ROVINJ – Saborski zastupnik IDS-a i potpredsjednik stranke Giovanni Sponza imao je intervju sa Glasom Istre u kojem se osvrnuo na saborski rad, planove vezane za Rovinj, aktualnu političku situaciju u Istri i ostale aktualne teme iz svakodnevnice političkog života. 

Što Rovinj može konkretno očekivati od vašeg saborskog mandata?

- Neovisno o političkoj pripadnosti u odnosu na današnju situaciju, koja ni ekonomski ni financijski nije stabilna ni povoljna, ključno je da se javne financije stabiliziraju. Za razvoj zemlje treba koristiti i iskustva s lokalne razine, gdje sam se zalagao nikoga ne isključivati, već težiti konsenzusu. Najvažniji projekt je nova bolnica u Puli, zatim da se do kraja ovog saziva Sabora realizira sveučilišni kampus, Kaštijun ide svojim tijekom, a vjerujem da će se s Vladom dogovoriti oko elemenata koncesijskog ugovora s Bina-lstrom. S lokalne razine, Rovinju ne pripada ništa više ni manje no što je pripalo ostalim gradovima u Hrvatskoj po pitanju dodjele državnog zemljišta u gradsko vlasništvo, a tiče se poduzetničkih zona. Želja mi je da se nastavi s dodjelom državnog poljoprivrednog zemljišta i da se po jasnim kriterijima sufinanciraju programi i projekti iz državnog proračuna kao i u ostalim jedinicama lokalne samouprave.

Kakav je vaš odnos u Saboru s Damirom Kajinom, koji je već kritizirao neke odluke Vlade, poput povećanja PDV-a, što je naišlo na oštre kritike predsjednika IDS-a Ivana Jakovčića?

- Imamo izuzetno korektan odnos, kao što imam i sa svakim članom stranke. Smatram da je najvažnije u svemu ovome što spominjete da smo svi troje saborskih zastupnika IDS-a podržali paket poreznih reformi i državni proračun.

Rasprava Kajina i Jakovčića rezultirala je time da je Kajin u medijima podsjetio na predstojeće unutarstranačke izbore u IDS-u. Svojim je izjavama dao naslutiti da očekuje kako se Jakovčić više neće kandidirati za predsjednika stranke. Očekujete li vi promjene unutar stranke?

- Ukoliko nema različitih stavova, stilova i izražaja, tada se to javnosti prezentira kao autokratski način i oblik upravljanja strankom. Kada dođe do različitih stavova, onda se to prikazuje kao sukob unutar stranke. Svaka moderna politička stranka, a IDS je upravo to, treba svoju kvalitetu temeljiti na različitim stavovima i mišljenjima, IDS je najjača regionalna stranka i proces promjena u toj stranci je odavno započet. Ako gledate dobnu starost gradonačelnika, vidjet ćete da IDS ima najmlađu rukovodeću političku strukturu. Prosjek starosti članova Predsjedništva IDS-a je većinom između 30 i 40 godina. Prema tome, proces je započet, a kada će do promjena doći odlučivat će Sabor IDS-a.

Možemo li vrhunac tog procesa očekivati na idućem stranačkom saboru?

- O tome će odlučivati tijela stranke, a ne pojedinac.

Jesu li unutarstranačka tijela raspravljala o odlasku pojedinih IDS-ovaca na pozicije u Zagreb?

- Danas s područja Istre imamo deset saborskih zastupnika iz različitih stranaka, dok IDS ima ministra, pomoćnika ministra, zatim čelnika Hrvatskih cesta. IDS je dobro prošao, ali ne moramo baš uvijek biti previše skromni, jer Istra u gospodarskom, ekonomskom smislu najviše doprinosi razvoju Hrvatske, što je rezultat rada stručnih ljudi. U trenutku kada je ukazano povjerenje novom sastavu Vlade bilo je premalo vremena za usuglašavanje nekih ključnih funkcija. Za Veljka Ostojića se znalo.

Rekli ste prethodno da je IDS moderna demokratska stranka. Ne bi li onda morala na demokratski način, poštujući unutarstranačka tijela, donositi i tako važne odluke?

- Demokracija kažu da je poštivanje procedure, no treba biti svjestan, iz pragmatičnih i praktičnih razloga, da ponekad nedostaje vremena. Ključno je, međutim, da je Lorencin na čelu IDA-e bio prepoznatljiv kadar koji će kvalitetno raditi unutar Ministarstva gospodarstva.

Koalicijski odnosi IDS-a s SDPom i HNS-om na državnoj razini se zasad doimaju dobrima, dok se na lokalnoj očito događaju promjene. Pogotovo se to tiče SDP-a koji, tako se barem čini, želi u Istri ojačati svoju poziciju pred lokalne izbore. Smetaju li takve stvari IDS-u?

- Državni i lokalni izbori nemaju gotovo nijedne dodirne točke. Na državnoj razini koalicija se stvara na temelju precizno definiranih i unaprijed usuglašenih programa. IDS, SDP i HNS su i na posljednjim izborima u županiji izašli zajedno i ta koalicija dobro funkcionira. No, lokalna razina ima sasvim drugačiju dimenziju. Ovo što ističite ambiciju SDP-a prema političkom prostoru Istre, kazao bih da je to nešto što je legitimno. Bez obzira na to, smatram da su IDS i SDP prirodni partneri i saveznici.

