MEDULIN – Ministar turizma Veljko Ostojić (IDS) u svom je rodnom Medulinu prošli tjedan razgovarao s novinarom tjednika Globusa Darkom Hudelistom o reformama i izazovima u turizmu, te investicijama u turizmu. 

Novinar je istaknuo kako je stekao  dojam da bi ministar Veljko Ostojić bio vrlo sretan kad bi cjelokupni hrvatski turizam, sada kad je on ministar na razini cijele Hrvatske, profunkcionirao na način na koji je počela funkcionirati Istra prije nešto više od deset godina.

U nastavku prenosimo najzanimljivije dijelove intervjua.

Kad ste prije šest mjeseci preuzeli ministarsku dužnost, uvjeravali ste da će ove turističke sezone prihodi biti najmanje kao lanjski, 6,6 milijardi eura. Ostajete li pri toj procjeni?

- Nesumnjivo je da je 2011. bila najbolja turistička godina u povijesti Hrvatske, jer je bila pažljivo pripremana i došla je kao rezultat niza poduzetih kvalitetnih tržišnih aktivnosti. Time je letvica podignuta izuzetno visoko. Kada smo definirali ciljeve za 2012., opredijelili smo se za ponavljanje fizičkih rezultata iz 2011., a financijski bi rezultati mogli biti i nešto bolji. Što se financija tiče, cilj je približiti se brojci od 7 milijardi eura ukupnih primitaka od turizma. Držim da je to moguće. 

Odakle optimizam da bismo 2012., u godini nove europske recesije i gotovo panične štednje u zemljama EU, mogli postići rezultate poput lanjskih ili čak bolje?

- Jedan od argumenata je dosadašnji tijek turističke sezone i sadašnjeg statusa bookinga. Uzmimo kao primjer Njemačku. Ona je kod nas lani imala 22 posto ukupnih noćenja, a svi pokazatelji govore da će Nijemci ove godine putovati u Hrvatsku najmanje na lanjskoj razini, a vjerojatno i nešto više. I većina ostalih nama najznačajnijih emitivnih tržišta, s iznimkom Italije, ne stoji tako loše da bi odlazak na odmor došao u pitanje. Stanje je pak u Grčkoj, Španjolskoj i sjevernoj Africi takvo da se s velikim stupnjem vjerojatnosti može reći da će dio gostiju koji je dosad odlazio u te destinacije ove godine sigurno doći u Hrvatsku. 

Rekordna turistička sezona bila je pretkrizne 2008.

- Da, financijski. 

Tada je zarada dosegnula 7,5 milijardi eura. Kad bismo se mogli vratiti na tu razinu?

- Po mom mišljenju, za dvije godine. 

Vlada predviđa da će se ove godine zahvaljujući velikim državnim investicijama, pretežno u energetici, građevinarstvu i cestogradnji, BDP povećati 0,8 posto. Većina neovisnih analitičara, banaka, pa i Europska komisija i Svjetska banka, u to ne vjeruju. Naprotiv, predviđaju pad hrvatskoga BDP-a. Čini se da se i ova Vlada, kao i sve koje su joj prethodile, zapravo, najviše uzda u turističku sezonu kao sigurnu palijativnu mjeru za punjenje proračuna i sprečavanje dubljega pada BDP-a. Može li se, dakle, reći da, realno, neće Hrvatsku spašavati Čačićevi skupi, veliki i dugoročni infrastrukturni projekti, nego dobra sezona na Jadranu? Ukratko: hoće li turizam spasiti BDP? 

- To je pitanje, prije svega, za potpredsjednike i predsjednika Vlade, kao i za ministra financija. Ja mogu reći da će turizam odraditi svoje. Ponavljam: kolege u Vladi koji više od mene, po svom opisu poslova, vode brigu o ukupnom BDP-u, mogu računati na oko 7 milijardi eura ukupnih turističkih primitaka ove godine. S druge strane, nije realno očekivati da turizam može spasiti bilo koju zemlju ako je ona u velikoj krizi. Turizam u ukupnom BDP-u Hrvatske sudjeluje sa 14,5 do 15 posto. Ipak,pokušajte zamisliti kako bi naša zemlja funkcionirala bez turizma. Mislim da se svatko od nas treba upitati što bismo mi uopće radili i kako bi Hrvatska izgledala bez njega. 

To je pitanje, čini mi se, izrekao današnji premijer, a onda samo predsjednik SDP-a Zoran Milanović, na jednoj burnoj sjednici Hrvatskog sabora, koja je održana negdje potkraj kolovoza 2010. Polemizirajući s tadašnjom HDZ-ovom Vladom, upitao se što bi tek bilo s nama i u kakvoj bismo se krizi nalazili da nismo turistička zemlja...

- Ja sam tu tezu ispalio prije tri-četiri godine, na jednom međunarodnom okruglom stolu o hrvatskom turizmu. Moderator mi je postavio pitanje: «Kada biste imali priliku premijeru postaviti samo jedno pitanje ili izgovoriti jednu rečenicu vezanu za turizam i značaj turizma u Hrvatskoj, što biste mu rekli?» Moj je odgovor glasio: «To koliko turizam znači za našu zemlju može se izraziti retoričkim pitanjem kako bi ona izgledala bez turizma.« 

Pa kako bi izgledala? 

-Jadno i loše. 

I ovako nam je jadno i loše.

- A bez turizma bi bilo još jadnije i još lošije. Mislim da je to jasno svakom građaninu ove zemlje. 

Hoćete reći da moramo biti zadovoljni i ovime kako jest?

