ZAGREB – Ministar turizma Veljko Ostojić (IDS) u današnjem intervju Glasu Istre komentirao je izvrsne rezultate u ovogodišnjoj turističkoj sezoni i ne krije zadovoljstvo ne samo zbog turističkog prometa, koji je rekordan od postojanja hrvatske države, nego i zbog porasta zarade u prvih šest mjeseci u turističkoj djelatnosti.

U nastavku prenosimo najzanimljivije dijelove intervjua.

 Čemu najviše možemo zahvaliti dobru sezonu?

- Sudeći prema dosadašnjem tijeku turističke godine, sadašnjem stanju te najavama za buduće razdoblje ova godina bit će, što se dolazaka i noćenja tiče, najuspješnija u povijesti Hrvatske. Njen uspjeh je posljedica niza aktivnosti koje su bile realizirane na, prije svega, inozemnim turističkim tržištima, ali i spleta objektivnih okolnosti koje su nam išle u prilog. Uspjeh je posljedica dugotrajnog rada niza turističkih djelatnika koji uporno slažu mozaik turističke atraktivnosti zemlje pretvarajući je u zaista poželjnu turističku destinaciju. Mislim da s pravom možemo reći da je Hrvatska, pogotovo u nekim zemljama kao što je npr. Njemačka, ove godine apsolutni hit. Dolazeći na ovu funkciju inzistirao sam na nekim promjenama koje su sigurno pridonijele  da ova turistička godina bude uspješna. 

Kako komentirate činjenicu da je Istra u osam mjeseci ostvarila rast od čak milijun noćenja?

- Ima tu još brojki koje su respektabilne. Milijun noćenja više u prvih osam mjeseci, prvi put u povijesti sedam milijuna noćenja u kolovozu? To pokazuje da je Istra prepoznata kao poželjna turistička destinacija. Sve ono što se u Istri radilo u zadnjih 15 do 20 godina počelo se jasno prepoznavati na tržištu. Promotivne aktivnosti i aktivnosti na stvaranju novih proizvoda dobile su i komercijalnu komponentu, poput bike i gourmet priče.

Danas se u Istri, posebno u pred i posezoni može vidjeti jako puno biciklista, što individualno, što u grupama. Istra definitivno u tom pogledu ima lidersku poziciju u Hrvatskoj i može na tržištu Mediterana postati jedna od pet najpoželjnijih turističkih regija. Sigurno da je i pitanje prometne infrastrukture, cestovne, ali i aviopovezanosti izuzetno važno.

U pogledu aviopovezanosti vidim u Istri veliki potencijal i velike mogućnosti napretka, pogotovo u pred i posezoni. To je nešto što je pred Istrom i na čemu Istra, privatni i javni sektor, treba dalje intenzivno raditi. U Njemačkoj sam, ali i u Sloveniji, Austriji za vrijeme mojih poslovnih razgovora, komunicirao ideju da Hrvatska u cijelosti, a pogotovo Istra i Kvarner, postanu ne samo poželjna destinacija za glavni godišnji odmor, nego i za produžene vikende i vjerujem da će se to pokazati i ove jeseni.

Istarski turistički djelatnici koji pružaju vanpansionske usluge ne dijele zadovoljstvo sezonom s vama. Svi kažu „turista ima, a potrošnje nema“. Kako to komentirate?

- Najveći dio potrošača je promijenio životni stil nakon ekonomske krize 2009. godine. Ljudi troše pažljivije, neovisno o tome koliko imaju ili nemaju novca. Sada tri puta okreću novac u ruci prije no što ga potroše. Toga moramo biti svjesni. Pitanje je, iako to nismo računali, i koliki je danas broj stolica u ugostiteljskim objektima i koliko je bio prije pet godina. Nama u pravilu potražnja ne raste u onolikoj mjeri koliko raste ponuda. I pitanje je znamo li se zaista prilagoditi tim gostima ili uporno inzistiramo na svojoj ponudi koja je ostala ista zadnjih dvadeset ili trideset godina. Ta su vremena gotova.

Činjenica je da u nekim restoranima ne možete dobiti mjesto. Osobno sam pokušao u jednom restoranu u Rovinju tri-četiri puta dobiti mjesto i nisam uspio. Oni koji su se kvalitetno i precizno pozicionirali sa svojom ponudom i imaju jasno definiran ciljni segment kome se obraćaju, radit će. Oni koji nude sve i svašta, ponuda im je „siva“, radit će sve teže i teže. Trebamo prestati imati ambicija da ćemo u jednoj sezoni zaraditi za stan, kuću, auto… Toga nema nigdje. Jedino što ne prihvaćam kao tezu je „da su nam gosti loši“. Svaki je gost dobrodošao, a na našem znanju i umijeću je da potroši više no što je namjeravao. 

