Lorencin: „Nije istina da nema investicija!“
Pomoćnik ministra gospodarstva o investicijskoj klimi u Hrvatskoj
ISTRA - Pomoćnik ministra gospodarstva Darko Lorencin (IDS) u subotnjem intervju Glasu Istre govorio je o investicijama koje bi trebale pokrenuti gospodarstvo u Istri, odnosno u Hrvatskoj, i koje će biti realizirane u 2012. godinu.
Lorencin je istaknuo kako su u proteklih šest mjeseci osigurali investicije u farmaceutiku i nova goriva, a tu su i privatne investicije u energetiku, niz projekata u turizmu duž cijele jadranske obale.
U nastavku prenosimo najzanimljivije dijelove intervjua.
- Pomoćnik ste prvog potpredsjednika Vlade, ministra gospodarstva Radimira Čačića, i to iz kvote IDS-a. Koje su Vaše odgovornosti na tom položaju?
- Moje konkretne dužnosti vezane su uz investicije i konkurentnost. Dakle, posao mi je kompletno „servisiranje“ ulagača, od prvog trenutka do završetka investicije. Brinemo i o postinvesticijskom razdoblju. Zadužen sam i za konkurentnost poduzetništva, ali samo kad se radi o velikim poduzetnicima i industrijskim politikama. Malo poduzetništvo posao je drugog ministarstva što ga je osnovala ova Vlada.
- Dakle, pravi ste čovjek da date odgovor na pitanje - zašto nema investicija?
- Tko kaže da ih nema?
- Pa web-stranice Ministarstva gospodarstva. Na njima je 38 projekata za ulaganje u razne poslove, koje nitko ne želi?
- U tim projektima radi se o imovini Republike Hrvatske. Ali, to nisu jedine investicije koje se pripremaju. Imamo niz privatnih i korporativnih investitora s kojima radimo. Iz dana u dan pomažemo im da svladavaju barijere i taj dio je već doživio veliki pomak. U proteklih šest mjeseci najviše smo se bavili naslijeđenim operativnim poslovima, jer život ide dalje. Zajedno s time, radimo na novim poslovima i izgradnji novog sustava.
- Jeste li do sada osigurali neku novu investiciju?
- Jesmo. Radi se o investicijama u farmaceutiku i nova goriva. Tu su i privatne investicije u energetiku. Od dogovorenih poslova možda je jedan ispod sto milijuna eura. Radi se i na nizu projekata u turizmu, duž cijele jadranske obale. Te su investicije bile u glibu, zapetljane zbog raznih razloga i nama je da ih otpetljamo.
- I vaši prethodnici na vlasti neprekidno su govorili o važnosti investicija. Koliko su pripremljenih projekata ostavili iza sebe?
- U protekle četiri godine investicijska politika bila je posve zanemarena. Postoji tržište na koje se moramo uključiti, to je ogroman brisani prostor na kojem se dvjestotinjak zemalja natječe da bi privukle posao. Bivša se Vlada možda bavila samo unutarnjim problemima, dok za investicijsku politiku treba pogledati i što rade drugi.
- Javnost je zadnjih šest mjeseci umorna od obećanih investicija. Najavljen je novac iz EU-a, tu su bili ulagači iz Kine, spominju se Rusija, arapske zemlje... Velik promet, mala potrošnja?
- Za sve treba vremena. Ulagači čekaju da na nekom drugom primjeru vide da su se okolnosti promijenile. Mi moramo raditi da bismo stranim investitorima ulili povjerenje i pokazali da smo se promijenili. Svi oni znaju za Hrvatsku i mogućnosti ulaganja, ali su oprezni.
Koliko se sukobljavate s lokalnim vlastima?
- To je jedan od izazova. Ali, u pripremi projekata detaljno razgovaramo sa svim sudionicima, posebno s lokalnom samoupravom i županijom u kojoj se nešto gradi. Tu su i resorna ministarstva, okoliša i prostornog planiranja.
Što je s investicijama s ove strane Učke? Kada će početi izgradnja druge cijevi tunela kroz Učku, očekujete li pomake u projektu Brijuni rivijera, što će biti s Plominom C?
- Po informacijama koje ja imam, sve će to ići. Druga cijev tunela kroz Učku, kao i izgradnja popratna dva mosta, nije upitna. Čeka se promjena zakona o koncesijama i investicija kreće već tijekom ove jeseni. To je investicija od 300 milijuna eura u našoj županiji. Za termoelektranu Plomin C potrebno je obaviti proceduru. Ona je u tijeku. Za Brijuni rivijeru spremaju se novi natječaji. Bit će ponuđene i preostale dvije lokacije. Razgovaramo s novim investitorima, koji su zainteresirani za preostali dio.
- Jedna od najvećih investicija o kojoj se govori, a važna je i za Istarsku županiju, nizinska je pruga do Rijeke. Hoće li biti što od tog posla za mandata ove Vlade?
- Kako da ne. Užurbano se priprema dokumentacija, dvije trećine financijske konstrukcije je zatvoreno. Pokrit će se iz kohezijskih fondova EU-a, a visina investicije je četiri i pol milijarde eura. Kad se govori o izgradnji te pruge, treba istaknuti njezinu veliku važnost za konkurentnost zemlje. Bez obzira na kvalitetne autoceste, treba imati dobar željeznički promet, koji povećava konkurentnost i daje značaj našim morskim lukama. Moramo prije svega djelovati u cilju poboljšanja uvjeta za Rijeku i Ploče, kao luke koje se nalaze na važnim europskim prometnim koridorima.
- Koliko te najavljene investicije, recimo tunel Učka, nose novih radnih mjesta?
- Trebamo uzeti u obzir multiplikativne efekte. Možemo računati da će, uspostavom kompletne autoceste, biti veći protok turista pa će posao ići bolje. Moguće je gledati i s perspektive građevinske operative koja će to raditi. Na kraju, nekolicina ljudi će se i zaposliti na samom tunelu.
Stranački ste čovjek. Smatraju vas mladim lavom, jednim od onih koji će dobro proći u smjeni političkih generacija u IDS-u?
- Pa, nisam više tako mlad. U IDS-u je dobro što se svi rukovodimo onime što je dobro za stranku, a ne za pojedinca. Tu IDS drži svoj kurs. Isto tako, IDS je uvijek bio mlada stranka i o tome se uvijek vodilo računa. I sadašnji predsjednik IDS-a došao je mlad na tu dužnost, a i ja sam na čelo IDA-e došao s tek 29 godina. No, nema panike što se tiče smjene generacija unutar stranke.
- Hoće li IDS napokon dobiti konkurenciju u Istri? Na lokalnim izborima sljedeće godine račune vašoj stranci može pomrsiti SDP sa svojim domaćim kandidatima, a tu su i Ladonja i neki drugi...
- IDS-u koristi dobra opozicija. Vidjet ćemo što će se ponuditi. Opozicija u Istri se traži, u njoj se odigravaju određeni procesi. Što se tiče SDP-a, s njime smo do sada surađivali. Naše dvije stranke osuđene su na suradnju. Još je prerano govoriti o lokalnim izborima, tek ćemo negdje u listopadu ili rujnu definirati predizbornu suradnju.