- Ne, nisam na to mislio. Ne mislim da moramo biti zadovoljni, dapače mislim da hrvatski turizam može i treba puno bolje i da je pred njim još puno izazova. Do 2020. možemo se popeti u prilivima za 50-ak posto, no za to su potrebne značajne promjene. Ja sam, između ostaloga, i prihvatio ovu ministarsku dužnost jer sam spreman kompletnog sebe uložiti u te promjene, u sljedećih 3 do 5 godina. Moram naglasiti da se dobro osjećam u ovoj Vladi i da izuzetno dobro surađujem sa svim njezinim članovima, od premijera pa do mojih kolega ministara. Budući da sam bio zamjenik ministrice turizma Pave Župan-Rusković u Račanovoj Vladi, 2000.-2003., mogu reći da je atmosfera i međusobna komunikacija u ovoj Vladi puno bolja nego što je bila tada. 

Jesu li državni projekti, koji se pretežno tiču energetike i građevinarstva, kompatibilni s turističkom orijentacijom Hrvatske, ili tu ipak postoji stanoviti nerazmjer?

- Generalno oni ne smetaju turizmu ako su pametno planirani. Hrvatska treba i industriju, kao i domaće, vlastite izvore energije. Naravno, uvijek je pitanje na koji će se način takvi objekti graditi i kakav će odnos imati prema okolišu. Čačić je do sada puno učinio na pojednostavljivanju procedure za dobivanje dozvola i suglasnosti za obnovljive izvore električne energije. Taj je proces dosad bio kompliciran i gotovo neprimjenjiv, a unatrag nekoliko tjedana postao je vrlo jednostavan. Mislim da će to rezultirati gradnjom velikog broja novih mikroelektrana. 

Kakvo je vaše mišljenje o Čačićevu projektu piranskih vjetroelektrana, tj. gradnji vjetroelektrana u Jadranskom moru?

- Nisam time pretjerano oduševljen, ponajprije zbog vizualnog, ali i ekološkog efekta. No svaku bi potencijalnu lokaciju vjerojatno trebalo analizirati posebno, na temelju studija i u dogovoru sa stručnjacima. 

Što bi Hrvatska morala promijeniti u svojoj turističkoj strategiji, ili čak filozofiji, da u toj gospodarskoj grani poveća godišnji prihod na 10 milijardi eura ?

- Treba promijeniti bazni razvojni model. Od modela «sunce i more» trebamo se pomaknuti u novi model, model doživljaja, model novih; atrakcija, s naglaskom na destinacije tipičnih autohtonih mediteranskih emocija. 

Stara je boljka hrvatskog turizma što mu je sezona programirana na dva-tri ljetna mjeseca (10-12 tjedana). Imate li kakvi uvjerljivi plan kako da se to promijeni, pa da budemo turističko odredište barem šest mjeseci u godini, ako već ne cijele godine?

- Prije svega, nije točno da smo mi turistička i destinacija samo s dva ili tri mjeseca. Brojke opovrgavaju tu tezu. 

Na koji način?

- Kod nas sezona traje kratko samo u privatnom smještaju i kampingu, dok u hotelima traje puno duže. Naravno da je i nama, kao i ostalim mediteranskim zemljama, jedan od prioritetnih ciljeva produžiti sezonu. To i namjeravamo učiniti promjenom postojećeg modela funkcioniranja turizma, odnosno kreiranjem novih doživljaja i novih proizvoda kao motiva dolazaka. S obzirom na to da smo najbliže toplo more većini europskih zemalja te da imamo dobro razvijenu prometnu infrastrukturu, ubuduće ćemo nastojati Hrvatsku pozicionirati i kao prepoznatljivo odredište za produžene vikend odmore te za odmor i izvan ljetne sezone. Veliki izazov vidim upravo u širenju turističke ponude, odnosno razvoju selektivnih oblika turizma poput gourmet, golf, bike ili agro-turizma koji moraju pronaći svoje mjesto u ukupnoj ponudi, bez obzira na to radi li se o kontinentalnim ili priobalnim županijama. Njihov daljnji razvoj preduvjet je definiranja Hrvatske kao zemlje doživljaja za različite turističke segmente u ukupnom marketinškom i promotivnom pristupu, ali i razvoju hrvatskog turizma u cijelosti. No ipak treba jasno reći da Hrvatska nikad neće biti destinacija u kojoj će turizam u svim segmentima trajati cijelu godinu. 

Na kraju, jedno pitanje za vas ne toliko kao ministra turizma koliko naprosto kao člana Vlade. Predsjednik Josipović ovih je dana izjavio da ova Vlada još nema opipljivih rezultata. Dijelite li njegovo mišljenje?

- Predsjednik, naravno, ima pravo na svoje mišljenje, svoj doživljaj i svoje komentare. 

Vi se ne biste tako izrazili?

- Pa, ja imam drukčije razmišljanje. Mislim daje ova Vlada napravila puno kvalitetnih poteza, pomaka i promjena, samo što će njihove i posljedice moći biti vidljive tek početkom ili u i prvoj polovici 2013. Jedan do najboljih primjera jest odluka donesena početkom ove godine i o uvođenju snižene stope PDV-a od 10% za pružanje određenih usluga u turizmu, koja će se primjenjivati od 1. siječnja 2013. S takvom odlukom sigurno će i subjekti u turizmu razmisliti o politici cijena za sljedeću godinu. Ovo je tek jedna od mjera kojima želimo ojačati; konkurentnost turizma.  Oni koji su očekivali da će se promjene dogoditi brzo imali su nerealna očekivanja, kao što su i svi oni koji su obećavali da će se promjene i dogoditi brzo davali nerealna obećanja. 

IDS