PULA - Predsjednik IDS-a Boris Miletić jučer se u intervjuu za „Jutarnji list“ osvrnuo na nadolazeće parlamentarne izbore te je govorio o odličnim rezultatima u turizmu.

Miletić je napomenuo da turizam predstavlja veliku razvojnu šansu koju trebamo znati iskoristiti.

Istaknuo je da „Pula ima najveći potencijal rasta u turizmu jer je dovoljno velik grad s kvalitetnom infrastrukturom, a turizam nije dovoljno razvijen. I sad imamo razvijen izletnički turizam u smislu posjeta našem gradu zbog duge i bogate povijesti i spomenika, ali naravno da se to još može razvijati dodatnim smještajnim kapacitetima“.

Intervju u cijelosti pročitajte u nastavku.

Čini se da je propao i zadnji sastanak u četvrtak koji ste održali sa ministrima Borisom Lalovcem i Sinišom Hajdašem Dončićem na temu završetka Istarskog ipsilona na kojem inzistirate. Je li IDS već donio odluku o samostalnom izlasku na izbore kao što se nagađa?

- Takva odluka ne postoji jer nije donesena ni u Predsjedništvu ni u Savjetu stranke koji o tome odlučuje sredinom rujna.

Je li ipak konačno da IDS neće biti na potpisivanju sporazuma lijeve koalicije idući tjedan?

- Naš statut definira da Savjet stranke donosi odluke o stranačkim koalicijama. Ponavljam, Savjet stranke održat će se sredinom rujna, a stupanje u neku koaliciju možemo temeljiti isključivo na konkretnom programu. To smo jasno rekli našim dosadašnjim koalicijskim partnerima, mislim prije svega na SDP. Želimo konkretan i provediv program, što ćemo raditi u iduće četiri godine, i samo s tim možemo izaći pred savjet stranke.

Program niste dobili?

- Nismo ga dobili niti smo ikada pozvani na službeni razgovor o programu za sljedeće mandatno razdoblje. Prije četiri godine imali smo Plan 21, a sada nemamo ništa.

Je li realno inzistirati na Istarskom ipsilonu ako to doista povećava deficit države?

- Tu je puno nedoumica i zato su se u razgovore uključili i predstavnici Državnog zavoda za statistiku koji su rastumačili odnose tog ugovora prema vanjskom dugu RH i Europskoj komisiji. Ovo je gospodarski projekt koji je u konačnici usmjeren na povećanje BDP-a. Sasvim je netočno da je Istarski ipsilon naš neki novi uvjet za buduću koaliciju. Taj je projekt dio plana 21 s kojim smo izašli pred birače i s kojim je ova koalicija u osmoj izbornoj jedinici dobila veliku podršku od 11 saborskih mandata. Taj projekt sadržan je u programu ove vlade. IDS ništa ne uvjetuje, taj je projekt dogovoren. Ako želimo graditi suradnju u idućem mandatu i ponovno dobiti povjerenje građana, moramo poštovati postojeći dogovor i isporučiti ono što smo obećali.

Je li Istarski ipsilon najvažniji uvjet za predizbornu koaliciju?

- Mi smo tu vrlo jasni i godinama principijelni. IDS gradi koalicije isključivo na programskim osnovama, i to sa strankama lijevog liberalnog centra. Da bi sklopili koaliciju, nulti uvjet je program - što će vlada iduće četiri godine raditi. Takav je program na prošlim izborima postojao, a sad ga, ponavljam, nema. IDS inzistira na programu decentralizacije koji je također bio sadržan u Planu 21, i to je za nas bio jedan od najznačajnijih dijelova tog plana. U protekle četiri godine Hrvatska ne da se nije decentralizirana već se dodatno centralizirala. To nije dobro. Hrvatska je danas, nakon Grčke, najcentraliziranija zemlja u Europi.

Mnogo je primjera i da lokalna samouprava ne radi svoj posao i, upravo suprotno, koči primjerice investicije?

- Regijama treba omogućiti da budu jake jer jake regije znače i jaku državu. Možemo uzeti primjer izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola u Istri. To je do 2008. godine radila država, a kada su taj posao preuzeli istarski gradovi i županija, zaostaci su radikalno smanjeni, brže se izdaju dozvole.

Na kraju mandata tvrdite da dva za IDS ključna pitanja nisu riješena, dakle decentralizacija i Istarski ipsilon. Dio ste vlade, zašto niste inzistirali na tome ili otišli iz vlasti koja to nije napravila?

- IDS je preuzeo resor turizma kojim dobro upravljamo, vide se kvalitetni rezultati. Preuzeli smo važnu ulogu u Hrvatskim cestama, gdje je naš član do jučer bio predsjednik, a sada je član Uprave, i ta javna tvrtka ima dobre rezultate. Uvijek treba gledati kako poboljšati stvari. Tim dijelom koji se odnosi na decentralizaciju jako smo nezadovoljni. Nismo podržali zakone koji potiču centraliziranje. Međutim, treba dijeliti i odgovornost. Najlakše je otići i zatvoriti vrata kad se s nečim ne slažete. Vlada je u ovom mandatu napravila dobre pomake u sređivanju stvari u državi.

Trenutno je jedno od najvažnijih pitanja za Istru donošenje novog masterplana razvoja turizma do 2025. godine. U kojoj je fazi donošenje tog plana?

