Demetlika: Referendum o Plominu naša je moralna obveza
Tulio Demetlika je naglasio kako u vrijeme krize treba izaći ususret investitorima kako bi se povećala gospodarska aktivnost
LABIN - Povodom Dana Grada Labina član Predsjedništva IDS-a i labinski gradonačelnik Tulio Demetlika razgovarao je sa novinarima Labinštine info u kojem je odgovarao na mnogobrojna pitanja vezana za Labinštinu i Istru.
Zašto ste Rusima u poduzetničkoj zoni Vinež parcelu prodali ispod cijene?
- Nadam se da je svima jasno da se nalazimo u globalnoj krizi te da su investicije praktički na nuli, dok je u Labinu ipak na snazi ne zanemarljiva gospodarska dinamika. Naime, dovoljno je pogledati izvješće Fine za labinsko gospodarstvo za 2010. i 2011. godinu. Osim uravnoteženja proračuna, aktivno je prisutan i suštinski dio - kako privući nove investicije, jer se samo pukim računovodstvenim mjerama ne može urediti ekonomija i potaknuti rast. Stoga treba pohvaliti činjenicu da se javlja investitor za Vinež, koji tu želi proizvoditi, stvarati nove vrijednosti i otvarati nova radna mjesta. Takvu investiciju treba mudro provesti do realizacije, a ne poticati nezadovoljstvo pojavom svake nove investicije, odnosno investitora. U ugovoru s investitorom izričito smo naglasili da nije moguća preprodaja zemljišta te tako osigurali daljnji razvoj Poslovne zone Vinež I. i II. u koje smo uložili sredstva s ciljem otvaranja novih radnih mjesta. Podsjetio bih da se u nekim gradovima i općinama parcele u industrijskim zonama prodaju i za niže iznose, praktički besplatno, samo da bi se pokrenula gospodarska aktivnost.
Vaša stranka, IDS, zalaže se za TE Plomin 3 na plin, a vi s ostalim načelnicima Labinštine već dijelite buduću rentu od TE na ugljen?
- Koordinacija gradonačelnika i načelnika Labinštine prihvaća HEP-ovu, odnosno Vladinu potrebu za izgradnjom novog bloka TE Plomin, no mi i dalje inzistiramo na plinu kao energentu. Razumijem potrebu Vlade RH da u neizvjesnim uvjetima globalnog tržišta energije i uz oskudne domaće energijske resurse izgradi održivi energetski sustav. Ključna obilježja planiranja razvoja Republike Hrvatske, a napose Istarske županije obilježena su stabilnošću ideje da je opskrba energijom preduvjet gospodarskog i socijalnog napretka. Sustav, kakav je sada. ne može dugoročno izdržati potrebe energetskog razvoja te je nužno izgraditi sustav koji će našim građanima i našem gospodarstvu omogućiti kvalitetnu, sigurnu, dostupnu i dostatnu opskrbu energijom. Ono na čemu inzistiram je uravnotežen razvoj odnosa između opskrbe toliko potrebnom energijom i očuvanja našeg okoliša za kvalitetan život u koji naravno spada i potreba da uvijek imamo od opcije s plinom, energentom koji je za novu elektranu Istra odredila svojim prostornim planom, inzistirajući na poštivanju dokumenata koji su prethodno izglasani u Skupštini Istarske županije te Saboru RH Zato sam glasao protiv Studije, zbog neusklađenosti projekta Plomin C 500 sa županijskim prostornim planom glede energenta i snage objekta te s Programom prostornog uređenja RH. No, na takvu sam odluku ponosan, a isto tako ponosan na raspolaganju dovoljnu količinu energije za naše svakodnevne potrebe. Uvjeren sam da smo u takvom inzistiranju korektni, bez obzira na kritike koje često nisu dobronamjerne, te da radimo u cilju zaštite interesa građana Labinštine predlažući Vladi RH naš pravac kratkoročnog i dugoročnog razvoja, te način, odnosno formulu rješenja i na tom pravcu treba inzistirati. Činjenica je da nikada nismo odstupili i kako smo proteklih godina branili stavove svoje zajednice do najavljene gradnje Plomin 3 i tako ćemo nastaviti i dalje. Svakoj Vladi, i da je najbolja, uvijek je potrebna kvalitetna interakcija s lokalnom zajednicom. Samo s takvim pristupom stvari se mogu početi mijenjati. Vjerujemo da će HEP izabrati ekološki najpovoljnijeg investitora. Istina, Labinština ima loša iskustva s obećanjima i zato smo unaprijed postavili zahtjev za povećanjem i pravednijom raspodjelom naknade za korištenje prostora te uvrštenje naših razvojnih projekata među prioritetne za dobivanje sredstava iz EU fondova, što je i HEP podržao.
