PULA - Istarski župan Valter Flego dao je danas intervju za Večernji list u kojem se osvrnuo na planirane turističke projekte, jače povezivanje turizma i poljoprivrede, europske fondove te projekt Brijuni Rivijera.

Intervju donosimo u cijelosti.

Najavljujete poticanje razvoja malih kampova, obiteljskih hotela i novih turističkih proizvoda. O kakvim se mjerama radi i što vidite kao nove proizvode privlačne gostima u posezoni? 

- Riječ je o kreiranju poticajne klime za investiranje i stvaranje preduvjeta koji će omogućiti novi razvojni ciklus istarskog turizma uz gradnju novih kapaciteta. Uz povećanje konkurentnosti hotelskog i ugostiteljskog sektora poticat ćemo i djelatnosti malih i srednjih poduzetnika, s naglaskom na razvoj malih obiteljskih hotela i malih kampova, posebno u unutrašnjosti. Uz to županija će stimulirati i diferencirano pozicioniranje i podizanje kvalitete obiteljskog smještaja kroz udruživanje u difuzne hotele, razvoj dodatnih sadržaja te razvoj marke Domus bonus. Istra bi tim mjerama trebala dobiti 70 malih obiteljskih hotela i kampova. 

Što se novih turističkih proizvoda tiče, razvojnu šansu vidim u cikloturizmu koji može biti velika snaga turizma u predsezoni ili posezoni, i na tome ćemo sustavno raditi kao i na razvoju drugih proizvoda (gourmet, kulturni turizam, poslovni turizam, pustolovni turizam, golf).

Istra je puno napravila, ali je potencijal puno veći. 

Unutrašnjost Istre i njezin agroturizam već su prepoznati kao brend, čak dvije trećine medijskih napisa posvećeno je tome, pripremaju li se još neki iskoraci? 

-Veliku razvojnu mogućnost za turizam u unutrašnjosti Istre vidim upravo u spomenutom obiteljskom smještaju te razvoju marke Domus bonus. Također, potrebno je razvijati još više sadržaja, više produkcija, više događanja u Istri, pogotovu u unutrašnjosti. Neki od značajnijih projekata koje planiramo započeti sredstvima fondova EU su Kulturing, Podzemni grad, Muzej glagoljice, obnova Grožnjana kao svjetskog središta Hrvatske glazbene mladeži, Produkcijski umjetnički centar i Kuća tradicijskih obrta. Time ćemo ponuditi dodatne atrakcije, ojačati regionalni identitet te, još važnije, otvoriti nova radna mjesta. 

Želite snažnije uvezati turizam i ekološku poljoprivredu, što se radi na tom planu? 

- Poljoprivreda je u Istri oduvijek bila jedna od temeljnih gospodarskih djelatnosti, ali usprkos prirodnim uvjetima nije se dovoljno razvila. Istra nema dovoljno plodne zemlje da bi mogla konkurirati proizvodnjom u velikim količinama, ali ključna je kvaliteta, specijalizacija i izvrsnost kako bi poljoprivrednici mogli živjeti od svoga rada. 

Kad je riječ o poljoprivredi, njegovat ćemo i razvijati istarske brendove, naše autohtone proizvode za koje ćemo davati potpore. Danas oznaku IQ nosi samo vino, a sutra će tu oznaku dobiti i maslinovo ulje, pršut i drugi proizvodi. To pridonosi prepoznatljivosti Istre kao odredišta i obogaćuje turističku ponudu autohtonom prehrambenom ponudom. Županija će poticati ulaganja u ekološku proizvodnju. Istra je prva prepoznala važnost ekološke proizvodnje hrane kao jednog od strateških opredjeljenja i to ćemo i dalje podržavati. A kako je turizam velika šansa za prodaju i promociju poljoprivrednih proizvoda, dodatno ćemo poticati jače povezivanje tih dviju grana. Što je bolje od toga da se gostima u hotelima ponude proizvodi domaćih poljoprivrednika? Poticat ćemo i podržavati aktivnosti koje su izvor dohotka izvan poljoprivrede (kušaonice i slično). 

Pomaže li Istarska županija turističkoj industriji kako bi se što bolje okoristila novcem iz EU fondova? 

