ZAGREB – Potpredsjednik IDS-a i saborski zastupnik Damir Kajin danas je razgovarao s novinarom političkog magazina „Objektiv“ o dosadašnjim učincima Kukuriku koalicije kao i svim aktualnim zbivanjima u našoj zemlji. U nastavku prenosimo najzanimljivije dijelove intervjua.

Gospodine Kajin, može li se, nakon prvih 100 dana nove Vlade, reći u kojem smjeru ide Hrvatska - dobrom ili lošem?

- Prekratko je to vrijeme da bi se moglo reći da Hrvatska ide u izuzetno dobrom smjeru, ali dovoljno dugo da bi se kazalo da Hrvatska ne ide u lošem smjeru. Konačno, slušam Čačića koji kaže: Nezaposlenost će rasti još i u travnju, a nastavit će padati od svibnja, što je logično radi turizma i poljoprivrede. Smatram da je Vlada trebala više poraditi na gospodarskim sustavima koji su u ozbiljnim problemima. Dioki, Dalmacijavino, Kamen Brač, MTČ, brodogradilište Kraljevica, Adriachem, ITEKS, Bilokamnik Drvo; sve se to raspalo. Istarske tvrtke se nekako drže, teško, ali se drže. Još su na braniku gospodarske opstojnosti. U zadnjih desetak godina ni jedna veća istarska firma nije završila u stečaju. Male firme slijedile su hrvatsku sudbu. Imam dojam da se vraćamo u 2000. kada smo mislili da će se stečajevima Hrvatska izvući iz letargije, no stečajevi se u pravilu pokazuju kao predlikvidacijski postupci nakon čega, malo po malo, država ostaje bez industrijske osnove. Dobro je daje došlo do političkih promjena, jer s bivšom vladom više nitko nije želio imati posla. Promjena vlasti dogodila se u zadnjem trenu, jer nakon još jednog mandata HDZ-a ova bi zemlja sličila onima koje je pogodio tsunami.

Što zamjerate Vladi, a što joj priznajete daje dobro napravila?

- Ova Vlada dala je nadu. Dobila je nešto vremena od međunarodnih institucija. Sačuvala je kreditni rejting iznad smeća i to je hvalevrijedno. Donesen je bitno manji proračun (3,4 mlrd kn), uvodi se porezna disciplina , traže se investitori, ali bilo je i stvari za koje mislim da su mogle biti drugačije. Prije svega kada je riječ o poreznoj reformi i većem PDV-u koji je u zemljama okruženja znatno manji, ali i kada je riječ o brodogradnji Uljaniku. U 100 dana doneseno je 6 novih poreznih zakona, bilo je puno i političkog kadroviranja, 35 tisuća novo nezaposlenih, ali za nezaposlene nije odgovorna ova Vlada. Bilo je poskupljenja struje, plina, benzina, no, dajmo vremena Milanovićevoj vladi koju ćemo moći suditi i kuditi tek tamo u ovo vrijeme 2013. godine. Tada će se, pred lokalne izbore, znati izlazi li Hrvatska iz recesije ili nema pomaka.

Kada je potpredsjednik Vlade Slavko Linić najavio povećanje PDV-a, izjavili ste da bi Jadranki Kosor oči iskopali daje PDV povećala sa 23 na 25 posto. Što bi joj tek uradili da je u prvih sto dana njezina mandata došlo do poskupljenja goriva, struje i plina ili daje broj nezaposlenih porastao za 35 tisuća?

- Nezaposlenost je posljedica mjera i prilika Kosoričine, a ne Milanovićeve vlade. Jasno je da će porast plina, struje, benzina, nakon što trgovine rasprodaju zimske proizvode kupljene sa 23 posto PDV-a, utjecati na cijene. Povećanje nekih cijena, koliko god to bilo nepopularno, može se braniti tržišnom logikom, kod nekih drugih poskupljenja treba intervenirati, sustavom trošarina ili manjim (diferenciranim) PDV-om. Imam dojam da Vlada želi ojačati gospodarske sustave i pripremiti ih za investicije, ali teret plaćaju oni kojih je najviše: građani te sitni poduzetnici! Vlada želi popuni-ti proračun i ulagati, ali stradat će sirotinja. No, u ovom medenom mjesecu Vlada i građani se vole i nije mi pametno narušavati idilu. Jasno, da se to dešavalo pri kraju Kosoričina mandata, trgovi bi bili puni. No, tko može reći daje HDZ dobio izbore da ne bi poskupjela struja, plin, nafta? Ipak, treba imati mjera.

Hoće li se zbog otvorene kritike iz Europske komisije na račun Vlade zbog političkih imenovanja u Nadzorne odbore, Čačić i Linić povući iz NO Ine?

