Žulić: Uspješan istarski sustav vodoopskrbe treba se primijeniti i na ostatak Hrvatske
U Istri tek manje od 1% stanovništva nije priključeno na javnu vodovodnu mrežu
PULA - Istarski župan i gradonačelnici istarskih gradova su se u nedavnom priopćenju oštro usprotivili prijedlogu novog Zakona o vodnim uslugama kojeg smatraju lošim i štetnim za građane Istre, kao i za sve njezine gradove i općine. Pored ostalog, gradonačelnici su stava da se tim zakonom nameće obaveza objedinjavanja svih poduzeća vodoopskrbe i odvodnje u Istri.
Gradonačelnik Buzeta Siniša Žulić kazao je zašto istarski gradonačelnici smatraju da je prijedlog novog zakona loš ako predviđa objedinjavanje 15 istarskih poduzeća i čemu potreba za toliko poduzeća koja se bave vodoopskrbom i odvodnjom vode na području od svega 208 tisuća stanovnika. Žulić je kazao da su mnoge od tih tvrtki, koje se bave odvodnjom, morali izdvojiti iz komunalnih poduzeća u posebne tvrtke ulaskom Hrvatske u EU, jer tako nalaže europska pravna regulativa, pa je zato njihov broj veći.
- U djelatnosti odvodnje svjedoci smo kako se mnogi gradovi u Istri pripremaju ili su krenuli u vrlo zahtjevne projekte financirane iz sredstava fondova Europske unije, koji će do 2020. godine donijeti gotovo milijardu kuna investicija. Samo u posljednje četiri godine uloženo je gotovo 500 milijuna kuna u razne vodne projekte, gdje su građani naše županije dobili bolju komunalnu uslugu no što su je dotad imali, napomenuo je Žulić.
Žulić je dodao da bi objedinjavanje sadašnjih poduzeća sigurno dovelo do ukidanja radnih mjesta i otpuštanja radnika što znači slabije održavanje vodoopskrbe i odvodnje, sporiju dinamiku izvođenja radova, a u konačnici i lošije vodne usluge za građane Istre.
- Prijedlog novog Zakona nije loš zato što predviđa objedinjavanje istarskih vodovoda, već zato što državi omogućuje stjecanje deset posto upravljačkih prava bez naknade što je protivno Ustavu koji izričito definira nepovredivost vlasništva te komunalnu djelatnost u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, napomenuo je Žulić dodavši:
- Od vlasnika i osnivača sadašnjih javnih isporučitelja traži se prijenos vlasničkih prava na novu ustanovu, bez naknade, dok Zakon ne predviđa prijenos nikakvih obveza na novog isporučitelja. No, ono što je najgore u ovom prijedlogu zakona i čemu se mi oštro protivimo je mogućnost privatizacije vodnih usluga. Vode i sve građevine vezane uz isporuku vode su javno dobro i kao takve trebaju ostati, ustvrdio je gradonačelnik Žulić.
Prijedlog zakona predviđa da ta poduzeća vodoopskrbe i odvodnje bude preoblikovana iz trgovačkih u neprofitna društva. Što to znači stanovnicima Istre? Gradonačelnik Buzeta kazao je da bi takav ustroj donio veće troškove poslovanja jer bi se mijenjao način financijskog poslovanja i obračuna amortizacijskih stopa.
- Primjena propisane amortizacijske stope od pet posto, koja važi za takve ustanove, imat će za posljedicu nužno povećanje cijene vode za otprilike dvije kune po kubičnom metru, što će primjerice za kućanstva značiti povećanje cijene vode od gotovo 50 posto. Dakle, Istrani će dobiti skuplju cijenu vodnih usluga, a da s druge strane ne dobivaju bolju uslugu nego što su je imali dosad, izjavio je Žulić.
Gradonačelnik Žulić također smatra da bi se uspješan istarski sustav vodoopskrbe mogao primijeniti i na ostatak Hrvatske, a ne da se Istri nameće model osmišljen izvan Istre.
- U Istri manje od jedan posto stanovništva nije priključeno na javnu vodovodnu mrežu, dok u čitavoj Hrvatskoj taj postotak iznosi gotovo 16 posto. Također, gubici u mreži su daleko manji nego što je to državni prosjek. Primjerice, u mreži Istarskog vodovoda oni iznose oko 17 posto, a u mreži pulskog vodovoda su manji od 23 posto, dok je državni prosjek visokih 46 posto, to jest gotovo polovica vode koja se distribuira cjevovodima nikad ne stigne do krajnjeg potrošača. To dovoljno govori kako je naš vodoopskrbni sustav dobro osmišljen, dobro funkcionira i nema potrebe mijenjati ga. Štoviše, država bi trebala istarski model primijeniti i na ostale dijelove Hrvatske, zaključio je gradonačelnik Buzeta Siniša Žulić.