- Javni sektor u Istarskoj županiji je još u pretpristupnom razdoblju poticao i provodio edukacije i seminare o europskim fondovima, a sada kada smo postali članicom EU uložit ćemo dodatne napore kako bismo bili što uspješniji u dobivanju financijskih sredstava iz strukturnih fondova. Upravo europski fondovi velika su razvojna šansa Istre u idućem razdoblju i naš konačni uspjeh ovisit će isključivo o nama samima. U procesu korištenja programa EU koordinirano djeluju svi upravni odjeli Istarske županije, županijske razvojne agencije te druge institucije kojima je osnivač Istarske županija. 

Kako europski fondovi financiraju gotovo sve tematike tako i sva tijela trebaju razvijati ljudske potencijale potrebne da bi se iskoristile mogućnosti iz programa EU. U planu je formiranje i EU info deska s timom stručnjaka na razini raznih županijskih tijela u kojima će za svaki važan program EU biti zadužen jedan stručnjak koji potpuno poznaje detalje pojedinog programa, sa zadaćom da informira i konzultira sve zainteresirane s područja županije. Pomoći ćemo privatnom sektoru u pripremi i organizaciji za korištenje fondova EU i imenovat ćemo osobe zadužene za pomoć privatnom sektoru. Organizirat ćemo i konferencije, seminare ili edukacije za svaki pojedini program EU odnosno svaki pojedinačni natječaj. 

Ima li novosti u projektu Brijuni Rivijera i možete li najaviti druge investicije? 

- Projekt Brijuni Rivijera nalazi se na prekretnici kada će se krenuti s njegovom realizacijom ili će se preispitati odnosno mijenjati projektni model. Kao župan zalažem se i očekujem da se cijela priča, nakon dugo vremena, brojnih rasprava i prepreka, pokrene. Neophodno je da bivši vojni napušteni objekti budu u funkciji razvoja. Neiskorištene nekretnine i zemljišta, pogotovu u napuštenim vojnim zonama koje su bez ikakve funkcije i uglavnom devastirane, veliki su potencijal. Nakon procesa demilitarizacije cilj nam je da se ta područja oplemene i konkretnim razvojnim projektima stave u funkciju gospodarstva i otvaranja novih radnih mjesta. Također, iznimno je važno da se oko projekta Brijuni Rivijera postigne konsenzus svih, dakle lokalne zajednice, investitora te županijske vlasti. 

Što se drugih investicija tiče, županija u suradnji s općinama i gradovima priprema brojne projekte koje će kandidirati za strukturne i druge fondove EU. Kako znamo da bez infrastrukture nema razvoja, izdvojio bih dva ključna projekta. To su nastavak gradnje istarskog ,,Y“ te nova pulska Opća bolnica, koja bi se, prema najavama Vlade, uskoro trebala početi graditi.  

Istra se želi pozicionirati na razini četiri zvjezdice. Pribojavate li se da bi mogla biti skupa za domaće goste? 

- Ne, jer nam cilj nije ponuditi isključivo hotele i smještajne kapacitete s četiri zvjezdice. Ključna je za uspjeh raznolikost ponude koja će zadovoljiti različite goste. Drugim riječima, želimo se pozicionirati kao destinacija kvalitete, bogatih sadržaja i atrakcija, ali istodobno želimo ponuditi prihvatljive aranžmane gostima manje platežne moći.

Koliko je danas unosno baviti se turizmom u Istri i koliko je on važan za gospodarski napredak regije?

- Turizam je jedan od najkonkurentnijih, sektora našeg gospodarstva i unosno je baviti se njime. Međutim, istarskom je turizmu potreban novi razvojni impuls želimo li ojačati Istru kao brend i želimo li ponuditi dodatne sadržaje i atrakcije kako bismo postali poželjna destinacija i izvan glavne sezone. Dakle, potreban je novi iskorak u još kvalitetnijem pozicioniranju i razvoju proizvoda koji će Istru izdvojiti od konkurencije i omogućiti joj da postane i destinacija za produljene vikende i cjelogodišnji turizam. Počet ćemo s revizijom postojećeg i izradom novog tzv. Master plana razvoja turizma Istre.