Je li ovogodišnjim državnim proračunom Istra dobila više ili manje?

- U odnosu na globalnu ekonomsku situaciju i problema nacionalne i globalne nelikvidnosti, kao i činjenicu da je državni proračun za 2012. manji u odnosu na godinu ranije, Istra je dobila 12 posto više. Sam taj podatak je nešto što je u odnosu na ove nepovoljne uvjete dobro za Istru. Zato smo mi saborski zastupnici IDS-a podržali proračun: Ne samo zbog toga što je Istra dobila 12 posto više, nego i zato kao što smo kao dio koalicije pokazali spremnost preuzimanja odgovornosti za ekonomsku situaciju u zemlji.

Po vama bi, dakle, Istra trebala biti zadovoljna ovime što je dobila, odnosno s 10 milijuna kuna više za projekte iz proračuna, čija je rashodovna strana teška gotovo 119 milijardi kuna?

- Proračun je najvažniji dokument koji se donosi tijekom godine. O njemu ne možemo na identičan način donositi svoj sud. Jedan je stav prema državnom proračunu u ratno vrijeme, gdje je Istra pokazala razumijevanje i visok stupanj društvene odgovornosti, drugi je u poslijeratno vrijeme kad je trebalo obnavljati razrušena područja i kada Istra nikada nije dizala glas nezadovoljstva, no u vrijeme kada je bujala svjetska ekonomija potrošnje doista nije bilo niti jednog razloga da Istra, u odnosu na ono što su njeni građani i privreda proizvodili i uplaćivali u državni proračun, dobiva pretjerano malo novca, kao što je to dosad bio slučaj. Zato se IDS kontinuirano zalaže za postupak decentralizacije, koji je važan za cjeloviti razvoj Hrvatske, a time i Istre.

Postupak decentralizacije, međutim, još uvijek nije krenuo.

- Točno je da nije krenuo, ali to je nešto što je sastavni dio Plana 21 zajedničke koalicije i nešto o čemu će se morati povesti sveopća rasprava. Više sam puta naglašavao da to mora biti sustavno rješenje. Očekujem da će oko tog pitanja biti postignut visok stupanj suglasja i da neće biti podložno političkim promjenama, niti će ovisiti o volji pojedinaca. 

Niste konkretni. Što točno podrazumijevate pod sveopćom raspravom i kada bi se decentralizacija, koja je sastavni dio programa Kukuriku koalicije, trebala početi realizirati?

- Ističem da je prijeko potrebna javna rasprava zato jer u hrvatskom društvu i politici nedostaje vrlo važan element, a to je konsenzus inih političkih opcija po pitanju važnih tema i strateških ciljeva za razvoj zemlje. Ako bude došlo do visokog stupnja suglasja, znači da će se takav projekt nastaviti, s time da ne znači da ne može doći do njegovih korekcija. Međutim, postupak decentralizacije treba gledati kroz praktične primjere i iskustva europskih zemalja koje su ga provele izuzetno kvalitetno. Kada se provede široka rasprava i otvori javni prostor tada se dolazi do kvalitetnijih rješenja.

Kakva je javna rasprava provedena za projekt Brijuni rivijera?

- Danas je turizam nešto što je vitalno i gospodarski značajno za Hrvatsku. Istra u ukupnom državnom prometu pridonosi najviše s preko 32 posto ostvarenih noćenja. Hrvatskoj, a osobito Istri potrebni su svi sadržaji i neiskorišteni potencijali. Zbog nepovoljnih uvjeta u Egiptu, Maroku, Tunisu i Grčkoj koji će se sigurno stabilizirati za oko dvije godine i onda krenuti na nišu turista koji dolaze u Hrvatsku, a prije svih mislim na Nijemce i Talijane, ovo je trenutak kada mi u iduće dvije do tri godine moramo kreirati nove sadržaje i ponudu - od golfa do stavljanja u funkciju zapuštenih vojnih objekata. 

Znači o turizmu nema javne rasprave, a o decentralizaciji, koju ste najavljivali u predizbornom programu, ima?

- Smatram da se svi sektori u Hrvatskoj moraju početi pozitivno korigirati - političari, civilni sektor i mediji. Ne znači da je prije samog početka realizacije pojedinog projekta negativan stav nešto što je dobrodošlo. 

Medije po vama treba korigirati?

- Da. Svi se moramo početi mijenjati. Konkretno me pitate o projektu Brijuni rivijere i tu želim reći da kada nema investicija tada se teret odgovornosti uvijek stavlja na javnu upravu, neovisno radi li se o državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. Kada jedinica lokalne samouprave da ideju za pokretanje određenog projekta, prije utemeljenih činjenica, argumenata, egzaktnih podataka, prerano se donose sudovi. U Rovinju smo, primjerice, u punom suglasju donijeli master plan rasta i razvoja turizma za narednih deset godina, o kojem smo prethodno u raspravu uključili sve političke opcije i kompletni privatni i javni sektor iz turističke privrede. Otakvom obliku, modalitetima i kompetenciji govorim. Čini mi se da ponekad na osnovu neutemeljenih podataka pretjerano rano donosimo sudove.

IDS/Glas Istre