ZAGREB – Pomoćnik ministra gospodarstva za investicije i konkurentnost Darko Lorencin (IDS) danas je za poslovnog časopisa Lider dao intervju u kojem se osvrnuo na novi Zakon o poticanju ulaganja i unapređenju investicijskog okruženja.

Uprava u Ministarstvu gospodarstva kojoj je na čelu zadužena je za velike privatne investicije, stoga Lorencin od gore navedenog zakona očekuje mnogo.

Cijeli intervju prenosimo u nastavku.

Što su najvažnije novosti koje donosi Zakon o poticanju investicija?

- Prvi put u povijesti turizam postaje segment koji se posebno potiče, a posebno tretiramo i mikropoduzetništvo. Na temelju nove strategije razvoja turizma moći će se usmjeravati investitore gdje ulagati, ali to je samo jedan manji segment, jer se poticajne mjere odnose na proizvodno-prerađivačke djelatnosti, razvoj i inovacije, aktivnosti poslovne podrške te usluge visoke dodane vrijednosti. Za investicije vrijedne do milijun eura, a kojima se otvara najmanje pet radnih mjesta, stopa poreza na dobit prepolovit će se u razdoblju do 10 godina od početka investicije. Za pokretanje investicija od jednog do tri milijuna eura, kojima se otvara najmanje 10 radnih mjesta, investitori će plaćati samo četvrtinu poreza na dobit, a za one veće od tri milijuna eura, uz uvjet da donesu minimalno 15 radnih mjesta, poduzetnici će u cijelosti biti oslobođeni poreza na dobit. Porezni poticaji mogu se dobiti i bez uvjetovanja otvaranja novih radnih mjesta ako je posrijedi ulaganje u modernizaciju tehnološkog procesa postojećih pogona. Zakon predviđa i posebne poticaje za mikropoduzetnike i njihove investicije u iznosu od 50 tisuća eura. Te će tvrtke također moći računati na upola manju stopu poreza na dobit, na pet godina, uz uvjet da tom investicijom otvore barem tri nova radna mjesta. Vodili smo se time da mjere učinimo dostupne poduzetnicima tako da investitori poticaje mogu dobiti prema visini investicije ili broju novozaposlenih.

Sada se uvode znatno veći poticaji za nova radna mjesta. U kojem slučaju se dobiva maksimalnih 18.000 eura po radnom mjestu?

- Potpore po novom radnom mjestu kreću se od 3000 do 9000 eura, ovisno je li stupanj nezaposlenosti u toj županiji do 10, od 10 do 20 ili premašuje 20 posto. Ti se iznosi mogu dodatno povećati za 50 posto ako je riječ o investicijama u razvojno-inovacijske i tehnološke centre ili za25 posto ako je riječ o potpornim poslovnim uslugama. Novim zakonom poticat će se i investicije u radno-intenzivne investicijske projekte koji otvaraju najmanje 100, 300 ili 500 novih radnih mjesta. U skladu s tim povećanje inicijalne potpore može biti 25,50 ili 100 posto, dakle maksimalnih 18.000 eura. Za poticajne mjere za kapitalne troškove investicijskih projekata moći će se kandidirati investicije u dugotrajnu imovinu vrijednosti najmanje pet milijuna eura i otvaranje najmanje 50 radnih mjesta i to unutar tri godine. Nepovratne novčane potpore u okviru te mjere odobravat će se ovisno o stopi registrirane nezaposlenosti županije u kojoj se realizira investicija, s tim da se u onima sa stopom nezaposlenosti između 10 i 20 posto nepovratno daje 10 posto troškova ulaganja u gradnju objekata i kupnje opreme i strojeva, a u onima s registriranom nezaposlenošću većom od 20 posto potpora iznosi 20 posto tih troškova. Maksimalni iznos potpore u prvom slučaju je pola milijuna eura, a u drugom milijun eura. Dosad su poticaji po radnom mjestu bili od 1500 do 3000 eura, što je bilo nedovoljno.