- Neće. Za mene je veći problem kada je riječ o političkim imenovanjima uprava nego NO. U Hrvatskoj su NO marginalizirana tijela, iako su svugdje u svijetu korektiv vlasnika nad upravama. U Hrvatskoj su najinteresantnija mjesta direktora velikih javnih sustava. Tu je novac. U Hrvatskoj su NO mjesta za sitne sinekure koje dobro dođu, mogućnost da se nekog zaposli, ali posao rade uprave koje direktno odgovaraju ministrima. Jasno, Čačić i Linić su jaki, uz premijera, najjači ljudi Vlade i oni će kao takvi voditi Inu u ime Vlade. Želim vjerovati da će je i sačuvati u državnom vlasništvu i da se neće ponoviti greška iz 2003. kada je bila na vlasti lijeva koalicija, odnosno 2007. kada je HDZ-ova vlast Inu budzašto prodala MOL-u. Ina je 1990. mogla kupiti i MOL i OMV zajedno, a 2003. postala je lovina. Znate kako je MOL 2003. dao ponudu od 505 milijuna dolara? Tako što se njihov direktor tuširao i sjetio se bombona 505 s crtom. Za bivšu Jugoslaviju u Mađarskoj i Kraševi su bomboni bili brend, a danas više to nije ni Ina.

Kada je riječ o privatizaciji brodogradilišta podsjetit ću Vas na jednu Vašu izjavu iz 2009. godine: Pa j... im pas mater i vladi i državi koja mi privatizira Uljanik na žive oči. Ako gaje Mussolini privatizirao, ne moramo i mi! Biste li se i danas, zbog najavljene privatizacije Uljanika, na isti način obratili Vladi?

- Na jednu provokaciju bijelih udovica iz Rijeke tako sam reagirao, inače ne bih psovao, ali recimo da tako mislim i danas. Uljanik je za mene svetinja. Ako mu se ne može pomoći, onda dalje od njega. Razumljivo je da ću podržati sve što budu prihvatili radnici i uprava, ali uvijek ću biti na poziciji da uspješne tvrtke država ne treba rasprodavati. Bilo daje riječ o Ini, Petrokemiji, Croatia osiguranju ili Uljaniku. Bez Uljanika ne bi bilo ni današnje Pule ni Istre. Uljanik je lani imao 1,7 mlrd kn prometa, (kao sva hrvatska brodogradilišta zajedno), 2700 radnika, ostvario je dobit, radi tehnološki najzahtjevnije brodove u svijetu, ne samo u Hrvatskoj, ne opterećuje državni proračun. Vlada nudi model radničkoga dioničarstva 39 posto, ulazak brodara u društvo te npr. mirovinskih ili nekih drugih fondova. Jesu li oni veće jamstvo od države? Hoće li time porasti likvidnost u Uljaniku? Volio bih da se varam, ali uvjeravam vas, najveće jamstvo je država koja ne bi trebala prodavati svoje nacionalne perjanice.

Kakav je Vaš stav o novom valu privatizacija državnih tvrtki i Čačićevim najavama o mogućoj prodaji kutinske Petrokemije Rusima?

Sve vrijeme govorim, stanimo na loptu. Možda neki razmišljaju - sada imamo Kutinu, ona plaća doprinose, poreze. Ako je prodamo, dobit ćemo nekoliko stotina milijuna eura, za nove investicije, a poreze, doprinose i plaće ionako će morati isplaćivati državi i radnicima. Međutim, neka Vlada ima na umu Željezaru Sisak, Split ili Riječku banku... Kada su novi vlasnici došli u probleme, odmah stavljaju ključ u bravu i bježe. Državi ostavljaju zatvorene pogone. To je jedna strana medalje. Čačić spominje poslovni uspjeh stranih banaka u Hrvatskoj, nakon čijeg preuzimanja ne bilježimo veća urušavanja sustava, dapače, bile su i stabilnije od svojih majki u EU. Unija je 2008./2009. svoje banke morala sanirati stotinama milijardi eura, mi naše zbog politike HNB-a nismo morali ni s jednom kunom. Moramo postaviti pitanje, zašto stranci u hrvatskim bankama mogu uspješno poslovati, a mi ne, a znamo da uspjeh ne mogu zahvaljivati sredstvima koja u njih dolazi iz EU. Dapače, kao u slučaju telekomunikacija, novac odlazi u EU.

Je li Vlada ima dovoljno znanja, snage i odlučnosti, preokrenuti tešku gospodarsku situaciju u korist građana, i ako ima, u kojem roku?

- Objektivan bi rok bio jedna godina. O Vladi treba suditi u veljači-ožujku 2013. Tada će se znati, trendovi, što nas očekuje, čime ćemo se nositi, je li Vlada uspjela. No, da nije došlo do primjena, Hrvatskoj bi se loše pisalo. Zato Vladi treba dati priliku, nju je i dobila na izborima, ali za promjenu trendova treba i vremena.

Hoće li Kukuriku koalicija izdržati do kraja mandata? Zašto Vlada ne bi izdržala do 2015. godine?

- Ako je mogla koalicija oko HDZ-a izdržati 8 godina i Kukuriku koalicija može izdržati 8 godina. No, to će ovisiti o uspjesima Vlade, a oni će se ocjenjivati shodno kvaliteti života.

Drugi dio intervjua koji se odnosi na zbivanja u Istri objaviti ćemo sutra.

Objektiv/IDS