PULA - „Kriza ne može biti izgovor za nerad“, kazao je u intervjuu za Glas Istre Istarski župan Valter Flego. Osvrnuo se na protekle dvije godine mandata te je govorio o infrastrukturnim projektima, korištenju EU fondova, a posebnu važnost je pridao izgradnji nove Opće bolnice u Puli na koju županija čeka više od 20 godina.

Intervju u cijelosti pročitajte u nastavku.

Prošle su dvije godine od pobjede na izborima za istarskog župana. Na pola ste mandata – kako ocjenjujete prvu polovicu?

- Na početku mandata zadali smo jasne ciljeve i zadatke i gledajući sad unatrag, mogu reći da sam zadovoljan onim što smo napravili. Iako, uvijek mislim da možemo i moramo još više i bolje. Prvi zadatak bio nam je poticanje gospodarstva jer samo snažno i konkurentno gospodarstvo može generirati nova radna mjesta i očuvati postojeća. Odmah nakon toga na ljestvici prioriteta su nam unaprjeđenje zdravstvenog i socijalnog standarda te realizacija kapitalnih i nastavak započetih projekata. Tu su i ulaganja u infrastrukturu i zaštitu okoliša. Posebno vodimo računa o mladima i umirovljenicima jer su oni danas, nažalost, najugroženije skupine u društvu, a važno mjesto u mom mandatu zauzima kultura i očuvanje istarskog identiteta. Nismo koristili krizu kao izgovor za nerad nego smo uložili dodatni trud i napor te smo započeli s realizacijom ključnih projekata u Istri, od kojih bih kao najvažniji svakako izdvojio početak gradnje Opće bolnice u Puli. Prve dvije godina mandata imali smo udarni radni tempo i nastavljamo dalje jednakim žarom jer nas čeka još puno dela!

Kakva je ekonomska slika Istre danas – u odnosu na 2013. godinu. Ima li više ili manje zaposlenih, te velikih i malih poduzeća i obrta?

- Moramo biti svjesni da živimo u izazovnim vremenima. Država se već sedmu godinu nalazi u ekonomskoj krizi što je svakako utjecalo na cjelokupnu sliku hrvatskog pa tako i istarskog gospodarstva. Upravo zato, na početku mandata, zajedno s gradovima i općinama, donio sam set mjera za pomoć gospodarstvu. Osnovali smo Jamstveni fond za pomoć prerađivačkoj industriji, kroz Fond za poljoprivredu potičemo poljoprivrednike. Proveli smo i dva veoma uspješna projekta - „Moj prvi posao“ i „Imam ideju“. Prvi projekt ima za cilj mladima omogućiti stjecanje prvog radnog iskustva, danas neophodnog prilikom traženja posla, a drugi pružiti financijsku potporu poduzetnicima s inovativnim idejama u realizaciji njihovih projekata.

Kako su se te mjere odrazile na stopu nezaposlenosti?

- Sve ove mjere dale su rezultate pa je stopa nezaposlenosti u Istri u travnju 2015. godine bila 30 posto manja u odnosu na travanj 2013. godine. Da radimo dobar posao potvrđuje i činjenica da je Istra danas, iza Zagreba, druga najrazvijenija regija u zemlji, imamo dvostruko veći BDP od hrvatskog prosjeka. Jednako tako, prema mnogim istraživanjima i statistikama, brojni istarski gradovi ocijenjeni su među najboljima za život i poslovanje. Kvaliteta poslovnog sektora najbolja je u Istarskoj županiji, u kojoj je i turistički sektor najrazvijeniji od svih županija. Rekorderi smo i po udjelu malih poduzeća što jasno ukazuje na povoljnu poslovnu klimu u Istri. Po tom pitanju, važno je naglasiti kako postoji dobra suradnja javnog i privatnog sektora što je od presudnog značaja upravo u ovakvim vremenima.

S obzirom na promjene poreznog zakonodavstva, s koliko novca danas raspolaže županija i koliko je to utjecalo na županijske planove i namjere?

