PAZIN - U Osnovnoj školi Vladimira Nazora u Pazinu predstavljeno je uvođenje zavičajne nastave u osnovne škole Istarske županije. Radna skupina na čelu s koordinatorima, županijskim pročelnikom za kulturu Vladimirom Torbicom i Noelom Šuran je tijekom 2014./2015. g., pripremila prijedlog projekta zavičajne nastave koji je potom predstavila koordinaciji pročelnika predstavila u svibnju 2015. godini.

Istarski župan Valter Flego izrazio je zadovoljstvo što je nakon vrtića zavičajna nastava ušla i u osnovne škole koje su za to pokazale veliko zanimanje.

- Naime, svi mi danas živimo u svijetu interneta, u globaliziranom digitalnom svijetu. Dobro je poznavati različite svjetske procese, ali pri tomu se često zaboravlja naš mikrokozmos, naš identitet. To nije dobro. Svi želimo biti svjetski ljudi, ali želimo znati i što je u Istri bilo, u njenoj kulturi i prošlosti. Zato želimo učiti o Istri kako bismo je bolje poznavali i više voljeli, rekao je Flego.

- Uvjeren da će nastava učenicima biti zanimljiva, zabavna i poučna, kazao je župan Flego, zadovoljan što se projekt zavičajne nastave nastavlja, uvjeren kako će mu se iduće godine priključiti i duge škole u Istri, a Županija će ga financijski pomagati, zaključio je.

Cjelovit je program, u lipnju 2015. godine, župan Valter Flego predstavio skupu ravnatelja istarskih osnovnih škola, a tada je dogovoreno kako će školama biti upućen poziv za prijavu na sudjelovanje u eksperimentalnom projektu tijekom školske godine 2015./16.

Poziv su nakon toga prihvatile 24 osnovne škole uz pismenu podršku osnivača, jedinica lokalne samouprave u kojima djeluju.

Županijski pročelnik za kulturu Vladimir Torbica kazao je kako će se programi za niže razrede osnove škole provoditi u sklopu nastave prirode i društva, a u višim razredima uglavnom u sklopu nastave povijesti. dodavši kako će to biti dobrovoljna izvanrazredna i projekta nastava.

- Tema za učenike prvih razreda zove se "Od kuće do škole", a obuhvaća tradicijske dječje igre, njegovanje običaja za Božić i Uskrs u obitelji, bogatstvo mog naselja, stare zanate u mom naselju, godišnja doba oko nas i pjesmom od kuće do škole, kazao je Torbica dodavši:

- U drugom razredu učenici će se baviti temom "Moje mjesto i oko njega", a odnosi se na bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta, parkove i perivoje, građevine i mjesece kroz godinu, dok će učenici trećeg razreda pod temom "Živim u Istri" bavit će se zanimanjima ljudi u Istri, naseljima na brežuljcima, vodama u zavičaju te pričama predaka i kulturno-povijesnim spomenicima.

- Naposljetku, tema zavičajne nastave u četvrtom razredu je "Jezik", dakle glagoljica u Istri, a radit će na zavičajnom rječniku, te literarnom i dramskom izražavanju na čakavištini ili talijanskom dijalektu, a u petom razredu učenici će se baviti pričama i legendama, u šestom građevinama, u sedmom modernizacijom društva, a u osmom usmenom povijesti, zaključio je Torbica.

Članovi radne skupine poručuju kako je model prihvatljiv i nije nametljiv, tako da će djeca kroz njega odrastati i učiti malo više o svemu što ih okružuje. Cilj je u škole unijeti zavičajnost kao temelj boljeg poznavanja prostora na kojem živimo. Nastava će se povoditi nenametljivo kroz postojeće predmete i ni u čemu ne odskače od nacionalnog kurikuluma, a provodit će putem terenske nastave.

- Zavičajna nastava je dobra ideja i treba poticati učenike da se više uče o zavičaju i našem dijalektu, jer je to naša posebnost. Do sada smo imali više terenskih nastava po raznim krajevima Istre, Obišli smo Aleju Glagoljaša, a u Svetom Petru u Šumi učili smo o ljekovitom bilju, kazali su učenici škola u kojima je već implementirana zavičajna nastava.