Što ste obećali kršanskom načelniku kada je pristao odreći se 44 posto rente od buduće elektrane?
- Načelnik Općine Kršan Valdi Runko je sasvim logično prepoznao da je interes zajednice ispred lokalnog interesa te da smo zajedno snažniji u borbi za realizaciju društveno važnih projekata, poput izgradnje svakovrsne infrastrukture, te poboljšanju uvjeta u obrazovnim i zdravstvenim ustanovama, kao i razvoju gospodarstva s ciljem otvaranja novih mjesta. Riječ je o projektima koje Grad Labin i četiri općine planiraju već dugi niz godina, a njihova ukupna vrijednost 100 milijuna eura. Nerealno je očekivati da Vlada i HEP osiguraju sav novac pa na vrijeme tražimo pomoć kroz povećanje naknade za korištenje prostora, uz prijedlog da ta sredstva budu namjenska za određene kapitalne poslove.
Istovremeno, Savjet IDS-a, čiji ste i vi član, traži referendum o TE Plomin C?
- Što se tiče referenduma građani moraju imati priliku reći što misle, a za to ne postoji bolji način od referenduma. Imati mišljenje o Plominu 3 možda nije zakonom definirano pravo ali je nesumnjivo moralna obveza svih nas pitati ljude što žele u svojoj budućnosti.
Zašto i Labinština treba imati redukciju vode kada ležimo na ogromnim količinama vode. Osim toga, djelatnik Vodovoda Mladen Bastijanić tvrdi da ne pijemo čistu vodu?
- Postoji razlika između zdravstveno ispravne vode za piće i čiste vode. U prirodi nema idealno čiste vode. Sastav tla i onečišćenje tla ima veliki utjecaj na sastav i kakvoću vode. Već u toku padanja, kiša apsorbira atmosferske onečišćenje. Zato obvezne mjere zaštite vode kod planiranja, gradnje i održavanja objekata moraju biti efikasne, rigorozne, zakonski provedive i određene Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, te Uredbom o maksimalno dopuštenim koncentracijama opasnih tvari u vodama. Oni propisuju granične vrijednosti pojedinih elemenata i spojeva, što vodu čine rizičnom za ljudsko zdravlje ako se nalaze u koncentracijama većih od dopuštenih i ja u njihovu kompetenciju ne bih sumnjao. Vodoopskrbni sustav Vodovoda Labin d.o.o. koristi vodu iz pet, to jest šest izvora (nedavno uključena Bubić jama) koji su uključeni u nekoliko programa ispitivanja i to: prema nacionalnom programu praćenja prirodnih voda u primorsko-istarskim slivovima koje provode Hrvatske vode; prema programu Istarske županije i prema ugovoru između Vodovoda Labin i Zavoda za javno zdravstvo (ZZJZ) Istarske županije. Kvaliteta izvora ispituje se u Zavodu za javno zdravstvo Istarske županije Pula, u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo Zagreb kao i u vlastitom laboratoriju Vodovoda Labin. Kakvoća vode se osim na izvorima ispituje i nakon obrade na crpilištima, vodospremama kao i u sustavu na mjestima krajnje potrošnje i ta ispitivanja vrše se dnevno tako da godišnji prosjek ispitivanja prelazi brojku od 1100 uzoraka. Što se tiče redukcije vode ona je proglašena na području čitave županije a prouzrokovana je nedostatkom padalina u periodu od proteklih godinu dana. Važno je naglasiti da ovakva suša u Istri nije zabilježena u zadnjih pedeset godina. Kad već spominjete djelatnika Vodovoda, gospodina Mladena Bastijanića, treba shvatiti njegovo istupanje u javnosti i prozivanje najodgovornijih ljudi u Vodovodu. Naime, dotični gospodin je pravomoćno proglašen krivim zbog kaznenog djela protiv službene dužnosti - zlouporabom položaja.
O kakvom kaznenom djelu je riječ?
- To pitanje postavite njemu, a za sve ostale informacije o radu Vodovoda, vas kao i ostalu zainteresiranu javnost upućujem na odgovorne osobe Vodovoda.
Labinština.info/IDS