PULA - Istarski župan Valter Flego u intervjuu za „Glas Istre“ osvrnuo se na postignuća i rad u proteklom mandatu župana poručivši kako ima „force“ za drugi mandat, ali i neupitno više iskustva nego prije. Flego se također osvrnuo na aktualna politička događanja ali i na planove za što brži razvoj županije.

Više pročitajte u nastavku.

Na kraju smo duge i dramatične političke godine. Hrvatska je u 2016. promijenila dvije Vlade u Banskim dvorima. Nakon nestranačkog premijera Tihomira Oreškovića, dobili smo HDZ-ova Andreja Plenkovića. Kako je njihova politika prema regionalnoj (područnoj) samoupravi doživljena u Istarskoj županiji?

- Za ocjenjivanje novoimenovane Vlade je još prerano, iako je već prvim potezima, konkretno poreznom reformom i dvostrukim povećanjem stope PDV-a u turizmu, pokazala da ne ide u smjeru najavljene decentralizacije, nego dodatnog fiskalnog opterećenja lokalne i regionalne samouprave. Trebamo pričekati i vidjeti što će biti s najavljenim kompenzacijskim mjerama i koje će se konkretne reforme provesti. Jedno je sigurno, Hrvatska više nema vremena za eksperimente, već se treba prihvatiti suštinskih reforma koje će donijeti boljitak građanima. Smatram da nije dobro što u novom sazivu Vlade nema ministra iz Istarske županije, druge najrazvijenije hrvatske regije. Nadam se da to nije pokazatelj stava države spram Istre i njezinih građana i da će nam Vlada biti partner koji će znati prepoznati, podržati i pokrenuti projekte značajne za budućnost Istre.

Porezna reforma donosi manje novaca gradovima, općinama i županijama, a istodobno Most traži ograničavanje plaća u županijama. Kako će sve to utjecati na Istru i provođenje politika za koje imate mandat?

- Porezno rasterećenje građana je dobro, međutim, ne kada se provodi nauštrb lokalne i regionalne samouprave. Već smo lani svjedočili negativnim posljedicama tzv. "mini porezne reforme", kojom smo ostali bez značajnog dijela prihoda od poreza na dohodak. Takvim, dugoročno štetnim, potezima Hrvatsku se dodatno centralizira te koči napredak Istre i ostalih hrvatskih regija. Istra je do sada godišnje u državni proračun uplaćivala 800 milijuna kuna viška, a prema sadašnjim predviđanjima, kao posljedica porezne reforme, ta će brojka u 2017. godini premašiti milijardu kuna.

Regije bi, po uzoru na razvijene europske zemlje, trebale biti pokretači razvoja. Smanjenjem prihoda lokalnoj i regionalnoj samoupravi dovodi se u pitanje opstanak i realizacija važnih programa i projekata u našoj nadležnosti, a koji donose direktnu korist našim građanima.

Veliki istarski infrastrukturni i razvojni projekti polako napreduju. Što će biti dovršenou2017.? Kako stoje stvari s izgradnjom Opće bolnice Pula, o čemu su objavljene i tvrdnje kako radovi stoje?

- Svi veliki kapitalni projekti se odvijaju prema planu, medu kojima bih kao najznačajniji izdvojio gradnju nove Opće bolnice. Neke od njih smo i dovršili, poput izgradnje županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun, koji je trenutno u fazi probnog rada. Od ostalih projekata, napomenuo bih dovršetak Istarskog ipsilona za koji smo dobili podršku Vlade; nastavak projekta uređenja i dogradnje domova za starije osobe u Puli, Rovinju, Novigradu i Raši, čija ukupna vrijednost iznosi iznosi 22 milijuna kuna, te značajna ulaganja u školsku infrastrukturu. Od velikog značaja je i projekt proširenja Studentskog doma u Puli, vrijednog 58 milijuna kuna, za koji smo upravo početkom tjedna potpisali ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava. Projektom će se u narednih 36 mjeseci, izgraditi dva nova paviljona s dodatnih 248 ležaja.

Izgradnja bolnice, ipak, kasni?

