Kukuriku koalicija: Decentralizirat ćemo Hrvatsku
Predstavljena politika decentralizacije
PULA - Kukuriku koalicija predstavila je u Puli politiku decentralizacije Plana 21 poručivši kako proces decentralizacije mora biti jasno definiran, postepen te omogućiti da jedinice lokalne samouprave s punom odgovornošću i s adekvatnim sredstvima donose odluke koje će tiču kvalitete življenja u lokalnim sredinama. O glavnim smjernicama politike decentralizacije govorili su i odgovarali na pitanje građana predsjednik SDP-a Zoran Milanović, potpredsjednik SDP-a Zlatko Komadina i predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić. Predsjednik SDP-a
Zoran Milanović u svom uvodnom govoru istaknuo je kako je Plan 21 , plan za bolju i pošteniju Hrvatsku."21 poglavlje za 21 stoljeće. Danas smo tu da o njemu razgovaramo otvoreno", poručio je okupljenima građanima Milanović.
„Naš cilj je decentralizacija, a ne fragmentacija“, rekao je Milanović.
Hrvatska je, s udjelom lokalne i regionalne vlasti u javnim financijama manjim od 10%, pri dnu europskih zemalja. „Osnovni cilj je da se taj udio postepeno, kroz period od nekoliko godina, podigne na razini od 20%. Ti postoci u EU kreću se i do 50%, a to ne možemo postići preko noći“, rekao je Milanović. Centralizirana država samo guši, poručuje Milanović, kreativnu energiju i znanje ljudi u lokalnim sredinama, a prioritet Kukuriku koalicije je „oslobađanje ogromne energije tamo gdje ljudi žive, jer oni najbolje znaju koje su njihovi problemi, ali potrebna su im sredstva. Više sredstava – više odgovornosti“.
Smatra kako nepromišljeno linearno ukidanje gradova i općina može biti jedino kontraproduktivno, ali njihove nadležnosti se mogu mijenjati. „Oduzeti ljudima pravo na lokalnu samoupravu nije naša politika“, zaključio je Milanović.
Predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić poručio je kako je osnovna politika Kukuriku koalicije više vlasti i ovlasti za općine, gradove i županije. „Jaki regionalni identitet Istre, ali i svake hrvatske regije“, rekao je Jakovčić. Podsjetio je kako su prvi koraci prema procesu decentralizacije napravljeni za vrijeme Račanove vlade. „Želimo da se Ustav pretoči u zakone“, poručio je Jakovčić.
Proces decentralizacije je dug proces, ističe Jakovčić, i u njega treba ići postupno. Sadašnjih više od 90 posto prihoda odlazi u državni proračuna, stoga postupak decentralizacije koji koalicija nudi Hrvatskoj mora dovesti do povećanja prihoda na lokalnoj razini od 20 do25%.
„Tada će za mnoge stvari u ovom gradu i ovoj županiji zaista moći biti odgovorni gradonačelnik i župan. Nažalost, danas jedino možemo kucati na neka zagrebačka vrata“, rekao je Jakovčić napomenuvši kako je nevjerojatno da Istra nema riješenu kvalitetnu zdravstvenu zaštiti i bolnicu u Puli.
Jakovčić je istaknuo važnost da se državna imovina, posebno za gospodarstvo, stavi na raspolaganje gradovima i županijama, ali jednako tako moraju se osigurati sredstva za sve one potrebe građana koje će povećati kvalitetu življenja u općinama, gradovima, županijama poput obrazovanja, kulture, infrastrukture.
„Svaki načelnik, gradonačelnik i župan imati će više sredstava i više odgovornosti i građani će ih moći držati direktno odgovornima. Želimo na nižim razinama preuzeti odgovornost za budućnost Hrvatske“, poručio je Jakovčić.
Potpredsjednik SDP-a Zlatko Komadina istaknuo je kako od 2003. do danas nažalost nije učinjeno ništa iako se tvrdilo da je decentralizacije jedna od ključnih politika. „20 županija i Grad Zagreb, 127 gradova i 429 općina. Administrativan okvir formalno postoji, i mogao bi se steći dojam da smo visoko decentralizirana zemlja. Međutim, upravo je ovakav okvir doveo do mnogo razlika i disproporcija u razvoju jedinica lokalne samouprave“, rekao je Komadina.
„Nitko osim Hrvatske, uz eventualno Grčku, nema ovakav stupanj centralizacije. Tu je i problem neujednačenog fiskalnog kapaciteta. Neke općine ne mogu financirati ni svoje osnovne djelatnosti“, upozorio je Komadina. Model reforme lokalne samouprave Kukuriku koalicije polazi od izgradnje sustav po principu „odozgo prema gore“ poštujući načelo supsidijarnosti.
„Načelo supsidijarnosti znači da ono što može napraviti općina, napravi općina, ono što može županija, riješit će županija, a ne da se novac građana dijeli po političkoj podobnosti i zavičajnom pripadnosti“, poručio je Komadina te dodao: „Mi to mislimo provesti koristeći praksu zemalja EU, ali i kroz široku javnu raspravu kako bi se pripremila temeljita reforma samoupravu“, napomenuo je Komadina podsjetivši kako je Danska sedam godina provodila reformu lokalne samouprave.
Komadina je istaknuo kako se decentralizacija može provesti jedino uvažavanjem tri ključna aspekta. Administrativni - teritorijalni preustroj, funkcijski – podjela nadležnosti u obavljanju javnih funkcija te fiskalni – izvori financiranja.
„Funkcijski i fiskalni aspekt imaju posebnu važnost, jer to je sadržaj, što će te jedinice raditi. One mogu i raditi puno više, ali potrebna su sredstva. Reforma zahtijeva i temeljitu analizu koje su poslove jedinice lokalne samouprave u stanju obaviti i za koje se mora osigurati novac odnosno temeljni, zakonski izvori prihoda “, poručio je Komadina. Pritom uvijek treba voditi računa o ekonomskoj učinkovitosti odnosno da se „ posao realno odraditi uz što manje novaca i uz maksimalnu učinkovitost“.
Reforma samouprave i proces temeljite decentralizacije rezultirat će i razvojem neposredne demokracije jer time se stvara veća zainteresiranost građana za funkcioniranje lokalni tijela, vijeća, jer imaju mogućnost utjecaja na donošenje odluka, rekao je Komadina. Više o politici decentralizacije pročitajte u prezentaciji s predstavljanja koju možete pogledati niže, te u Planu 21.
Ne zaboravite pratiti nas na Facebooku i Twitteru, postavljajte nam pitanja oko tema budućih predstavljanja Plana 21 i dobit ćete video odgovore!
kukuriku.org/IDS