- Sastavili smo odbor u kojem su predstavnici turističkih kompanija, agencija, javne uprave i lokalne zajednice. Usuglasili smo se oko koncepta što činiti s turizmom Istre do 2025. godine da bismo određene trendove u turizmu popravili. Današnji turizam u Istri ima nekoliko aspekata koje treba mijenjati. Tu prije svega mislim na izuzetno izražen sezonski karakter koji proizlazi iz strukture smještajnih jedinica. U Istarskoj županiji imamo značajan udio ležajeva u kampovima koji imaju ograničeno vrijeme popunjenosti koje u velikoj mjeri ovisi o vremenskim prilikama. Kampove stoga trebamo unaprijediti prema četiri i pet zvjezdica. Moramo poticati gradnju čvrstih objekata. Da biste to riješili, treba voditi računa da postojeće hotelske kuće imaju pravnu sigurnost kod investicija.

Plan je da Istra u idućih deset godina uloži tri milijarde eura i privuče najbogatije i najzahtjevnije goste. Tko će to odraditi?

- Velik dio ulaganja odnosi se na postojeće hotelske kuće i greenfield ulaganja za koja postoje projekti i stvoreni su svi preduvjeti da se oni realiziraju. Važno je da je osnovni koncept masterplana usuglašen. Slijedi usvajanje u Županijskoj skupštini. Očekujem da će se to dogoditi u sljedećih 60 dana, dakle najkasnije do sredine studenog imat ćemo usvojen masterplan razvoja turizma u Istri do 2025. godine. No da bi se te investicije i dogodile, nužna je suglasnost i suradnja privatnog i javnog sektora, jasna vizija razvoja i podjela obveza. Jedino na taj način možemo promišljati budući razvoj.

Cilj je i podići potrošnju na 100 eura dnevno. Kako ćete natjerati turiste da toliko potroše?

- Mislimo da je to realno jer imamo velike investicije u smještajne objekte, ali vodimo računa i o dodatnim sadržajima. Primjerice, u zadnjih godinu i pol dana u Istri su se otvorila dva velika aqua parka, što je sigurno dodatna atrakcija koja privlači turiste i dovodi do dodatne potrošnje.

Maistra je već najavila da će do 2017.godine uložiti 1,4 milijarde kuna. Koji su još veliki projekti izgledni u Istri?

- Maistra je najveći ulagač. Osim njih, možemo govoriti o razvoju poluotoka Muzil, gdje je na 200 hektara u turističkom dijelu predviđena investicija od 600 milijuna eura. Nakon tri i pol godine rada na projektu u Nacionalnom parku Brijuni vjerujem da će i taj natječaj ugledati svjetlo dana jer imamo vrhunsku destinaciju koja je potencijal za sedam zvjezdica iako su danas smještajni kapaciteti tamo na razini jedne zvjezdice.

Projekt Brijuni kasni. Bilo je najavljivano da će se investitor odabrati 2014. godine, a riječ je o turizmu, dakle vašem resoru?

- Žao mi je da kasni. Bio bih zadovoljniji da je taj projekt u Ministarstvu turizma, međutim on je u resoru zaštite okoliša, što je nelogično premda je riječ o nacionalnom parku. Smatramo da bi razvoj otočja Brijuni u turističkom smislu trebalo biti dijamant. Na Brijune treba doći vrhunska hotelska kuća jer kad promatramo jadransku obalu s jedne strane je Dubrovnik kao biser hrvatskog turizma, a s druge je otočje Brijuni, dijamant s kojim bismo trebali doći na svjetsku kartu vrhunskih hotelskih lanaca.

Čak i Istra, koja je obavila odličan posao u turizmu, ostvarivala je stope rasta od 2,7 posto, što je manje od svjetskog prosjeka. Hoće li teško biti pogurati taj rast?

- Istra ostvaruje jednu trećinu hrvatskog turizma i sigurno je da velike stope rasta s takvim volumenom nije lako ostvariti. Postoje još mnogi projekti u koje treba ulagati, a moramo razmišljati i o dodatnim sadržajima kojima ćemo produljiti sezonu.

Prijedlog masterplana razrađuje šest istarskih destinacija koje sve nude sunce i more, ali se razlikuju u dodatnoj ponudi. Pula je zamišljena kao inspirirajuća Istra, koja objedinjuje sport, kulturu i ture. Hoće li Pula konačno odraditi značajan rast budući da je najmanje ostvarila vlastiti potencijal?

- Dozvolite mi da budem malo subjektivan. Pula doista ima najveći potencijal rasta u turizmu jer je dovoljno velik grad s kvalitetnom infrastrukturom, a turizam nije dovoljno razvijen. I sad imamo razvijen izletnički turizam u smislu posjeta našem gradu zbog duge i bogate povijesti i spomenika, ali naravno da se to još može razvijati dodatnim smještajnim kapacitetima. Imamo veliku razvojnu šansu koju trebamo znati iskoristiti.

Vir je primjerice peta najposjećenija destinacija, a Pula nije ni medu prvih deset?

- Pula je zadnjih stotinjak godina bila jak vojno-industrijski grad i turizam se nije razvijao. Tek u posljednjih desetak godina počeli smo promišljati razvoj turizma u bivšim vojnim zonama koje je vojska do jučer doista i držala. To je bitan povijesni aspekt koji ne možemo zanemariti.

Koji još projekti mogu podići rezultate Pule?rvih deset?

- Uz poluotok Muzil, gdje je planirano oko 2300 ležajeva, bliži nam se i investicija u prvi hotel s pet zvjezdica na pulskom Lungomareu. Iza tog je projekta investicijski fond, oni su u fazi dobivanja dozvola i gradnja bi trebala početi iduće godine. Nasuprot brijunskom otočju je područje Hidrobaze, prostornim planovima predviđeno za turističku namjenu. Imamo područje Katarine i Monumenata, za što postoji koncesionar koji je nakon tri godine dobio sve potrebne dozvole za razvoj hotelskih kapaciteta i nautičkog turizma. Područje Vallelunge predvidjeli smo za razvoj kruzing terminala. Pula će postati ukrcajna luka za kruzere i već imamo pismo namjere luke Venecija.