- Prioritet nam je da nova bolnica bude što kvalitetnija, moderna i funkcionalna. Iz tog smo razloga određene stvari u projektu mijenjali i smatram da je par mjeseci kašnjenja opravdano, s obzirom na ono što ćemo na kraju dobiti, a to je suvremena bolnica kakvu građani Istre, nakon više od dva desetljeća čekanja, i zaslužuju.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture najavilo je početak izgradnje nove dionice Ipsilona do ljeta, ne bude li veta Europske komisije. Koja su Vaša očekivanja i zašto prošle Vlade nisu postigle takav sporazum?

- Iznimno mi je drago što je konačno postignut dogovor oko nastavka izgradnje drugog kraka Ipsilona, za kojeg se osobno zalažem od samog početka. Istra, koja godišnje od turizma zaradi tri milijarde eura, i njezini građani Ipsilon itekako zaslužuju jer će ga, u konačnici, sami platiti. Riječ je o projektu od izuzetne važnosti za cijelu regiju te jednom od najznačajnijih infrastrukturnih ulaganja u Istarskoj županiji. Puni profil osigurat će nam veću sigurnost i bolju protočnost prometa na našoj glavnoj prometnici, što je posebno važno zbog konkurentnosti našeg turizma, jer je Istra pretežito auto destinacija.

Drugo, dovršetak gradnje Ipsilona značajan je i za gospodarstvo, jer će otvaranjem oko tisuću novih radnih mjesta pomoći građevinskom sektoru i doprinijeti rastu BDP-a. Osobno ću se boriti da se u što većoj mjeri angažira lokalna građevinska operativa. Poznajući rad Europske komisije, očekujem da sve potrebne odluke budu donesene početkom lipnja 2017. godine, te da prije sezone započnu i sami radovi.

Najavljene su velike investicije u turizmu, koliko će to utjecati za zaposlenost u Istarskoj županiji?

- Istarska županija je ove godine usvojila novi Masterplan turizma do 2025., strateški dokument kojim smo definirali daljnji smjer razvoja naše najkonkurentnije gospodarske grane. U istarski se turizam sustavno i planski ulaže već godinama. Odlični rezultati koje iz sezone u sezonu ostvarujemo potvrda su da smo izabrali dobar put. Istra je danas konkurentna i poželjna svjetska destinacija Investicije u turizmu doprinose podizanju kvalitete smještaja i usluga, kao i obogaćivanju sadržaja, te svakako utječu na povećanje zaposlenosti. Ulagačka aktivnost izrazito je važna jer kroz povećanu potrošnju, zapošljavanje i građevinarski sektor donosi rast priljeva u državni proračun.

Međutim, donošenje Zakona o porezu na dodanu vrijednost, kojim se gotovo udvostručuje stopa PDV-a na ugostiteljstvo, sagledano i u kombinaciji s ostalim mjerama koje čine poreznu reformu Ministarstva financija, povećat će ukupno porezno opterećenje za turizam, što je će dugoročno imati negativni utjecaj na našu konkurentnost. Međutim, pored spomenutih velikih investicija, izuzetno me vesele i one financijski manje, poput ulaganja u male kampove, male hotele i obiteljske smještaje, posebice u unutrašnjosti Istre. Također, značajni su i naši projekti povezivanja turizma i poljoprivrede, kojima smo gostima ponudili izvorne, autohtone proizvode i time pomogli našoj poljoprivredi, koja ne može konkurirati kvantitetom, ali zato može kvalitetom i izvrsnošću.

Koje veće infrastrukturne projekte možemo očekivati u županiji u 2017. godini?

- Kao i prethodnih godina, u 2017. najviše proračunskih sredstava ulažemo u razvojne projekte i programe, od kojih su najznačajnije investicije: izgradnja i opremanje Opće bolnice Pula, izgradnja i dogradnja domova za starije osobe, značajna ulaganja u Srednju školu Mate Blažine Labin i ostale škole, kao i nastavak projekta izgradnje sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina.

Za što će se koristiti novac fondova EU i hoće li se njima potaknuti zapošljavanje?

- U pretpristupnom razdoblju, Istarska županija se pokazala najuspješnijom u kandidiranju europskih projekata, a stečena iskustva i resurse maksimalno iskorištavamo i od kad smo postali punopravnom članicom. Naime, trenutno je u fazi realizacije čak 80 projekata ukupne vrijednosti 80 milijuna eura za programsko razdoblje 2014.-2020. Na program prekogranične suradnje I Hrvatska - Slovenija smo, pak, nedavno kandidirali 16 projekata za koje očekujemo odluku.

