PULA – Potpredsjednik IDS-a i saborski zastupnik Damir Kajin danas je razgovarao s novinarom Poslovnog dnevnika o aktualnim političkim temama i ponudio je svoje viđenje razvoja hrvatskog gospodarstva. Novinar Poslovnog dnevnika ističe da je potpredsjedniku IDS-a Damiru Kajinu ovo već peti mandat u Saboru, da je zasigurno najaktivniji saborski zastupnik, koji često kritizira i vlast čiji je koalicijski partner, te da je uvijek dosljedan svom ranijem stavu da „ako se saborski zastupnici pretvore u klimavce, bit će to slaba vlast“. Cijeli intervju možete pročitati u nastavku.

Jesu li saborski zastupnici 'klimavci'?

- U politiku je došla nova generacija ljudi koja sebe traži. Pošto je sve dobila od stranačkog vodstva, nema pravo ni u što sumnjati jer treba ponoviti mandate. Možda se u pripremi zakona i čuje kritička misao, ali kada zakon dođe na klupe, disciplinirano se izvršava ono što se od njih očekuje.

Zauzimate se za decentralizaciju Hrvatske, ima li naznaka da će do nje doći?

- Nova Vlada morat će ići u reorganizaciju lokalne samouprave. Što je zemlja centraliziranija, to je gospodarski i socijalno jadnija. Ključ decentralizacije je pokušaj vraćanja na kondicije Ustava iz 1974. Država je tada bila najviše decentralizirana i najviše se razvijala. Iako će netko prigovoriti da su tada skupštine i općine sličile na male konfederativne jedinice, skupštinska vijeća ipak su sama mogla birati šefa policije, katastra i financija, a danas načelnici ne mogu utjecati ni na ponašanje matičara. Suština je da se spuštaju ovlasti kako bi se jačala odgovornost lokalne samouprave.

Podržavate li Vladin model privatizacije pulskoga brodogradilišta Uljanik, koji uključuje radničko dioničarstvo i dokapitalizaciju?

Tvrdim da je za Uljanik najveća garancija država. Ne vidim zašto bi nešto što je moglo opstati u daleko težim vremenima trebalo privatiziran 2012. ili 2013. Ne razumijem zašto treba privatizirati najvrednije resurse RH. Računa se da će netko jednokratno u državni proračun donijeti, npr., privatizacijom HPB-a milijardu kuna, ali ja tvrdim da bismo indirektno s utjecajem koji bi država imala u toj instituciji mogli u relativno kratko vrijeme dobiti i puno više. Što se tiče privatizacije, ističem vlastito neslaganje. No, podržat ću je ako iza nje budu stajali radnici i menadžment.

Kakvu poruku šaljemo stranim ulagačima kad nakon međunarodnoga natječaja Katarina Monumente proglašavamo kulturnim dobrom?

To je loša poruka svakom investitoru. Ako se ostvari projekcija MMF-a da će hrvatski BDP pasti 0,5 posto, onda je Hrvatska ne samo u stagnaciji nego letargiji. A za izlazak iz te letargije pomogle bi strane investicije, koje su lani iznosile samo 1,2 milijarde eura. Vlada mora ponuditi nove koncesijske aranžmane jer prema postojećima gotovo nitko neće ulagati.

Već tri godine traje postupak koji je HRT pokrenuo protiv vas zbog izjave da se gotovo svaka emisija na HRT-u može kupiti, očekujete li promjene na HRT-u?

Ozbiljno je to zadiranje u autonomnost ne zastupnika nego institucije. Ako zastupnik ne može izgovoriti ono što misli za saborskom govornicom, parlament nam i ne treba. Nakon slučaja Fimi media sigurno će se stvari promijeniti. Kao što će se vjerojatno novim zakonom o HRT-u promijeniti upravljački gremij, koji će morati drukčije osmišljavati uređivačku politiku. Nije normalno da nikome ne odgovaraju, a država im omogućuje prinos od 1.1 milijardu kuna.

IDS