PULA - „U novom prijedlogu Zakona o poljoprivrednom zemljištu zalažem se da se zemlja dodijeli onim koji od plodova zemlje žive, koji zemlju stvaraju i obrađuju na način da ju čuvaju za generacije koje slijede, a ne špekulantima koji u zemlji vide samo kratkoročni interes“, poručio je saborski zastupnik IDS-a i gradonačelnik Rovinja Giovanni Sponza na danas održanoj konferenciji za novinare na temu novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

- Od osamostaljenja do danas Zakon je doživio 12 bitnih izmjena i 5 tehničkih promjena, a od konstituiranja ovog saziva Vlade, naputkom resornog ministra postupci dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta blokirani su više od godinu dana. Stoga, zalažem se da dodjelu poljoprivrednog zemljišta država prepusti gradovima i općinama, koji su bili dva do tri puta brži u zadanim radnjama u odnosu na ministarstvo. Evidentno je da je usko grlo neefikasnog provođenja Zakona upravo državna razina, istaknuo je saborski zastupnik.

Zbog navedenih razloga, kaže Sponza, cilj ovoga Zakona treba biti usvajanje kvalitetnog i provedivog Zakona kojim će poljoprivreda postati jedna od strateških grana hrvatskog razvoja. Također, Zakon se treba usvojiti sa što većim suglasjem, jer bi to značilo da neće doživjeti skore i učestale promjene, kao što je to bila praksa do sada.

- Ovaj Zakon treba pravno zaštiti poljoprivrednike i ne smije ih ni na koji način dovesti u podređeni položaj, a to se odnosi i na Zakon i na pod zakonske akte!, poručio je Giovanni Sponza dodavši kako se postupci dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta trebaju pojednostaviti.

Sponza je ukazao na loš prijedlog ovog Zakona koji predviđa da državna agencija provodi dodjelu zemljišta.

- To je umjesto najavljene decentralizacije, za koju se IDS uvijek zalagao, zapravo korak ka još većoj centralizaciji ionako precentralizirane države! I to nije dobro. Na taj način dodatno će se usporiti procedura dodijele zemljišta, čije će žrtve i čije će posljedice snositi poljoprivrednici, objasnio je Sponza koji rješenje vidi u tome da se ovlasti, prepuste u nadležnost općinama i gradovima.

- Nositelji aktivnosti u općinama i gradovima bit će nemjerljivo više zainteresirani i više motivirani i kompetentniji da provedu postupke dodjele zemljišta svojim sugrađankama i sugrađanima, od bilo kojega zaposlenika unutar Agencije koji zemlju nije niti vidio. Prihvaćanjem takvog stava, državna razina vlasti pokazala bi puno povjerenje prema lokalnoj razini! I to konkretno, a ne samo deklarativno!, rekao je Sponza koji smatra da bi time lokalna razina vlasti preuzela na sebe obavezu te direktno podnijela teret odgovornosti za razvoj važnog strateškog pravca razvoja poljoprivrede.

Sponza smatra da je poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj nedovoljno iskorišten potencijal kojeg treba staviti u funkciju proizvodnje zdrave, ekološke hrane, čime bi se doprinijelo konkurentnosti poljoprivrede, a time i turizma. 

- Prepuštanjem dodijele državnog poljoprivrednog zemljišta lokalnoj razini, naši će poljoprivrednici jednostavnije i brže doći do osnovnog sredstva za rad, a to je zemlja. Time će steći uvjete za dobivanje poticaja i uvjete za kandidiranje projekata na sredstva iz EU fondova, zaključio je rovinjski gradonačelnik.

Saborski zastupnik IDS-a Valter Boljunčić nadovezao se na pitanje decentralizacije smatrajući kako jedinice lokalne samouprave moraju i dalje biti te koje će provoditi natječaj za dodjelu zemlje jer su oni najbolje s time upoznati.

- Ono što je ministar lijepo rekao, a to je da Zakon nije rađen ni za velike ni za male poljoprivrednike, već za one koji žele proizvoditi, djeluje dobro. Međutim, očekivao sam Zakon koji će braniti male poljoprivrednike jer su se velika poduzeća već snašla, kazao je Boljunčić.

Kako je objasnio, po novom prijedlogu Zakona, od 100 bodova, 60 se odnose na gospodarski program. Taj program u sebi sadrži dosadašnje  prihode od zemlje, sadrži količinu zaposlenih ljudi, mehanizaciju i stupanj stručne spreme. 

- Mislim da takav gospodarski program kao osnovni čimbenik nije prihvatljiv jer je očito da će veliko poduzeće sigurno dobiti više bodova u usporedbi s malim poljoprivrednikom. Zalažemo se da prvenstvo imaju obiteljska privredna gospodarstva koja žive od poljoprivrede na području određene jedinice lokalne samouprave. Nakon njih, prednost bi trebali imati oni koji su s tog područja, ali im možda poljoprivreda nije jedini i osnovni izvor prihoda, a zatim svi ostali. U slučaju kada se na natječaj javi više njih s jednakim uvjetima, neka se tada uzme u obzir gospodarski program, rekao je Valter Boljunčić i nastavio:

- Također, dosadašnjih 20 bodova predviđenih za zakup premali su iznos bodova kojim bi se valoriziralo sve ono što je dosad poljoprivrednik ulagao u tu zemlju.

Neprihvatljiva je i odredba koja predviđa da pola prihoda ide državi, a pola jedinici lokalne samouprave. 

- Konkretno, oni predviđaju da dio koji je do sada išao županiji ide u državni prihod. Zalažemo se da ostane kao do sada: da pola ide JLS, 25% županiji i 25% državi, zaključio je Boljunčić.

IDS