- Vladinom poreznom reformom županije, gradovi i općine ostali su bez dijela svog najizdašnijeg prihoda, poreza na dohodak što će, dugoročno gledajući, otežati njihovo poslovanje i neminovno produljiti realizaciju značajnih projekata. Takvim modelom još se više produbljuje centraliziranost države što u konačnici usporava gospodarski rast. Konkretno što se tiče Istarske županije, Vladina porezna reforma predstavlja veliki udar na naš proračun jer njome gubimo čak desetak milijuna kuna godišnje! Međutim kad je Hrvatska prošle godine ušla u proceduru prekomjernog deficita, predvidjeli smo njene posljedice i proveli niz nepopularnih, ali odgovornih i nužnih mjera štednje. Želimo posebno naglasiti kako smo prvo krenuli od sebe racionalizacijom materijalnih rashoda za zaposlene za 11 do 15 posto. Sve te mjere štednje rezultirale su u 2014. godini uštedama u visini od 11,5 milijuna kuna i to za tu, 2014. godinu. Uravnotežili smo rashodovnu stranu s prihodovnom te promijenili strukturu rashoda tako da više ulažemo investicije i razvojne projekte, manje trošimo na rashode za zaposlene i materijalne troškove.

Postoji li recept kako do više novca?

- U narednom razdoblju još ćemo se više truditi da prikupimo sredstva iz vanjskih izvora financiranja, naročito iz EU fondova te da ostanemo najuspješniji u njihovom privlačenju. Sustavan rad, novi projekti i nove investicije - to je jedina formula za poboljšanje ekonomske situacije u Istri. I mi na tome svakodnevno radimo.

Koliko se novca iz fondova Europske unije ulaže u Istarsku županiju i za koje projekte?

- U Istarskoj županiji je u implementaciji više od 35 godišnjih EU projekata kojima ukupna vrijednost za Istarsku županiju i njezine agencije od 2013. do 2015. godine iznosi 10 milijuna eura. Samo u prošloj godini različitim institucijama, tvrtkama i organizacijama iz Istarske županije odobreno je sufinanciranje za 7 projekata, dok je 2013. godine odobreno njih 9 čija ukupna vrijednost iznosi oko 6 milijuna eura. Međutim, tek sada očekuju puno izdašnija sredstva kroz europske investicijske fondove putem kojih ćemo moći realizirati kapitalne i infrastrukturne projekte. U pripremi su projekti potrebna dokumentacija za Strukturne fondove. Naša su očekivanja velika jer smo već u pretpristupnom razdoblju pokazali da imamo kapacitet, znanje i resurse za povlačenje europskog novca. Još prije pristupanja Uniji, pridavali smo veliku važnost edukaciji i osposobljavanju kadrova za pisanje i implementaciju projekata što nam se višestruko vratilo. Samo u protekle dvije godine educirali smo 46 europrojektanta.

Što se čini i što se namjerava dalje raditi na poboljšanju prometne infrastrukture, posebice u proširenju Ipsilona?

- Razvijena infrastruktura preduvjet je gospodarskog razvoja te doprinosi konkurentnosti regije. U Istri se svake godine ulažu znatna sredstva u razvoj cjelokupne infrastrukture, bilo da je riječ o cestogradnji, plinofikaciji, sustavu odvodnje ili navodnjavanju. U protekle dvije godine samo u cestogradnju uloženo je preko 300 milijuna kuna. Upravo zato, dovršetak Ipsilona jedna je od najznačajnijih infrastrukturnih ulaganja u Istarskoj županiji te svakako jedan od naših prioriteta. Puni profil „Ipsilona“ osigurat će nam još veću sigurnost te bolju protočnost prometa, što je posebno važno zbog konkurentnosti našeg turizma jer je Istra pretežito auto destinacija. Radimo na izradi Master plana prometa Istarske županije koji je preduvjet za kandidiranje na fondove Europske unije što će ubrzati izgradnju i rekonstrukciju lokalnih i županijskih cesta. Želim istaknuti kako je Ipsilon pitanje oko kojeg očekujemo punu i beskompromisnu suradnju koalicijskih partnera jer bez države taj projekt ne možemo realizirati do kraja.

Tema koja će Vam obilježit mandat svakako je i dogradnja TE Plomin. Iako je očito kako županija ima jedan, a Vlada drugi plan za izbor energenta, krivac se traži na obje strane. Kako će se riješiti taj problem?

