BRUXELLES – „Budemo li pametni možemo europskim novcima značajno podići kvalitetu življenja u našim gradovima, pogotovo u Puli. Ali, to ovisi i o političkoj volji, u slučaju Pule to su to razna državna tijela koja kontinuirano godinama zanemaruju velike mogućnosti razvoja Pule“ izjavio je zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu Ivan Jakovčić u subotnjem intervju za Glas Istre.

Zastupnik IDS-a osvrnuo se na Jadransko-jonsku strategiju Europske unije, čiji je glavni izvjestitelj Europskog parlamenta, te je ustvrdio da „često ima više novaca nego ideja ili političke volje za realizacijom velikih i ozbiljnih projekata“.

U nastavku pročitajte intervju u cijelosti.

Koji su Vaši glavni zadaci kao izvjestitelja EP-a za strategiju Jadransko-jonske regije?

- Treba napisati dokument koji će biti temelj za pravu i novu političku, gospodarsku, kulturnu, znanstvenu, ekološku suradnju u zemljama koje žive uz Jadransko i Jonsko more. Veliki je zadatak uskladiti razvojne potrebe i stvoriti sinergiju među zemljama koje su članice Europske unije: Hrvatske, Italije, Slovenije i Grčke te zemljama koje će to postati: Albanije, BiH, Crne Gore i Srbije. Svjestan sam odgovornosti, ali i očekivanja i uvjeren sam da ću uspjeti u namjeri stvaranja dokumenta koji će biti prava nova Platforma suradnje na području Balkana i Apenina.

Još ste 2005. godine u Puli pokrenuli projekt Jadransko-jonske regije. Ovo je nastavak tog posla?

- Da, ovo je pravi nastavak. Prije desetak godina trebalo je imati viziju i hrabrosti i upustiti se u jednu vrst političke avanture. Bili smo nošeni željom da se na našim napaćenim prostorima bivše Jugoslavije, uz suradnju s Italijom i Grčkom, počinju stvarati novi politički i gospodarski odnosi koji će koristiti svim građanima naših zemalja. Taj pionirski poduhvat rezultirao je time da smo 2010. upravo u Bruxellesu, u Odboru regija, lansirali ideju stvaranja nove Jadransko-jonske strategije Europske unije i ona je 18. 11. prošle godine i službeno započela. To je bio dug put, ali vjerujem da je 100 posto ispravan jer sam uvjeren da suradnja, mir i tolerancija nemaju alternativu.

Jadransko-jonska regija obuhvaća četiri zemlje (BiH, Albaniju, Crnu Goru i Srbiju) koje nisu u EU-u, kao i zemlje članice EU. Koja je zajednička strategija tih država te na kojim se projektima može surađivati?

- Predsjednik EK-a Juncker je jasan i ne vidi mogućnost proširenja EU-a na naše susjede do 2020. godine. Međutim, cijeli ovaj petogodišnji period treba iskoristiti kako bi sve zemlje Balkana učinile značajan korak naprijed i pripremile se za ulazak u EU. Ne može postojati rupa u srcu Europe i jugoistočna Europa treba biti, čim prije, sastavni dio EU. Jadransko-jonska strategija je mehanizam stvaranja infrastrukturnih, kulturnih, ekoloških i drugih pretpostavki kako bi sve zemlje obuhvaćene ovom Strategijom postale sastavni dio EU-a.

Spomenuli ste infrastrukturne projekte u J-J makroregiji, koji su najvažniji i najrecentniji?

- Definitivno je to Jadransko-jonski koridor koji će najprije uključivati autocestu, a kasnije i druge potrebe. Slično je i na talijanskoj strani gdje postoji potreba uključivanja poteza od Ancone do Barija u pravi europski koridor.

Pretpostavljamo da su energetika, turizam i ekologija glavne teme suradnje zemalja u Jadransko-jonskoj regiji. Koliko se novca može usmjeriti u te projekte?

