ZAGREB - Ministar turizma Darko Lorencin u današnjem intervjuu za Glas Istre osvrnuo se na novi set turističkih zakona te je napomenuo također kako bi turistička sezona prema svemu sudeći ponovno mogla biti rekordna po pitanju turističkog prometa.

Ministarstvo turizma je nedavno u javnu raspravu pustilo paket turističkih zakona koji se tiču turističkih zajednica, boravišne pristojbe i članarine, a Hrvatska turistička zajednica je nedavno napravila reorganizaciju predstavništava u svijetu.

Intervju u cijelosti pročitajte u nastavku.

Hrvatska 365 bio je na neki način uvod u izmjene sustava TZ-a koje će se po novom zakonu moći udruživati, ali i ukidati. Nedavno ste u javnu raspravu pustili set turističkih zakona koji zbog toga nisu naišli na odobravanje sustava i lokalnih zajednica u cijeloj državi. Koji je vaš komentar na toliku količinu kritika?

- Nedavno sam bio u Zadru gdje sam se susreo sa svih sedam župana jadranske regije gdje se ostvaruje 96 posto hrvatskog turističkog prometa. I sve smo se praktički dogovorili. Otklonili smo neke sumnje. Prijedlog zakona koji smo pustili u javnost je jedna varijanta zakonskih rješenja koja je izrađena prateći empiriju i sadrži neka naša viđenja. Htjeli smo vidjeti reakcije i da se svi snažno uključe u raspravu. I došlo je do snažne rasprave što je pozitivno. Mislim da smo zainteresirali čitav sektor i sada ćemo dobivene primjedbe obraditi. Raščistili smo pitanja oko ukidanja i neukidanja TZ-a, odnosno potencijalne centralizacije. Jasno da se ne radi o centralizaciji, ali na drugačiji način se to u zakonu ne može napisati.

Kada govorimo o članarini, veliki trgovački lanci i teleoperateri uglavnom uplaćuju svoje iznose članarina u sjedište svojih tvrtki, a ne tamo gdje je promet ostvaren. Zbog toga dolazi do velikih disbalansa u sustavu. Ne postoji jedan jedinstveni ključ, osim da novac iz tih velikih tvrtki centraliziramo na jedno mjesto i onda ga uz formulu ravnomjerno rasporedimo na čitav teritorij države. Dakle, ne u Hrvatsku turističku zajednicu ili Ministarstvo, nego ravnomjerno na TZ-e širom zemlje. S granicom od 25 posto budžeta koji se izdvaja za plaće u TZ-ima htjeli smo poručiti da više novca treba trošiti na programe, dakle na ono za što su TZ-i osnovani, a ne na plaće i upošljavanje. Upošljavanje je zadatak privatnog sektora. Naravno da smo oko te brojke fleksibilni i da ćemo naći točan postotak. Mijenjat ćemo ga.

Kada će zakoni na izglasavanje u Sabor?

- Do kraja sljedećeg tjedna doradit ćemo zakonsko rješenje i ponovno ga dati na javnu raspravu. Na taj način želimo dobiti rješenje sva tri zakona koje će se jednoglasno prihvatiti u Saboru, kao što smo to postigli sa zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. Zakon o turističkim članarinama morat će zbog jednog segmenta ići u hitnu proceduru. A to se odnosi na smanjenje članarine od 15 posto sukladno naputku Europske komisije što se Hrvatska obvezala prihvatiti.

Naime, članarina se kao parafiskalni namet smanjuje za 15 posto. Dakle, ovaj zakon ide u proceduru odmah 15. rujna. Preostali će ići na prvo čitanje u Vladi sredinom rujna, pa onda u Sabor. Potom ćemo nakon saborske rasprave unijeti primjedbe, ako ih bude, pa idemo u drugo čitanje i usvajanje. Plan je to odraditi u listopadu.

Bili ste u Novigradu s ministrom zaštite Mihaelom Zmajlovićem s kojim surađujete i po pitanju raspisivanja natječaja za izbor investitora u hotelski smještaj na otočju Brijuni. Natječaj se najavljivao puno ranije, a još uvijek nije raspisan. Gdje je zapelo i je li uopće zapelo?