- Stav Istarske županije oko TE Plomin C je poznat i konzistentan već gotovo dva desetljeća. U svim dosadašnjim Prostornim planovima Istarske županije definiran je isključivo plin kao energent za Plomin i to je za nas jedino prihvatljivo rješenje. No, kao što znamo, država je izgradnju trećeg bloka TE Plomin proglasila strateškom investicijom i može je realizirati mimo volje regionalne i lokalne samouprave. Ponovit ću kako nisam protiv investicija, ali smatram da, kad je riječ o projektima koji imaju utjecaj na zdravlje ljudi i okoliš, građani moraju biti uključeni u proces donošenja odluka. Zaštita ljudskog zdravlja mora biti iznad svih državnih ili bilo kojih drugih interesa. Građani Labinštine na nedavnom referendumu jasno su izrekli svoj stav - njih 92 posto izjasnilo se protiv ugljena! Istarska županija podnijela je i dvije tužbe, Ustavnom i Vrhovnom upravnom sudu koje su odbačene jer smo proglašeni nenadležnim.

Najavljena je plinska TE na Krku, u blizini budućeg LNG terminala, zašto onda ne može TE Plomin C na plin?

- LNG terminal koji se planira graditi na Krku, prostorno se nalazi na vrlo dobroj lokaciji koja je prirodno upućena na Plominski zaljev, te bi interes povezivanja ova dva strateška projekta trebao biti logičan i očit, ako je već potrebno graditi novi pogon za proizvodnju električne energije na području Istarske županije.

Ove godine održana su dva lokalna referenduma i oba su, službeno, propala zbog slabog odaziva. Kako komentirate referendume o Plominu C i o kompostani u Buzetu?

- Uvjeren sam da građani moraju biti uključeni u proces donošenja odluka kad su u pitanju projekti koji izravno utječu na njihovo zdravlje i kvalitetu života. Kao župana, veseli me sve veća svijest građana o važnosti uključivanja u procese odlučivanja. To je jasan i odličan znak sazrijevanja naše demokratske kulture. Iz rezultata referenduma mogla se nedvosmisleno isčitati volja građana da se kojim slučajem radilo o nacionalnim referendumima, oni bi, s istim ovakvim odazivom, bili proglašeni uspjelima. S obzirom na to, smatram da bi trebalo pokrenuti proceduru izmjene zakona koji se odnose na neposredno izjašnjavanje građana- Građane treba poticati da se uključuju u ovakve procese i da sudjeluju u donošenju odluka o stvarima od zajedničkog interesa. Njihov je glas najvažniji.

Prema nekim informacijama, izgradnja Opće bolnice Pula ide i bolje od Plana. Kada će, konačno, taj projekt biti dovršen?

- Izgradnja nove Opće bolnice u Puli najznačajniji je projekt naše županije u posljednjih 25 godina te trenutno najveća investicija u Istri. Poput svih građana Istre i ja s nestrpljenjem očekujem njezin završetak. Tu smo bolnicu zbog natezanja s državom svi skupa čekali punih 20 godina! Izgradnja ide prema planu, i očekujem da će nova bolnica biti dovršena do kraja 2917. godine.

Što obećavate građanima u drugoj polovici mandata - koji su najvažniji projekti županije do 2017.?

- Do 2017. godine očekujem realizaciju započetih projekata poput izgradnje bolnice u Puli, puštanja u rad županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun, navodnjavanja u Valturi, dovršetka izgradnje studentskog doma i menze te izgradnje četiri škole po modelu JPP. Nastavljamo i s infrastrukturnim ulaganjima, pripremanjem projekata za EU fondove, programima na području zdravstva i socijalne skrbi, obrazovanja i kulture, te projektima koji će dodatno unaprijediti našu turističku ponudu, posebice van glave sezone. Financijski manje izdašan, ali meni osobno posebno važan, projekt je implementacije zavičajne nastave. Do sada je on pokrenut u nekoliko predškolskih ustanova diljem Istre, a očekujem da će uskoro i sva ostala djeca na području Istre imati priliku učiti o svome zavičaju, njegovim običajima, bogatoj povijesti i tradiciji.

Hoćete li dospjeti okončati toliko projekata?

- Puno je posla pred nama! Kao bivši sportaš, uvijek težim još višim i boljim rezultatima. Očekujem kako ćemo u narednom razdoblju zajednički uspjeti realizirati sve što smo si zacrtali. Iskoristit ću priliku da zahvalim svima koji su svojim radom i trudom doprinijeli dosadašnjim rezultatima. S istom forcom idemo naprijed!