PULA – „Kandidirao sam se jer sam siguran da imam dovoljno znanja, sposobnosti i iskustva da preuzmem vođenje stranke kako bih joj dao novu energiju i novi zamah, potpuno svjestan izuzetno velike odgovornosti“, izjavio je danas kandidat za predsjednika IDS-a Boris Miletić u intervju za Jutarnji list.

Miletić je istaknuo da se IDS, temeljem izbornih rezultata u posljednjih dvadesetak godina, dokazao kao najstabilnija politička stranka u Hrvatskoj, s uređenim demokratskim procedurama unutarstranačkih izbora te je podsjetio da je postupak kandidiranja još otvoren, pa se kandidature mogu predati do zadnjeg dana, uključujući i sam izborni sabor stranke.

U nastavku pročitajte najzanimljivije dijelove velikog intervjua.

Bliski ste sa šefom stranke Ivanom Jakovčićem i već dugo slovite kao njegov nasljednik. Koliko su u pravu oni koji tvrde da se njegovim povlačenjem ništa bitno neće promijeniti u IDS –u?

- Niti sam bio, niti jesam, niti ću biti ičija produžena ruka. Potpuno samostalno vodim grad Pulu zadnjih osam godina, što su građani Pule prepoznali i ta samostalnost jedan je od razloga podrške kakvu danas imam u najvećem istarskom gradu. Moji sugrađani to su dva puta pokazali na neposrednim izborima.

Hoće li Jakovčić imati neku funkciju u stranci, možda neku počasnu?

- O tome će odlučivati tijela stranke.

Po čemu ćete vi biti drugačiji šef IDS-a?

- Kažu: skoči pa reci hop, dakle, ne želim ništa prejudicirati jer predsjednika stranke biraju fiducijari izbornog sabora IDS-a, i ako mi pruže povjerenje, promjena će sigurno biti. Obišao sam mnogo podružnica i osjetio podršku, puno emocija, puno mladih ljudi učlanilo se u IDS u prošlom razdoblju...

Drukčiji sam karakter od Nina i imam drugi stil rada. Promjene su svakako potrebne, vremena se mijenjaju i okolnosti se mijenjaju. Kao moderna stranka, moramo hvatati korak s trendovima koji dominiraju u uspješnim svjetskim strankama. Danas u politici opstaju samo oni koji su spremni na kontinuirane promjene i prilagodbe novim okolnostima. Bilo koja uspješna organizacija, pa tako i politička stranka, mora hvatati korak s najnovijim pozitivnim i modernim trendovima.

Što mislite o sukobu Jakovčića i Milanovića?

- Mislim da osobnim sukobima nije mjesto u politici, a sigurno je da građani ne smiju biti taoci nikakvih osobnih sukoba. Tu smo zbog ljudi, imamo više nego dovoljno posla kako bismo zemlju izvukli iz krize.

Kakve su, po vama, šanse za njihovo pomirenje?

- Mislim da je to već riješeno, koliko mi je poznato, oni normalno komuniciraju.

U kakvim ste vi odnosima s predsjednikom SDP-a?

- U korektnim odnosima, kao i sa svim drugim predsjednicima stranaka iz koalicije.

Odnosi SDP-a i IDS-a loši su već duže vrijeme, a sve je kulminiralo uoči lokalnih izbora. Koje su posljedice sukoba sa SDP-om?

- Odluke SDP-a na lokalnim izborima u Istri nemam namjeru komentirati. Činjenica je da su prošli izbori bili jedni od najuspješnijih za IDS i da je narod Istre još jednom pokazao da politici podijeli pa vladaj nema mjesta na ovim prostorima. Uspješno smo profilirali niz novih lica i doveli nove kvalitetne mlade ljude na neke od ključnih funkcija.

Kakve će uvjete IDS imati oko izbora za EP?

- Da na listi budu najkvalitetniji ljudi koji nas mogu dostojno predstavljati u Europskom parlamentu.