Nedavno je u Puli održan popularni Outlook festival. Grad za korištenje zemljišta je gdje se održavao festival nije tražio naknadu. Mislite li da ovakav i njemu slični festivali, poput šibenskog Terranea ili zadarskog Gardena, dovoljno donose lokalnoj zajednici?

-  Ovakvi su festivali potrebni hrvatskom turizmu, posebno u razdoblju pred i posezone. A koji će biti uvjeti, ovisi o vlasniku zemljišta koji će ga valorizirati i procijeniti ukupne efekte tog festivala te donijeti odluke o tome hoće li biti besplatno ili s nekom naknadom. 

Osobno smatram da se, ako je nešto jako značajno za određenu lokalnu zajednicu, ne treba čuditi ukoliko se zemljište ustupi bez naknade ili sa simboličnom naknadom. Bolje da se dogodi festival koji privlači nekoliko tisuća ljudi koji će biti zadovoljni i uživati te se kasnije vratiti kao gosti u nekim drugim prilikama, nego pretjerivati s naknadama i ne imati festival. Ima slučajeva gdje lokalna zajednica slična događanja nije podržavala, pa su se dogodila preseljenja festivala. Sada vide što su izgubili.    

Kreću li "Brijuni rivijera", Marlera? 

- Projekt golfa na Marleri je, što se dokumentacije tiče, spreman. Sada je sve na investitoru i nadam se da će se na Marleri početi graditi vrlo brzo. Što se tiče "Brijuni rivijere", nekoliko sam puta osobno bio u Ministarstvu kulture na razgovoru oko kulturnog dobra i konzervatora. Činjenica je da će takva ili postojeća rješenja usporiti ili zakočiti veliki broj investicija na kojima se nalaze određeni objekti pod različitim režimima zaštite. Rješenje konzervatora za Katarinu je poništeno na drugom stupnju u Ministarstvu kulture, međutim novo još nije izdano iako je trebalo biti.

Ono što će predlagati Ministarstvo turizma, i što vjerujem da će drugi kolege podržati, su dvije stvari koje se tiču konzervatora. Oni trebaju imati određenog "regulatora", dakle netko treba imati mogućnost objektivno procijeniti razinu i vrstu zaštite. Također, treba definirati rok istraživanja, ukoliko je riječ o arheologiji, i cijenu.

Kod Hidrobaze čekamo novo konzervatorsko rješenje iz kojega ćemo vidjeti je li realno očekivati investitorski interes. Pineta je puno spremnija i predstoje još dodatni razgovori s Općinom Fažana i nakon toga može ići natječaj.

Pitanje objekata pod zaštitom je zaista interesantno. Nitko ne postavlja pitanje, ako je nešto toliko vrijedno da treba biti pod zaštitom, tko je to trebao štititi do sada? Uvijek se pojavljuje "dežurni policajac" u trenutku kada se javi potencijalni investitor i kada netko želi nešto obnoviti i uložiti neki novac.

Nitko nije postavio pitanje tko je odgovoran za to što su objekti na Katarini i Monumentima u potpunosti devastirani. Pored pitanja zaštite, vjerojatno ćemo i mijenjati model ustupanja zemljišta.

O kakvom je to modelu riječ? Spominjali ste prodaju zemljišta. 

- Bilo bi gubljenje vremena u natječaj ići po modelu iz prijašnjeg natječaja na koji se nitko nije javio. Tražili smo povratne informacije od kompanija koje su digle dokumentaciju za te lokacije i pitali ih zašto se nisu javile na natječaj. Neki od njih su odgovorili da je osnovni razlog bio model prava građenja i njegov prekratki rok.

Ako nismo uspjeli po tom modelu privući investitore, nema razloga da lupamo glavnom u zid. Moramo ga promijeniti. Ne znam čega se bojimo. Što će se dogoditi ako prodamo zemljište na kojem će biti izgrađeni objekti s nužnom okućnicom, a ostalo zemljište damo u dugoročan zakup? Ništa se neće dogoditi.

Dogodit će se to da će netko tamo uložiti novac, da će neki ljudi tamo dobiti posao i da će se tamo obavljati određena gospodarska aktivnost. Nitko neće uzeti zemlju.

Ta se zemlja treba prodati po razumnoj cijeni, a to znači da, kada se radi o businessu, ta cijena ne može biti 500 eura po kvadratu, nego puno manja. Cijena zemljišta ovisi o tome koji se posao na tom zemljištu obavlja, odnosno koliko se iz tog posla može izvući novca. 

IDS/Glas Istre