Zašto ste odlučili dodatno honorirati ulaganja u razvoj i istraživanje te potporne poslovne usluge? Ima li upita za takva ulaganja?

- Radna mjesta u istraživanju i razvoju najdragocjenija su svakom gospodarstvu. Što se tiče potpornih poslovnih usluga, to može biti otvaranje informatičkih centara ili to da neka multinacionalka jednu svoju funkciju za cijelu grupaciju,poput financija, koncentrira u Hrvatskoj. To za sobom vuče mnogo drugih stvari i mnogo je snažnija poruka od oglasa u Financial Timesu. Zasad imamo dva takva upita, ali ne mogu govoriti o imenima. Mogu reći da smo samo na osnovi Prijedloga zakona spriječili tri investitora da odu iz Hrvatske. Jedan je iz farmaceutske, a druga dva iz automobilske industrije. Postojeći investitor namjeravao je otići u Srbiju, ali je ostao na temelju Prijedloga zakona. U drugom slučaju blizu smo da jednog velikog investitora u natjecanju s još jednom zemljom privučemo kod nas. To je rezultat drugačijeg pristupa investitorima, a tek sada počinjemo raditi. Proteklih osam mjeseci radili smo na formiranju Agencije za investicije i konkurentnost i izradi Zakona.

Što radi Agencija za investicije i konkurentnost, a što vi kao pomoćnik ministra i Uprava za to područje? Koja je razlika između ove i prethodne agencije (APIU), osim stoje sada izostavljen izvoz iz naziva?

- Podjela je na strateški i operativni posao. Brojnost osoblja u Ministarstvu nije dovoljna da bi se kvalitetno radilo s investitorima pa će Agencija, koja je strukturirana u okviru Ministarstva, biti potpuno operativna. Njen je posao da odrađuje za investitora sve što je potrebno da bi se realizirao projekt, na način da koordinira sve druge institucije. Mi kao Uprava u Ministarstvu imamo zadaću osigurati rad Agenciji te na temelju povratnih informacija utjecati na poboljšavanje procedura. APIU, nažalost, nikada nije zaživio kako treba i nije bio pozicioniran kao Agencija, koja će doslovno voditi za ruku investitora i brinuti se da se sve odvija pravovremeno. Prvi rezultat je Plivina investicija od 150 milijuna eura, gdje je bilo problema s raznim dozvolama, što je sada ubrzano riješeno. Izvoz je više u nadležnosti Ministarstva poduzetništva, a traženje izvoznih prilika je uloga gospodarskih komora.

Kako ste došli do iznosa poticaja?

- Analizirali smo stanje u okruženju, od Češke, Slovačke, Poljske, Mađarske, Slovenije do Srbije i Rumunjske. Proučili smo njihove mjere i strukturu agencija i postavili Zakon tako da budemo jednaki ili bolji od njih.

Kako sada stojimo u odnosu na njih? Dosad je u regiji Srbija bila najprimamljivija.

- U najgoroj varijanti smo isti u usporedbi sa zemljama u okruženju. U odnosu na Srbiju, kakvi god da jesmo, mnogo smo sređeniji kao država, a sada vidimo da Srbija ima i velikih financijskih problema. Vodili smo jako mnogo računa, u suradnji s Ministarstvom financija, da te mjere budu održive, a ne da radimo nerealne stvari samo zato da bismo imali imidž zemlje gdje se investitori izdašno potiču.

Postoji li cost-benefit-analiza tih poticaja? Što ako izostanu efekti?

- Ne može se dogoditi da nema pozitivnog efekta. Investitoru plaćamo novootvoreno radno mjesto, ali proporcionalno tome on uplaćuje poreze i doprinose. Za 180 novih radnih mjesta po cijeni od 9000 eura, Hrvatska će u roku dvije godine biti u plusu. Investitoru ćemo platiti 12 milijuna kuna, a uprihoditi 13,2 milijuna kuna, s tim da tu nisu uračunati troškovi nezaposlenih na HZZ-u. Ja bih volio da sve te poticaje isplatimo za najskuplje razvojno-istraživačke djelatnosti.

