PULA – Međunarodni tajnik IDS-a i županijski pročelnik Odjela za međunarodnu suradnju i europske integracije Oriano Otočan u današnjem intervju za Glas Istre govorio je o pripremama za skorašnji ulazak u Europsku uniju i jesu li ostvareni svi preduvjeti za povlačenje novih sredstava.

U nastavku pročitajte najzanimljivije dijelove razgovora.

Koliko je Istra dosad uspjela povući sredstava kroz predpristupne fondove i kakav status ima u odnosu na ostale županije u Hrvatskoj?

- Istra je od 1995. godine kroz međunarodnu suradnju i europske fondove putem 310 projekata uspjela povući čak 106 milijuna eura. Treba svakako istaknuti projekt izgradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun za čiju je realizaciju iz fondova osigurano čak 26 milijuna eura, dok je 49 milijuna eura osigurano za realizaciju sustava odvodnje otpadnih voda u Poreču. Prvi projekti su se na razini županije počeli realizirati još tijekom 1995. godine, no europskim integracijama ozbiljno se bavimo od 2001. godine. Kada govorimo o korištenju i povlačenju europskog novca, Istarska županija je uz Osječko-baranjsku daleko ispred svih ostalih županija.

Je li Istra spremna za povlačenje enormnih sredstava iz strukturnih fondova i kad ćemo taj novac konkretno početi koristiti?

- Kada je riječ o osposobljenim kadrovima, mogu reći da smo spremni. Naime, tijekom proteklih godina Istra je na razini organizacijske strukture osposobila ljude koji rade na projektima u svim upravnim odjelima i županijskim agencijama. Cilj je bio da i gradovi i općine polako stvaraju svoje vlastite kadrovske resurse za rad na projektima i u tome smo uspjeli, jer danas više od 50 ljudi u javnom sektoru barata potrebnim znanjem i vještinama za rad na projektima, a njih ukupno 30 je zaposleno u agencijama i upravnim odjelima. 

S druge strane, imamo veliki problem jer niti jedna županija, grad ili općina u Hrvatskoj nemaju dovoljan financijski kapacitet za pripremu velikih projekata koji donose i veliku apsorpciju sredstava. To znači, ukoliko se ne dogodi fiskalna decentralizacija ili ako se na drugi način ne nađe mogućnost za financiranje velikih projekata, apsorpcija sredstva nadolazećih strukturnih fondova mogla bi doći u pitanje. To je itekako ozbiljan problemi, kojeg i Vlada pokušava riješiti tako što planira osigurati sredstva za pripremu projekata.

To je dobro ali mnogo kvalitetnije bi bilo da svaka općina, grad ili županija imaju dovoljno novaca. Da će biti teško, govori i činjenica da je RH dosad na godišnjoj razini mogla koristiti 150 milijuna eura, a nakon ulaska u Uniju, na raspolaganju će iz strukturnih fondova imati čak milijardu eura. Da bi te iznose mogli pratiti na razini gradova, općina i županija, u startu nam trebaju velika sredstva samo da pripremimo projekte. 

Znači postoji realna mogućnost da se neće iskoristiti novac koji će biti na raspolaganju?

- Pa tu svakako vidimo ozbiljan problem koji se može dogoditi ne samo nama, već i svim drugim potencijalnim korisnicima sredstava  u Hrvatskoj. Država priprema natječaje kojima će se definirati koji će projekti dobiti državna sredstva za pripremu. To je dobro, no bolje bi bilo da imamo svoja sredstva. Nama u ovom trenutku nedostaje 30 do 40 milijuna kuna godišnje da bi krenuli u pripremu svih onih projekta koje želimo realizirati. Iako još imamo vremena za reakciju, smatramo da ćemo i sami morati formirati određeni fond kojim ćemo alimentirati pripremu onih najvažnijih, ako to u međuvremenu ne osigura država.

Tijekom ove godine, Hrvatska će na raspolaganju imati 449 milijuna eura kroz kohezijsku politiku, nakon ulaska u EU, otvaraju nam se i sredstva iz poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i europskog fonda za ribarstvo. Hrvatska će u cijelom periodu, uzevši u obzir sve fondove i mogućnosti koje će imati nakon što postane europskom članicom, od 2013. do 2020. godine moći povući ukupno 11,7 milijardi eura. 

To su ogromna sredstva. Hoćemo li to moći pratiti s obzirom da nismo bili u stanju povući niti mnogo manje iznose kroz predpristupne fondove?

- Bit će vrlo teško. Dosad je iskorištenost IPA predpristupnih sredstva bila oko 60 posto, a primjerice program SAPARD je bio na svega 50 posto iskoristivosti. S obzirom da su do sada na raspolaganju daleko veći iznosi, to je velik izazov. Članice koje su u Uniju ušle 2004. godine, imale su daleko lakše uvjete jer je financijska situacija bila povoljnija. Činjenica je da Hrvatska u EU ulazi u nepovoljnom razdoblju koje je inicirano štednjom i nedostatkom novaca na europskoj razini.

Koje projekte kanite pripremiti za nove strukturne fondove?

- Postoji više od stotinu projektnih ideja koje bi se u Istri mogle realizirati od 2013. do 2020. godine. Spomenut ću samo neke na kojima se već ozbiljno radi. Primjerice Tehnološki centar u Vodnjanu s predviđenom vrijednosti od 50 milijuna eura, za revitalizaciju Završja moguće je povući 7 milijuna eura, Centar za izvrsnost u ugostiteljstvu i turizmu i turizmu donio bi 3 milijuna eura, dok bi za izgradnju lukobrana u Puli iz fondova mogli dobiti 11 milijuna eura. 

Tu je i opremanje nove pulske opće bolnice s 20 milijuna eura, rovinjske bolnice Martin Horvat koja bi trebala ići u smjeru zdravstvenog turizma za što se planira osigurati 50 milijuna eura, Centar novih tehnologija na vidikovcu 17 milijuna eura, dok bi za uređenje luke Poreč povukli 10,5 milijuna eura. 

Također, za dogradnju gata u luci Vrsar osigurali bi 1,5 milijuna eura, za primarni lukobran u luci Rabac 10 milijuna eura, a javno golf igralište u Poreču financiralo bi se europskim novcem u iznosu od 5 milijuna eura. Tu je i podzemni grad Labin koji donosi 7 milijuna eura. Kada zbrojimo samo ove projekte, koji se pripremaju za strukturne fondove, dolazimo do 192 milijuna eura europskih sredstava. Međutim, očekujemo da bi Istra kroz velike projekte u razdoblju od 2014. do 2020. godine, trebala povući preko 200 milijuna eura europskih sredstava, što bi trebalo predstavljati veliki doprinos razvoju. 

 

IDS