PULA – U drugom dijelu današnjeg intervjua za tjednik Aktual, predsjednik IDS-a govori o investicijama u Puli te o najznačajnim projektima u Istri.

Miletić je istaknuo da „u ovom trenutku u Istri provodimo više od 40 projekata vrijednih više od milijardu kuna. To je jednako vrijednosti tri godišnja proračuna Istarske županije“.

U nastavku pročitajte II. dio intervjua.

Pula će uskoro dobiti najmoderniju bolnicu u Hrvatskoj vrijednu 600 milijuna kuna, a kupnja opreme financirat će se iz strukturnih fondova EU. Tko je najzaslužniji za taj projekt?

- Najzaslužniji su građani Istre, koji prije svega zaslužuju bolju zdravstvenu zaštitu i bolje uvjete bolničke skrbi, ali i lokalna i regionalna zajednica koja već više od 10 godina radi na tom projektu, te naravno, i Vlada RH koja je podržala taj projekt. Situacija s bolnicom je zaista loša i oko tog se pitanja već godinama borimo rukama i nogama. Mogu samo zahvaliti svim djelatnicima Opće bolnice na nadljudskom trudu da u lošim uvjetima pruže adekvatnu zdravstvenu zaštitu građanima Istre, ali i brojnim turistima.

Koje još projekte na nivou Grada Pule i Istarske županije imate vezane uz Fondove EU i jeste li zadovoljni količinom projekata?

- Istra je i do sada prednjačila u broju projekata i sredstvima povučenim iz pretpristupnih fondova EU. Projekti od izgradnje infrastrukture, poput Centra za gospodarenje otpadom i izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, do projekata revitalizacije gradića u središnjoj Istri neki su od najznačajnijih i financijski najizdašnijih. U ovom trenutku u Istri provodimo više od 40 projekata vrijednih više od milijardu kuna. To je jednako vrijednosti tri godišnja proračuna Istarske županije.

Međutim, oko izgradnje golf igrališta, luksuznih vila i marina na Muzilu, na mjestu nekadašnjih vojarni, postoje određeni otpori. U kojoj je to sada fazi?

- Ideja je staviti u funkciju bivše vojne zone, omogućiti investiciju veću od 1,5 milijardi kuna i otvoriti 1000 novih radnih mjesta. Lokalna zajednica je po tom pitanju napravila sve što je u njenoj mogućnosti i ingerenciji. Sada je na potezu država, koja je i formalni vlasnik pretežitog dijela zemljišta. Postoje ozbiljni investicijski potencijali, Vladi su upućena i pisma namjere o ulaganjima. Na vlasniku je sada da odluči želi li nove investicije, prihode i nova radna mjesta. Mi smo svoj dio posla u potpunosti obavili. Nama nije prihvatljivo da se razmišlja o novim poreznim nametima prema građanima i gospodarstvu, smanjenju socijalnih prava, dok državna imovina stoji zapuštena, neiskorištena, propada i propada. Stvar je u principu vrlo jednostavna: politika rezanja i drastične štednje nije urodila plodom, stavimo u funkciju neiskorištenu imovinu i omogućimo građanima da rade i žive od svog rada.

Kakva predviđanja u vezi turističke sezone ima ministar Lorencin i konzultira li se on s vama oko strategije i nekih bitnih pitanja?

- Trendovi i pokazatelji su dobri, rekao bih, više nego pozitivni. IDS je oduvijek funkcionirao timski i logično je da se ministar konzultira s vodstvom stranke kao i s članovima koji obnašaju izvršnu vlast. Mislim da je IDS i na ovom primjeru pokazao da zna kako i što treba učiniti za uspješno vođenje jednog resora u Vladi. Sigurno je da i Istra, koja čini trećinu hrvatskog turističkog prometa svojim znanjem može doprinijeti još boljim rezultatima turizma u Hrvatskoj.

Zbog čega Pula kao grad sa šestim po veličini amfiteatrom u svijetu, nije dovoljno izbrendirana destinacija? I kada će Arena biti uvrštena na popis Svjetske baštine UNESCO-a?

