ZAGREB - Ministar turizma Darko Lorencin najavio je vrlo dobru turističku sezonu, ali i niz zakona koji već ovaj tjedan idu na javnu raspravu - Zakon o turističkim zajednicama, Zakon o boravišnoj pristojbi i Zakon o turističkoj članarini.

- Prošli smo cijelu Hrvatsku s prijedlogom zakona i razgovarali sa županima, gradonačelnicima i turističkim vijećnicima gotovo svih županija kako bismo postigli konsenzus oko otvorenih pitanja. Tim paketom zakona predviđamo udruživanje lokalnih turističkih zajednica po modelu PPS-a, odnosno načina na koji se destinacije udružuju i sada u okviru programa Hrvatska 365. To znači da jednostavno „objave savez“ čime će im biti onemogućeno da uvedu zajedničku boravišnu pristojbu, zajednički nastupaju na tržištu i imaju jednaku strategiju razvoja, s obzirom na vrstu proizvoda koji imaju i razvijaju, kazao je Lorencin.

U nastavku pročitajte najzanimljivije dijelove opsežnog intervjua s ministrom turizma Darkom Lorencinom.

Strategijom razvoja hrvatskog turizma 2014.-2020. predviđeno je da će Hrvatska u 2020. godini od turizma prihodovati na godišnjoj razini 14,3 miljarde eura. Spomenuti rast prihoda temelji se, prema spomenutoj strategiji, na povećanoj prosječnoj potrošnji turista, na promjeni strukture kapaciteta, povećanom opsegu investiranja... Ima li realnih pokazatelja da ćemo se približiti tom cilju?

– Prihodi iz godine u godinu rastu, a prošle godine prihodi ostvareni samo od putovanja iz osobnih razloga, dakle turistički motiviranih putovanja, nadmašili su rekordnu 2008. godinu za 135 milijuna eura. Stvaranjem novih sadržaja, atrakcija, inovativnih proizvoda i motiva dolazaka, kao što su, primjerice, tematski parkovi, vodeni parkovi, hoteli visokih kategorija, top manifestacije i drugo, a što, između ostaloga, već niz godina potiče Ministarstvo turizma kroz programe bespovratnih potpora, mi nudimo sadržaje na koje će gosti potrošiti više. Ciljevi strategije postavljeni su dosta optimistično, prije dvije godine na isti se način govorilo za investicije, međutim, danas nitko ne dovodi u pitanje sedam milijardi eura investicija do 2020. Najveći prostor za rast prihoda je razdoblje pred i posezone. Započeli smo s programom Hrvatska 365 i za nepune dvije godine taj će program dati značajan rezultat.

Zašto Hrvatska ima najveći PDV u konkurentskom okruženju? Što može Ministarstvo turizma učiniti kako bi se PDV smanjio?

– Hrvatska ima PDV koji je u skladu s trenutnim proračunskim mogućnostima. Kao ministar turizma svjestan sam da bi dodatno spuštanje, odnosno vraćanje na 10 posto, dosta značilo za konkurentnost i svakako ću se i dalje zalagati za to, no situaciju moramo sagledati u cijelosti i biti realni. Korekcija međustope PDV-a, u kojoj se nalazi i turizam, bila je mjera za stabilizaciju državnog proračuna, koji se nalazio u vrlo teškoj situaciji. Sve mjere koje je Vlada poduzela rezultirale su time da smo konačno izašli iz recesije i svi ekonomski pokazatelji za travanj i svibanj govore kako se pozitivni trendovi nastavljaju te se može očekivati nastavak rasta BDP-a i u drugom kvartalu. Prvi put nakon šest godina krize, industrijska proizvodnja u 2014. godini porasla je na godišnjoj razini i to za 1,3 posto. Izvoz u 2014. godini povećan je za 8,3 posto. Osobna potrošnja rasla je u 10 od 12 mjeseci 2014. godine i nastavlja rasti ove godine. Plaće su počele rasti zbog poreznog rasterećenja. U travnju ove godine, drugi mjesec zaredom, u Hrvatskoj je zabilježen porast ukupnog broja zaposlenih osoba. Sve su to rezultati koje možemo potkrijepiti konkretnim brojkama.

