazao je Vitasović, iznijevši podatak da je prije usvajanja tih zakonskih odredbi Grad podijelio 500 hektara zemljišta na kojem su niknuli maslinici, vinogradi i gdje su mnoge obitelji našle izvor prihoda i ostale živjeti na ovom području.

- O dodjeli poljoprivrednog zemljišta treba odlučivati na lokalnoj razini, jer gradovi i općine znaju puno bolje potrebe građana sa svog područja, nego država. Decentralizacija, posebice u poljoprivredi, znači bolji život i prosperitet za sve naše poljoprivrednike, ali i za zajednicu u cjelini, zaključio je Vitasović.