- Novaca ima često više nego ideja ili političke volje za realizacijom velikih i ozbiljnih projekata. Ono o čemu želim posebno govoriti u raspravama koje ćemo voditi naredne godine je "urbana regeneracija" gradova uz Jadransko i Jonsko more. Naime, postoji mnogo gradova uz naša mora, ali i u zaleđu, koje imaju nebrojeno industrijskih ili napuštenih vojnih objekata koji mogu biti generator razvoja ne samo pojedinih gradova već čitavih regija. Puno je takvih primjera i vjerujem da će biti pameti i da ćemo iskoristiti europski novac kako bismo jako podigli kvalitetu življenja u našim gradovima. Naravno, poznato je da i Istra ima takvih primjera i potreba.

U tim riječima možemo prepoznati Pulu i okolicu?

- Budemo li pametni možemo europskim novcima značajno podići kvalitetu življenja u našim gradovima, pogotovo u Puli. Ali, to ovisi i o političkoj volji, u slučaju Pule to su to razna državna tijela koja kontinuirano godinama zanemaruju velike mogućnosti razvoja Pule. Zato danas imamo preveliki broj nezaposlenih, a mogli smo imati već godinama punu zaposlenost. Nadam se da će sada biti više pameti i dobre volje kada već mnogo toga možemo financirati europskim novcem.

I SDP-ov eurozastupnik Tonino Picula nedavno se zapitao o pomoći čitave EU, odnosno Europske komisije Jadransko-jonskoj regiji oko ostvarenja velikih ciljeva koji su postavljeni. Kako će Bruxelles pomoći?

- Picula i ja odlično surađujemo ne samo po ovom pitanju, već i u mnogim drugim temama. Raduje me što mogu reći da su svi zastupnici iz Hrvatske s radošću primili vijest da sam postao glavni izvjestitelj Europskog parlamenta za Jadransko Jonsku strategiju Europske unije jer je naravno bilo mnogo drugih zainteresiranih pojedinaca pogotovo iz Italije, ali i Grčke i Slovenije. Naravno da je Europska komisija ovim činom otvaranja nove europske strategije za dio Mediterana otvorila i novu stranicu za naše područje. Sada je uglavnom karta na nama i morati ćemo je pametno odigrati. Bruxelles je krajnje otvoren za suradnju i to je jako dobro.

Očekujete li probleme sa Srbijom, čiji je ministar vanjskih poslova Ivica Dačić nedavno izjavio kako je ona „jedina članica Jadransko-jonske regije“ bez izlaska na more“ te da će se za to „boriti“? Kakav dojam su na Vas ostavili posljednji kontakti sa srbijanskim političarima?

- Moji kontakti sa srbijanskim premijerom Aleksandrom Vučićem su zaista odlični. Dačić je ipak jedna posebna tema. Srbija je dio ove europske strategije jer sve smo započeli još od vremena postojanja državne zajednice s Crnom gorom. Svakako, očekujem da će Srbija odigrati važnu i konstruktivnu ulogu i sve su naznake da će to biti tako. Međutim, postoji problem što je Kosovo i Makedonija van ove Strategije i to će biti jedan od političkih izazova koje će trebati uskoro riješiti.

Kakav je položaj regije Istre u J-J regiji?

- Istra, ne samo zato što sam ja iz Istre, ima uvijek značajnu ulogu. Istra je zadnjih 25 godina postala pravi most između Apenina i Balkana i to će biti tako i sada. Moja suradnja sa istarskom županijom i svim općinama i gradovima je i dalje izvrsna i vjerujem u naš zajednički uspjeh u korist svih naših sugrađana. To je naša velika obaveza. Osjećam i osobnu obavezu jer imati priliku biti u Europskom parlamentu i k tome biti zadužen za Jadransko-jonsku strategiju je velika odgovornost.

Prema statistikama web stranice mepranking.com najaktivniji ste hrvatski zastupnik u 2014. godini. Da li je to ipak iznenađenje?

- Ne bih rekao da je iznenađenje. Naprosto tim kojega vodim i ja smo vrlo, vrlo aktivno radili za vrijeme svakoga zasjedanja, ali i između sjednica. Nije samo čast biti prvi od svih kolega i kolegica iz Hrvatske, već bih rekao još i više što sam ukupno na 11 mjestu od 750 članova ili članica Europskog parlamenta. Ne znam da li ćemo uspjeti zadržati taj jaki ritam svih pet godina, ali svakako dati ću sve od sebe da se odužim svima koji su me podržali u izboru za eurozastupnika. To je moja obaveza prema svima koji mi vjeruju.