- Je. Kada imate jedan nacionalni park s povijesnim ostacima gdje je potreban angažman zaštitara i konzervatora, jasno je da se radi o složenoj materiji. Puno se toga napravilo u pripremi čitavog projekta. Napravljene su konzervatorske podloge na temelju čega se može dalje razvijati projekt, definirana su područja gdje će bit moguće dozidati postojeće objekte na tragovima stanja od prije stotinu godina. Sve u svemu javni poziv za izbor investitora možemo očekivati na jesen. Isto tako radimo i na natječaju za Muzil te ćemo početkom rujna uputiti javni poziv investitorima za iskaz interesa. Imamo iskustvo koje smo stekli s Kuparima te po tom istom modelu sada pripremamo poziv za Muzil gdje smo objedinili sve tri vrste koncesije u jednu. Dakle, u Kuparima smo imali redovito davanje koncesije na kulturno dobro te za pomorsko dobro i plažu. To je sve sadržano u jednom natječaju na 99 godina. Isti princip primjenjujemo i u Puli. A za razliku od Kupara, sada nam je situacija već poznata.

Ovaj ste tjedan izmijenili dio direktora u predstavništvima HTZ-ova u svijetu, a dio njih, kao onog u Švicarskoj ukinuli ili smanjili poput onog u Španjolskoj. Zašto ste se odlučili na taj potez te hoće li biti daljnjeg broja smanjenja predstavništva nacionalne turističke organizacije u svijetu?

- Najgore stanje u sustavu bilo je upravo u tim predstavništvima te smo napravili velike zaokrete. Znate i sami da je tu bilo velike bure, mora se znati da je bura dobar vjetar koji proventilira i napravi dobru klimu. Bura je jako zdrava za ljude. Ovo je druga faza reorganizacije tih ureda, a bit će treće i četvrte. Međutim neće biti daljnjih ukidanja predstavništva. Stavit ćemo sve te urede na kolosijek da budu u funkciji ostvarenja strateškog marketinškog plana. I to striktno moraju raditi. Angažirali smo PR koji sada radi PR za sve urede. Ito tako imamo jednog media buyera koji zakupljuje prostor na globalnoj razini. Radi se o ogromnim tvrtkama koje za isti novac mogu angažirati puno više medijskog prostora jer su lideri u tim područjima. Prije su se primjerice potpisivali ugovori sa 17 malih i srednjih PR agencija koje imaju određeni doseg. Vidjet ćete kad budemo lansirali novu kampanju tijekom rujna, na koji način i koje efekte ćemo postizati.

Jasno da se rukovodimo i uštedama, ali i učincima na tržištu. Isto kao što smo objedinili i Belgiju i Nizozemsku, procijenili smo da Švicarsku, gdje ćemo ostaviti jednu osobu za podršku, mogu voditi direktori iz Beča, Pariza i Milana. Procijenili smo da troškove hladnog pogona predstavništva treba preusmjeriti na marketinške aktivnosti te na taj način želimo uspostaviti racionalizaciju cijelog sustava. Govorimo li o predstavništvu u Španjolskoj, onda ispada da nam je španjolski gost najskuplji kada ga želimo dovesti jer je cijena predstavništva visoka, a efekti su bili relativno niski. S druge strane radimo određene aktivnosti na brzorastućem tržištu Dalekog Istoka. Angažirati ćemo predstavnika koji će zastupati naše interese zajedno s Hrvatskom gospodarskom komorom u Kini i Južnoj Koreji.

Sezona je više nego odlična, ako je sudeći po gužvama na autocestama, graničnim prijelazima te turističkom prometu. Za razliku od lani izbjegnuta je srpanjska rupa. Koliko ste zadovoljni tijekom sezone?

- Mi i Hrvatska turistička zajednica analizirali smo sve što se događalo proteklog ljeta kada smo u srpnju imali pad turističkog prometa. U nekoliko navrata naša smo saznanja podijelili s privatnim sektorom te smo odlučili u tom pravcu krenuti u 2015. godinu. Ujedno, riješili smo i problem za autobusere te smo tu informaciju komunicirali na turističkim sajmovima u Stuttgartu, Muenchenu i Berlinu te preko njihove tri glavne asocijacije. O tome se više ne priča i problem je riješen. Što se tiče nastavka sezone, nažalost imamo plafone u kolovozu koji su već sada prisutni. Razlika u prometu će se vidjeti u novim kapacitetima koji su ove sezone pušteni u promet i kojih nije bilo malo.