Kada se i kako isplaćuju poticaji? Što ako investitor odustane nakon godinu dana?

- Upravo pripremamo uredbu kojom će se detaljno propisati procedure prijave investicije, isplate poticaja itd. Početkom investicije smatra se datum kada se priznaju troškovi na osnovi kojih će investitor dobiti poticaje, slijedi priprema investicije, a krajem se smatra datum kada se počinju koristiti poticaji. Stvarna isplata događa se iduće godine za prethodnu financijsku godinu. Ako investitor odustane prije isteka roka od pet godina ili u slučaju mikropoduzetništva tri godine, mora vratiti sve poticaje. Poduzetnik koji, primjerice, investira 10 milijuna eura u automatizaciju pogona, zbog čega će imati 20 ljudi viška, također može dobiti poticaje, ali u tom slučaju tri godine ne smije nikoga otpustiti.


U Srbiji su plaćanje radnih mjesta kritičari nazvali novčanim izrazom nesposobnosti države da bude poželjno mjesto za biznis. Sada investicije padaju jer je poslovna klima loša. Makedonija je primjer države koja daje velike olakšice, a investicija nema. Kako to komentirate?

- Točno je da poticaji nisu sve što investitori traže. Tu je bitna politička i ekonomska stabilnost i uređenost. S novim zakonom i Agencijom imamo osnovne alate, a svima nam predstoji stalna bitka da procedure postanu protočne, da eliminiramo suvišnu birokraciju i administrativne barijere. Hrvatska je dosad propustila sve investicijske valove koji su se mogli propustiti. Iako je sad kriza, na nama je da budemo toliko dobri da privučemo investitore i da mnogo aktivnije nastupimo na tržištu investicija, što znači i da velikim kompanijama koje planiraju ulaganja sami šaljemo ponude. Želimo promijeniti sliku Hrvatske kao investicijske destinacije, a najbolja reklama je da sam investitor kaže kako mu je bilo u realizaciji nekog projekta. I ulazak u EU sigurno će pozitivno utjecati. Ne želimo obećavati brda i doline kao neke zemlje, pa da investitor dođe i vidi da nema ništa od toga.

Je li, strateški gledano, glavni cilj privlačenja investicija zapošljavanje ili podizanje tehnološke razine?

- Strategija je da idemo prema kapitalnim investicijama koje će imati veću novostvorenu vrijednost, automatizaciju i visoku tehnološku opremljenost. Zato smo i išli u smanjivanje praga kod broja novootvorenih radnih mjesta. Za Hrvatsku je bitno da izvana dobije višu tehnologiju. Zakonom nismo spriječili radnointenzivne djelatnosti, štoviše potičemo ih, ali omogućili smo kapitalno-intenzivnim investicijama da mnogo prije dobiju poticaje.

U koje sektore ćete privlačiti investicije?

- To su sektori u kojima je Hrvatska tradicionalno jaka poput prehrambene i drvne industrije, turizma, farmaceutike, IT-a, automobilskog i maritimnog sektora, u koji pripada velika i mala brodogradnja. Svaki od tih sektora moramo strukturirati i napraviti operativne programe jer će se prema njima alocirati i sredstva iz strukturnih fondova, posebno za istraživanje i razvoj.

Dosadašnja statistika i struktura stranih ulaganja u Hrvatsku je porazna, pokupljeno je vrhnje, a izostale su greenfield-investicije u proizvodnju. Kakav ste si cilj postavili u pogledu iznosa i strukture investicija?

- Cilj nam je da aktivnim pristupom prema investitorima privučemo 200-tinjak milijuna eura novih investicija na godinu. Pritom mislim na neto iznos investicija. Cilj nam je i da privučemo neke multinacionalne kompanije, ali upravo za greenfield-investicije. U zadnjih osam godina 77 posto investicija otišlo je u uslužni sektor, najviše financije i trgovinu, i to želimo promijeniti.

IDS
Foto: liderpress.hr