Nedavno ste izjavili da IDS nema ništa protiv podjela na regije ako će Istra biti zasebna regija. Što će biti ako o tome ipak ne uspijete postići dogovor? Hoće li to dovesti u pitanje koaliciju?

- Siguran sam da Istra kao zasebna regija nije upitna. O tome najbolje svjedoči i jednoglasno usvojena Deklaracija o jedinstvenosti Istre koju su na inicijativu IDS-a podržali svi županijski vijećnici, neovisno o stranačkom predznaku. To najbolje govori o našem istarskom mentalitetu, gdje tolerantni, multikulturni i dobri ljudi mogu puno pretrpjeti, ali kada se dira u nešto što je nama sveto, a naš regionalni identitet to jest, onda sveistarsko jedinstvo još više dolazi do izražaja. Danas svi znaju i uvažavaju specifičnosti Istre te naš potencijal za ubrzani razvoj. Jasno je da promjena mora biti, ali one moraju biti racionalne i utemeljene.

Glede regionalizacije Hrvatske, stav IDS-a je potpuno jasan. Potrebno je samo odredbe koje već postoje u Ustavu pretočiti u zakone i praksu. Hrvatska je danas, nakon Grčke, najcentraliziranija država u Europi i to nije dobro. Najveći stupanj decentralizacije imaju najrazvijenija društva i države - uzmite koju god želite zemlju, možemo krenuti sa Švicarskom, koja ima najkonkurentnije gospodarstvo na svijetu, pa nadalje.

Današnji postotak koji ostaje na lokalnoj razini (svi gradovi, općine i županije, izuzev grada Zagreba) iznosi pet posto ukupnih javnih prihoda. Cilj je dostići, što je Vlada u svom programu rada za mandat od 2011. do 2015. godine usvojila, najmanje 20- 25 posto svojih javnih financija koje se vraćaju na regionalnu i lokalnu razinu, dakle tamo gdje su i stvoreni. To znači od četiri do pet puta više nego danas.

Zašto je bitna decentralizacija?

- Zato što brojni primjeri govore o tome da niža razina odlučivanja mnogo brže i efikasnije može rješavati probleme i zadovoljiti potrebe svojih građana. Uzmite samo primjer izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola. Kada smo preuzeli te poslove od države u siječnju 2008. godine, preuzeli smo tisuće i tisuće neriješenih predmeta. S istim ljudima, jer smo preuzeli i djelatnike državne uprave koji su radili na tim poslovima, u nekoliko godina riješili smo sve zaostatke i danas se akti o građenju izdaju kudikamo brže nego prije. I, ne manje bitno, u tom segmentu smo iskorijenili praksu korupcije koja je prije postojala.

Istra je posebna i po tome što je jedina glasovala protiv referenduma o braku...

- Posebnosti Istre očituju se i u nekoliko recentnih zbivanja. Posljednji popis stanovništva 2011. godine okarakterizirao je našu regiju kao regiju s izrazito jakim identitetom u kojoj se više od 25.000 građana regionalno izjasnilo kao Istrijanke i Istrijani. To je daleko najveći postotak u Hrvatskoj. Nadalje, nedavno održani referendum opet je Istru diverzificirao od ostatka zemlje te pokazao našu liberalnu opredijeljenost te toleranciju i uvažavanje različitosti. Za nas u Istri različitost je bogatstvo.

Voljeli bismo kada bi cijela Hrvatska postala razvijena kao što je Istra danas. Usto, siguran sam da bi građani Istre - ako bi se, a vjerujem da neće, održao i novi referendum o pravima manjina na vlastito pismo, jer u nas se njeguje dvojezičnost, multikulturalnost je način življenja, a znamo i da ne postoji poljubac koji nije dvojezičan - Non esiste bacio che non sia bilingue - opet odlučno odbacili takav prijedlog.