PULA – Tijekom prošle godine iz europskih fondova u Istru je došlo više od 570 milijuna kuna, a trenutno provode se 44 EU projekta. Usporedbe radi, to je iznos gotovo dva godišnja proračuna Istarske županije, izjavio je danas istarski župan Valter Flego u intervju za Glas Istre.

Župan Flego je govorio o izazovima tijekom svoje prve godine mandata, ostvarenim uštedama i realiziranim projektima te se osvrnuo i na ulazak Hrvatske u Europsku uniju.

U nastavku pročitajte današnji intervju s istarskim županom.

- Prije godinu dana na mjestu istarskog župana naslijedili ste Ivana Jakovčića. Kako Vam je prošla ta godina, jesu li izazovi "županovanja" veći nego što ste očekivali?

- Prva godina mandata bila je dinamična, godina tijekom koje smo postavili dobre temelje za razdoblje koje je pred nama. Od samog početka mandata zadao sam sebi i suradnicima visoki radni ritam, s jasnim prioritetima i konkretnim, realnim ciljevima koje želim da ostvarimo. Cijeli tim ulaže puno energije i truda. Radni dan nam traje 16 sati, ali vjerujem da smo na dobrome putu.

- Živimo u teškim vremenima, je li teže u privatnom ili državnom sektoru?

- Vremena su izazovna, ali upravo zato moramo biti još brži, više raditi, biti štedljiviji i mijenjati se sukladno okruženju. Tako sam se u samome startu postavio jer je to moj način rada. Tijekom ovih godinu dana gotovo svaki dan sam komunicirao s privatnim i javnim sektorom, obrtnicima i poduzetnicima, gradonačelnicima i načelnicima kako bi ujedinili snage te kako bi svi zajedno dali svoj maksimum da ubrzamo razvoj Istre.

- Ipak, jeste li sve to očekivali?

- I da vam odgovorim: ne, izazovi „županovanja“ nisu ni veći, a ni manji od očekivanih. Spremno se nosim s njima i tako će biti tijekom cijelog mog mandata.

- Spomenuli ste uštede. Na čemu ste uštedjeli i u što su usmjerena ušteđena sredstva?

- Kao i u Gradu Buzetu, i u županiji inzistiram na racionalnosti u poslovanju. Postoje segmenti u kojima imamo prostora za uštedu, a tamo gdje smo već sada učinkoviti i racionalni, želimo da budemo još bolji i efikasniji. Ostvarili smo uštede od 7 milijuna kuna većinom na plaćama i putnim troškovima zaposlenika, te energiji.

Navedene uštede usmjerili smo u poticaje i nove projekte u gospodarstvu, zdravstvenu skrb, europske projekte i školstvo te zaštitu okoliša i povećanje energetske učinkovitosti. Iz ostvarenih ušteda osigurali smo dio za nove poticaje i jamstva za gospodarstvo u visini od 4,4 milijuna kuna, uz to županija će sufinancirati nabavku novog CT uređaja za pulsku bolnicu vrijednog 2,65 milijuna kuna.

Nadalje, iz dodatnih sredstava osigurali smo 1 milijun kuna za Fond za predfinanciranje EU projekata jer želimo povećati mogućnost apsorbiranja sredstava iz europskih fondova. U obrazovanje ulažemo 2,5 milijuna kuna, dok 1,8 milijuna kuna odlazi za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

- Koji su danas glavni izazovi Istarske županije - nezaposlenost, nedostatak gospodarskog rasta, socijalna politika?

- Imamo puno izazova, ali svakako u ovom trenutku broj jedan jesu gospodarstvo i radna mjesta. Iako je stopa nezaposlenosti u Istarskoj županiji gotovo 50 posto niža u odnosu na ostatak Hrvatske, a ove godine u svibnju, u odnosu na lani, manja za 10,5 posto, to me ne zadovoljava jer moramo težiti puno nižoj stopi nezaposlenosti. Od prioritetne mi je važnosti očuvanje svakog radnog mjesta te otvaranje novih održivih radnih mjesta i za to ću se boriti koliko god je u mojoj moći, jer je najbolja socijalna politika - posao.

- Kako ćete to postići?

- Stvaranjem poticanje klime za ulaganja i koliko je u našoj moći davanju impulsa gospodarstvu i obrtništvu. Tu smo konkretno u suradnji s gradovima i općinama donijeli 10 konkretnih mjera pomoći istarskom gospodarstvu poput Jamstvenog fonda sa 4,6 milijuna kuna namijenjenim malim i srednjim poduzetnicima; potpore novoosnovanim tvrtkama za koje je predviđeno 800 tisuća kuna; 880 tisuća kuna pomoći za EU projekte; 80 tisuća kuna za edukaciju poduzetnika o uvjetima poslovanja u Europskoj uniji; poticanja novog zapošljavanja i samozapošljavanja sufinancirali itd. Odobrili smo novih 24 kredita poljoprivrednicima u vrijednih više od 9 milijuna kuna.

- Godinu dana smo u Europskoj uniji. Istarska županija dobro stoji u korištenju EU fondova i dosta je "europeizirana". Ipak, koliko nam je ulazak u EU za sada pomogao u realnom životu?

- Tu ne treba stvari mistificirati. Konkretno mogu reći je da je tijekom prošle godine iz europskih fondova u Istru došlo više od 570 milijuna kuna, i da se trenutno provode 44 EU projekta. Usporedbe radi, to je iznos gotovo dva godišnja proračuna Istarske županije. Tih 44 projekata se ne bi provodilo da ne postoje EU sredstva. Ulaskom u veliku Europsku uniju, svi smo zajedno posijali velika očekivanja, a koliko će tko biti uspješan pokazat će nadolazeće vrijeme, a to ovisi isključivo o nama samima, našem umijeću, radu, trudu i kreativnosti. Strukturni fondovi su naša velika razvojna šansa i nema tu puno priče: idemo pripremati projekte. Očekujem da Istra bude najuspješnija u privlačenju EU fondova. I upravo zato pripremamo još 21 projekt i čekamo priliku za povlačenje novih milijuna iz EU-a.

- Istra je, konačno, postala euroregija?

- Radimo dodatno na promoviranju Istre na velikom europskom tržištu, na prepoznatljivosti naših posebnosti, naših proizvoda, jačanju regionalnog identiteta kao i valorizaciji kulturne baštine. Priliku vidimo i u jačem povezivanju kulture s turizmom kako bi Istra u Europi postala još poželjnija turistička destinacija. A što se tiče naših svakodnevnih života, kad odlazim u posjetu rodbini u Kopar ili Trst i više ne moram pokazati putovnicu, jasno mi je da je Istra ostvarila svoju dugogodišnju težnju i postala regija bez granica u punom smislu te riječi.