- Moramo biti realni, do prije 15-ak godina Pula je bila prije svega vojni i industrijski grad, a promjene se ne dešavaju preko noći. Ni Rim nije bio izgrađen preko noći. Pula je i danas prije svega industrijski grad, međutim, u posljednji nekoliko godina dogodili su se veliki pomaci i to je ono bitno. Posljednji pokazatelji potvrđuju koliko veliki turistički potencijal ima Pula kao najveći grad Istre. Pula u prvih šest mjeseci ove godine bilježi čak 21 posto više dolazaka turista koji su ostvarili 19 posto više noćenja nego u istom razdoblju prošle godine. To nas je svrstalo na sam vrh porasta, kada govorimo o turizmu u prvih 6 mjeseci, dakle ispred svih gradova u Hrvatskoj. Mislim da smo projektom Lighting giants, osvjetljenja Uljanikovih dizalica, uspjeli dobro povezati industrijsku tradiciju i turizam. Dakako, puno je posla pred nama, ali mislim da smo na dobrom putu, jer godišnje se u Puli organizira preko 1.000 različitih manifestacija, da ne govorim o tome da je Pula već niz godina grad festivala, od filmskog do različitih žanrova glazbe. A na uvrštenju Arene u popis zaštićene Svjetske baštine radi tim ljudi, iako treba priznati da je 30-tak godina unatrag bilo određenih propusta po tom pitanju.

A kako će se riješiti pitanje termoelektrane Plomin C na ugljen?

- IDS po tom pitanju ima jasan i jedinstven stav. Prostorni plan Istarske županije definirao je plin kao energent. Svjesni smo činjenice daje zakonska regulativa izmijenjena te da država može i mimo lokalne zajednice realizirati navedeni projekt, no s druge strane, smatramo kako je jedini ispravni put dogovor sa lokalnom zajednicom i poštivanje volje građana koji žive na tom području. Podsjetit ću da je još 1994., odnosno prije 20 godina, u Deklaraciji o regionalnom ustrojstvu Republike Hrvatske, IDS tražio da Hrvatska primjenjuje temeljne europske dokumente kojima se reguliraju prava lokalnih i regionalnih zajednica, preciznije Europsku povelju o lokalnoj samoupravi. IDS je po svim pitanjima bio i ostao dosljedan.

Koji bi bio vaš prijedlog za rješenje situacije s ćirilicom u Vukovaru, i može li se Vukovar, kao mjesto najstrašnijih razaranja u Domovinskom ratu, uspoređivati s Istrom koja rat nije ni vidjela?

- S moje pozicije koji živim u Istri i kojem je dvojezičnost način života, teško je shvatiti nastojanja da se manjinama smanjuju prava. Da, istina je, u Domovinskom ratu nismo pretrpjeli takva stradanja, ali podsjetit ću vas na konac 2. svjetskog rata i velika stradanja i egzodus koji se u Istri dogodio. To je bilo vrijeme podjela i razdora i to nikome nije donijelo dobroga, posebice u vrijeme vojne uprave od 1945.-1947., kada su se ljudi dijelili po nacionalnosti i jeziku kojim govore. No, unatoč tim teškim trenucima, već u pedesetim godinama počinje se uspostavljati dvojezičnosti i prava na uporabu talijanskog jezika, kao i prava na zastupljenost pripadnika talijanske nacionalne zajednice u predstavničkim i izvršnim tijelima uprave. Danas je to način života i siguran sam da se uz zajedničko zalaganje, međusobno uvažavanje, toleranciju i suživot taj nivo društvenih vrijednosti može dostići u svim područjima ako za to postoji želja, ali i politička volja.

Ovaj tjedan počinje sezona festivala u Istri, prvo Pulski pa Motovunski filmski festival, a onda i ATP turnir u Umagu. Osim na pulski festival, idete li svake godine i u Motovun i što ćete ondje gledati?

- Da, doista je jako puno događanja i manifestacija, kako i priliči jednoj razvijenoj turističkoj regiji. Zapravo mije drago da mogu konstatirati da je događanja toliko da ih ni uz najbolju volju čovjek ne stigne sve obići. U Motovunu svakako želim pogledati turski film Moj otac i moj sin. Nadam se da ću uspjeti.