PULA – „Prijedlog porezne reforme smatram socijalno nepravednom i smatram da će nažalost doprinijeti dodatnom socijalnom raslojavanju društva, gdje će oni siromašniji i s nižim primanjima biti još siromašniji, a oni bogati i s visokim prihodima još bogatiji“, izjavio je gradonačelnik Pule Boris Miletić govoreći o gradskom proračunu za sljedeću godinu.

Naime, proračun Grada Pule za 2015. godinu je u izradi te se procjenjuje da će biti manji za oko 27 milijuna kuna u odnosu na 2014. Razlog tome su reforme koje Vlada Republike Hrvatske namjerava uvesti na poreze na dohodak od 1. siječnja sljedeće godine. 

Nedavnim rebalansom ovogodišnjeg proračuna s gotovo 366 milijuna kuna smanjen je na 344,6 milijuna kuna, odnosno 5,81 posto, a kao razlog su navedeni manji prihodi od komunalne naknade i prodaje zemljišta, odnosno prihodi upravo od poreza na dohodak. 

Gradonačelnik Pule Boris Miletić smatra da „smanjenjem PDV-a, svi bi podjednako bili „na dobitku“, dok se ovom najavljenom reformom radnicima s nižim primanjima plaća uvećava za 50-60 kuna mjesečno, dok će oni sa visokim prihodima imati i tisuću kuna veću mjesečnu plaću“.

Pojašnjava što to konkretno znači za Grad Pulu i njen proračun, kaže da se na temelju navedene reforme očekuje umanjenje prihoda lokalne zajednice u visini jedne četvrtine izvornih prihoda, dok se kompenzacijskim mjerama može očekivati povrat do sedam posto.

- Jednostavnim rječnikom to bi značilo da se na 100 kuna izvornih prihoda lokalne zajednice, reformom gubi do 25 kuna, a kompenzacijskim mjerama možemo očekivati povrat od 7 kuna, što u konačnici znači da neto gubitak iznosi oko 16 posto izvornih prihoda. U apsolutnom iznosu , procjenjujemo da će Grad Pula izgubiti oko 27 milijuna kuna, što je, primjera radi, cijena izgradnje tri nova dječja vrtića Zvjezdice u Šijani. No, u ovom slučaju nije presudno koliko će lokalna zajednica izgubiti prihoda, već je bitno da će za taj iznos umanjenja proračuna lokalnih zajednica biti zakinuti upravo građani kroz programe i usluge koji se financiraju iz proračuna. Zato držim da će građani s nižim primanjima biti dodatno zakinuti jer će neto efekt porezne reforme za njih u konačnici biti gubitak, a ne boljitak, kaže Miletić.

Grad Pula će pokušati zadržati što više socijalnih programa i ta stavka proračuna vjerojatno će doživjeti najmanje rezanja. 

S obzirom da će gradska blagajna u 2015. godini biti značajno tanja gradonačelnik najavljuje da će posljedice Vladine porezne reforme za općine, gradove i županije, značiti neophodno poduzimanje niza mjera da bi se održao uravnotežen proračun, odnosno, da bi se rashodi bili balansirani s prihodima.

- Za razliku od centralne države koja deficit proračuna već godinama financira novim zaduživanjem, gradovi, općine i županije moraju imati rashode u visini ostvarivih prihoda. U razgovoru s kolegama načelnicima, gradonačelnicima i županima iz cijele Hrvatske, mjere će se odnositi na više područja, što će značiti smanjenje raznih programa javnih potreba, definitivno usporavanje investicijskih ciklusa koje nije moguće financirati sredstvima europskih fondova, korigiranje cijena usluga, redefiniranje stopa prireza na dohodak, najavljuje neke poteze Miletić.

Najavljena porezna reforma tiče se poreza na dohodak čime će se smanjiti prihodi općina, gradova i županija, a najavljeni cilj je smanjenje opterećenja poslodavaca, povećanja plaća i povećanje potrošnje, čime bi centralna državna blagajna u konačnici prihodovala više prihoda na temelju PDV-a.

- U ionako hipercentraliziranoj Hrvatskoj, koja je nakon Grčke, najcentraliziranija država u Europskoj uniji, ovom reformom planira se dodatna centralizacija, odnosno produbljivanje nesrazmjera između prihoda lokalne zajednice centralne države. Danas sve relevantne institucije i političke stranke govore o nužnoj potrebi decentralizacije Hrvatske, jer su dokazano decentralizirane države Europske ekonomski efikasnije, a društveni standard njihovih građana daleko viši od prosjeka, istaknuo je gradonačelnik Pule te je nadodao:

-  Držim da ova porezna reforma ide u pogrešnom smjeru jer ona znači dodatnu centralizaciju, a to je suprotno od koalicijskog programa s kojim smo izašli pred građane i zatražili povjerenje, jer je upravo 21. poglavljem Plana 21 koji govori o potrebi decentralizacije i regionalnog razvoja rečeno da od današnjih manje od 10 posto ukupnih javnih prihoda koji otpadaju na sve županije, općine i gradove (uključujući i Grad Zagreb) treba sustići razvijene zemlje Europske unije koje 20, 25 posto svojih javnih financija raspodjeljuju na regionalne i lokalne zajednice. 

- Dakle, današnju situaciju gdje od 100 kuna ukupnih poreznih prihoda, više od 90 kuna odlazi u centralni proračun države, oko 4 do 5 kuna otpada na Grad Zagreb, a ostatak od manje od 5 kuna raspoređuje se na sve ostale gradove, općine i županije, treba mijenjati na bolje, u korist građana i lokalne zajednice, kaže Miletić i zaključuje da će vrijeme pokazati što će donijeti ovakve poreze reforme Vlade RH.

IDS