Nedonošenje pratećih uredbi vezanih uz Zakon o turističkom zemljištu onemogućava primjenu spomenutog Zakona u praksi. Hotelijeri uporno ističu da zbog nedonošenja spomenutih uredbi značajno trpi investiranje u sektor, s obzirom na to da nemaju namjeru, a i ne smiju, investirati na zemljištu za koje nemaju s državom zaključene dugoročne koncesijske ugovore.

– Zapreka u primjeni navedenog zakona nije samo u nedonošenju podzakonskih akata. Zakon o turističkom zemljištu je u nadležnosti Ministarstva pravosuđa. Mi smo ga preuzeli i odlučili napraviti izmjene i dopune te smo trenutno u finalnoj fazi pripreme prije stavljanja na javnu raspravu te ćemo ga još jednom proći sa strukovnim udrugama prije nego ga javno objavimo. Svakako nam je cilj riješiti ovo pitanje i omogućiti investitorima sigurnost u njihovom ulaganju. Za sada tvrtke plaćaju privremenu koncesijsku naknadu, koja se uplaćuje u Fond za razvoj turizma. Cilj ovog programa je razvoj turističke infrastrukture i očuvanje turističke resursne osnove u svrhu jačanja konkurentnosti turizma. Područja financiranja su objekti javnih subjekata kojima se unapređuje konkurentnost turističke destinacije razvojem različitih oblika turističke ponude, kao što su kulturni, zdravstveni, poslovni i drugi oblici turizma te objekti devastirane kulturne i povijesne baštine koji će se valorizirati kroz turizam kao objekti javne infrastrukture. Također, radi se i o resursima prirodne baštine kao što su nenaseljeni otoci, jezera, vodopadi, kanjoni, špilje, močvare, zaštićena prirodna područja, što se valoriziraju kroz turizam. Odlukom od prije nekoliko tjedana upravo smo odobrili sredstva za sufinanciranje 54 projekta u ukupnoj vrijednosti od 20 milijuna i 810 tisuća kuna, primjerice biciklističke staze, šetnice, plaže, kamp odmorišta, centre za posjetitelje, interpretativne centre... U Primorsko-goranskoj županiji ovom smo posljednjom odlukom financirali izgradnju bike parka Radeševo na Platku, kao i sportsko-turistički park Autodrom Grobnik.

Što je s državnim projektom Brijuni Riviera? Od 2003. godine tu je upucano gotovo 20 milijuna kuna poreznih obveznika, bez ikakvog učinka. Smatrate li da i dalje, kad je spomenuti projekt u pitanju, treba inzistirati na BOT modelu koji potencijalnim investitorima uskraćuje vlasnička prava. Mislite li da bi neki investitor uložio u spomenuti projekt na predviđene 4 lokacije, upravljao spomenutim projektom određeni broj godina te istekom koncesijskog ugovora sve izgrađeno donirao državi?

– Što se Brijuni Rivijere tiče, radi se o kompleksnom projektu u smislu upravljanja imovinom na tim lokacijama. Mi ćemo inzistirati na tome da se atraktivne turističke lokacije investitorima ponude na 99 godina, kao što je to u slučaju Kupara, što potvrđuje da je projekt ispravno postavljen. U pripremi su upravo još neki projekti u okviru Brijuni Rivijere, prije svega Muzil, zatim Hidrobaza i Sarcoggiana, te vjerujem da će investitori biti zadovoljni paketom koji će im se ponuditi. Ministarstvo turizma iniciralo je izmjene Zakona o upravljanju državnom imovinom, te omogućavanje koncesija na pomorskom i kulturnom dobru. Išli smo za time da se uspostavi atraktivan paket kojim će se investitoru omogućiti da dobije jednaku koncesiju za pravo građenja, kulturno i pomorsko dobro. Jasno je da nitko ne vidi velik posao koji je odrađen i koji se odrađuje u pripremi projekata.