Kao i ranije, svoje ću članstvo u Odboru regija i brojna poznanstva u Bruxellesu svakako iskoristiti za predstavljanje i lobiranje za istarske projekte. Paralelno pripremamo i nove projekte na području ekologije, kulture, obrazovanja itd., a koje ćemo kandidirati na Strukturne i druge EU fondove. Medu njima izdvojio bih projekte Revitas III i Put kaštela kojima želimo revitalizirati unutrašnjost Istre, izgraditi Kuću kaštela u Momjanu, te umrežiti istarske kaštele. Važan nam je i projekt oživljavanja i turističke valorizacije Limskog kanala po načelima održivog razvoja prirodnih resursa. Na europski Socijalni fond, Istarska županija, u suradnji s Gradom Pulom, osnovnim i srednjim školama, kandidirat će projekt kroz koji će se educirati stručno osoblje za prepoznavanje darovite djece te poticati rad s darovitima.

Također, tu je i projekt Turističko ugostiteljskog centra kompetencija Pula, odnosno izgradnja kompleksa koji bi učenicima omogućio stjecanje iskustva i praktičnih znanja u realnom poslovnom okruženju. Hvalevrijedan je i EU projekt MOZAK putem kojeg smo za naše učenike s poteškoćama u razvoju osigurali i zaposlili pomoćnike u nastavi. Nadalje, jedan od dugoročno značajnih projekata koji namjeravamo kandidirati je i ulaganje u Bolnicu za ortopediju i rehabilitaciju "Prim. dr. Martin Horvat" u Rovinju čime želimo podići kvalitetu i konkurentnost te zdravstvene ustanove.

U svibnju će se održati redoviti lokalni izbori. Možete li reci da ste ostvarili obećanja biračima? Hoće li na poziciju IDS-a utjecati promjene koje su se desile u nacionalnoj političkoj areni?

- Od samog početka mog mandata zadali smo si jasne i ostvarive ciljeve, puno smo radili i danas se rezultati vide, u svim dijelovima Istre i na svim područjima. Ulagali smo na obali i u unutrašnjosti, kako bi se cijela Istra ujednačeno razvijala. Provodili smo projekte i programe u gospodarstvu, zdravstvu, socijali, školstvu, zaštiti okoliša, kulturi i sportu te posebno štitili naš regionalni identitet i naše temeljne vrijednosti. Kriza i vremena u kojima živimo svakako su bili otegotna okolnost, ali nismo dopustili da nam budu škuža za nerad.

Naprotiv, motivirali su nas da radimo još više i bolje, a rezultati nisu izostali. Vodeća smo regija u ukupnoj gospodarskoj aktivnosti Hrvatske, a BDP po glavi stanovnika za 23 posto je viši od hrvatskog prosjeka. Rekorderi smo po udjelu malih i srednjih poduzetnika u gospodarstvu, a poduzetnici iz Istre su u 2015. godini ostvarili najveći rast dobiti u Hrvatskoj. Nezaposlenost je sredinom 2016. bila manja za čak 43,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2013. godine i dvostruko manja od hrvatskog prosjeka. Posebno me veseli podatak da je nezaposlenost mladih u Istarskoj županiji u protekle tri godine smanjena je za čak 50 posto.

Međutim, iako moji suradnici i ja dajemo sve od sebe kako bi što bolje i uspješnije odradili posao, ne ovisi sve o nama samima, budući da živimo u izrazito centraliziranoj državi, gdje se niti jedan veći projekt ne može pokrenuti bez suglasnosti države. IDS je stabilna stranka i jedina koja uvijek i beskompromisno štiti interese Istre i njenih građana, bez obzira na previranja na nacionalnoj političkoj areni.

Idete li po drugi mandat istarskog župana?

- S velikim zadovoljstvom i jednakim žarom ću se ponovno kandidirati za istarskog župana i zatražiti povjerenje građana za još jedan mandat. Zahvaljujem Predsjedništvu stranke, kao i svim Zajednicama podružnica koje su me u tome podržale. Danas imam nešto više iskustava i znanja nego prije četiri godina i siguran sam da ćemo zajednički završiti brojne započete projekte, te pokrenuti i mnoge druge. Force mi ne nedostaje!