ZAGREB - Samo su četiri od ukupno 21 županije neto uplatitelji, a ostalih 17 županija su neto primatelji iz proračuna opće države. Takav model regionalnog ustroja, u kojemu se na području velike većine županija troši više od uplata očito nije dugoročno održiv, pokazuje istraživanje Instituta za javne financije.

Rezultati istraživanja pokazuju neučinkovitost postojećeg regionalnog ustroja. Prosječna neto fiskalna pozicija na razini Republike Hrvatske je pozitivna i iznosi 383 mil. kuna. Međutim, provedena analiza po županijama pokazuje zabrinjavajuće rezultate. Od 21 županije, samo četiri su u razdoblju 2011.-13. zabilježile pozitivnu neto fiskalnu poziciju, navodi se u najnovijem newsletteru Instituta za za Javne financije,a prenosi internetski portal index.hr.

Najbolju prosječnu godišnju neto fiskalnu poziciju ima Grad Zagreb (13,7 mlrd. kuna), te Istarska (795 mil. kuna), Primorsko-goranska (731 mil. kuna) i Zagrebačka županija ( 134 mil. kuna). Ostale županije bilježe negativne neto fiskalne pozicije od čega najslabiju ima Vukovarsko-srijemska (1,69 mlrd. kuna) i Osječko-baranjska županija (1,67 mlrd. kuna).

Neto fiskalne pozicije županija po stanovniku tek djelomice se mijenjaju. I dalje najbolju neto fiskalnu poziciju drži Grad Zagreb – po stanovniku Grada u proračun opće države se u prosjeku uplati 17,2 tisuće kuna više nego što se iz njega potroši. Na drugom se mjestu nalazi Istarska županija koja bilježi prosječan višak od 3,8 tisuća kuna po stanovniku.

Najslabiju neto fiskalnu poziciju ima Ličko-senjska županija s manjkom od čak 13,2 tisuća kuna po stanovniku županije. U promatrane tri godine, pozitivne trendove bilježe Zadarska (243 kuna), Istarska (237 kuna), Varaždinska (227 kuna), Virovitičko-podravska (99 kn), Osječko-baranjska (85 kuna) i Brodsko-posavska županija (76 kuna).

Među navedenim županijama jedino je na području Istarske županije zabilježena pozitivna neto fiskalna pozicija u tri promatrane godine, uz pozitivan trend u 2013. u odnosu na 2011.

Podsjetimo, istarski župan Valter Flego predstavio je prošli tjedan studiju „Učinci decentralizacije u Republici Hrvatskoj na ekonomski i fiskalni položaj Istarske županije“, koju je u studenom 2014. godine, izradio Institut za javne financije. Cilj studije bio je odrediti „neto fiskalni položaj Istarska županije“, odnosno, utvrditi koliko novca zarađenog u Istri ostaje u Istri te kakav je stupanj razvijenosti Istarske županije u odnosu na ostale županije u Hrvatskoj.

U Istri se, prema nalazima studije, svake godine ostvari „višak“ od prosječno gotovo 800.000.000,00 kuna. Riječ je o razlici između prihoda koji se svake godine u Istri prikupe i rashoda koji se u Istri ostvare. To znači da Istra svake godine u središnju blagajnu uplati 800 milijuna kuna viška.

Iznos od 800 milijuna kuna koji se ostvari na području Istarske županije dostatan je za izgradnju jedne bolnice i sveučilišnog kampusa godišnje. Drugim riječima, Istra je za vrijednost novca kojeg je od početka projekta izgradnje nove bolnice u Puli 2003. godine više uplatila u središnju blagajnu mogla izgraditi 16 bolnica.