PULA – „Godina koja je za nama sigurno je bila veoma izazovna, jer nije lako stvarati nove vrijednosti u financijski ograničenim i rekao bih nesigurnim uvjetima, no sve u svemu 2016. pamtit ćemo više po dobrome“, dao je svoj osvrt na proteklu godinu gradonačelnik Grada Pule Boris Miletić u intervjuu za Glas Iste.

- Godinu smo okončali s pozitivnim financijskim rezultatom, što nam je svakako pokazatelj da smo na dobrom putu i što nam daje poticaj za sve buduće aktivnosti, dodao je Miletić rezimirajući učinjeno u prošloj i najavljujući nove planove za ovu godinu.

U nastavku pročitajte intervju u cijelosti.

Možete li izdvojiti najznačajnije događaje koji su obilježili 2016. godinu u Puli?

- Od većih infrastrukturnih projekata svakako bih istaknuo izgradnju multifunkcionalnog igrališta u Valdebeku i prvi uređeni skate-park u Rojcu. Prije turističke sezone uspjeli smo urediti i plažu na Hidrobazi, rekonstruirati Fontičku ulicu u samom centru i čitav niz drugih ulica. Jedan od većih kapitalnih projekata koji je u ovoj godini krenuo je i uređenje Trga kralja Tomislava na Verudi, a nedavno je ishodovana i građevinska dozvola za gradnju gradskog bazena čija realizacija konačno kreće.

Ove godine Pula je odabrana kao područje za provedbu mehanizma integriranog teritorijalnog ulaganja te je za provedbu naših aktivnosti namijenjen indikativni iznos od 30,6 milijuna eura. Imali smo još jednu rekordu turističku sezonu s više od 1,8 milijuna noćenja u gradu, odnosno 15 posto više dolazaka i 9 posto više noćenja nego lani. Tijekom godine održano je višu od tisuću različitih manifestacija, imali smo bogato kulturno ljeto uz niz kvalitetnih koncerata i manifestacija u našoj Areni, a kraj godine obilježen je zaista bogatim programom Prosinca u Puli.

Pojasnite još jednom zašto nije udovoljeno zahtjevima za 50-metarskim bazenom, pogotovo nakon što su prezentirane financijske projekcije kreditnog zaduženja?

- Grad Pula je samo u posljednje četiri godine izdvojio više od 100 milijuna kuna za razvoj sporta i podizanje kvalitete ukupne sportske infrastrukture. Dograđen je nogometni stadion Aldo Drosina, sportske dvorane na Velom Vrhu, na Stoji, talijanske škole, obnovljena je atletska staza na Verudi. Gradski bazen prvi je prioritet kad je sport u pitanju, a odluku o dimenziji bazena Gradsko vijeće donijelo je na temelju svih podataka relevantnih institucija i stručnjaka. Od samog početka cijeli je projekt osmišljen u suradnji s plivačkim klubovima, školama, vrtićima, udrugama osoba s invaliditetom i svim ostalim zainteresiranim za sportove na vodi. Na radnim sastancima usuglašene su želje i potrebe s realnim mogućnostima i danas imamo glavni projekt bazena koji će zadovoljiti potrebe svih onih skupina kojima je bazen i namijenjen. U sklopu projekta izgradit će se ukupno tri bazena: vaterpolo dimenzija 34x25 metara, multifunkcionalni veličine 25x10 metara te bazen za bebe. Izgradnji bazena pristupili smo racionalno i odgovorno, kao uostalom i kod izgradnje svih kapitalnih projekata. Izgradnja 50-metarskog bazena financijski nije održiva i tko god bi se u to upustio postupio bi vrlo neodgovorno. Nitko sretniji od mene da u Puli možemo izgraditi, ne jedan, već dva 50-metarska bazena no, moramo biti realni i odgovorni prema javnim gradskim financijama.

S obzirom da su programi gradnje i održavanja komunalne infrastrukture bazirani velikim djelom na komunalne doprinose i naknade, imate li saznanja o realizaciji projekta trgovačkog centra Max Stoja i hotela na Valkanama?

- Riječ je o velikim privatnim investicijama na čiju dinamiku realizacije kao gradska uprava ne možemo puno utjecati. Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća donesena je odluka o davanju suglasnosti za sklapanje ugovora između Grada Pule i Trgovačkog centra Max Stoja d.o.o. o izgradnji pristupne prometnice prema kamenolomu Max Stoja, gdje se planira izgradnja budućeg centra. Dakle, činimo apsolutno sve što je u našoj nadležnosti da bi stvorili sve pretpostavke za dobru poduzetničku klimu i sigurno poslovanje poduzetnika i gospodarstvenika.

Odabran je izvođač radova na nastavku proširenja obilaznice do Medulinske ceste, međutim, s izvođačem je potpisan okvirni ugovor da će se projekt realizirati u roku od dvije godine. Hoće li Grad imati sredstva da se ovaj projekt u ovoj godini i realizira?

- Za nastavak proširenja pulske obilaznice provedena je javna nabava za izvođača radova, a riječ je o investiciji vrijednoj nešto više od 20 milijuna kuna koja će sigurno krenuti u 2017. godini. Predviđeno je proširenje obilaznice od nekadašnjeg skretanja za Valmade do Medulinske ceste. Izgradit će se dvije prometne trake, biciklističke i pješačke staze, kompletna infrastruktura i uredit će se okoliš. 

Hoće li veliki kružni tok na ulazu u gradu biti gotov do Uskrsa, odnosno nove turističke sezone, kao što je i najavljeno?

- Prema svim informacijama kojima raspolažem, radovi se odvijaju planiranom dinamikom. Ovo je jedan od značajnijih infrastrukturnih projekata u Puli čijom će se realizacijom omogućiti sigurnije i brže prometovanje vozila, a s druge pak strane, izgradnjom retencijskog sustava spriječit će se plavljenje tog dijela grada. Investitor su Hrvatske vode s kojima imamo dobru suradnju i prvi je prioritet izgraditi funkcionalni kružni tok, nakon čega će doći na red estetsko uređenje. Izgradnju retencijskog sustava u potpunosti financiraju Hrvatske vode, dok ej Grad Pula za uređenje tog područja u 2017. predvidio putem proračuna iznos od 1,6 milijuna kuna.

Uređenje rive najavljivalo se kao veliki projekt kojim će se promijeniti slika Pule. No, osim aktivnosti Lučke uprave još uvijek se ništa ne događa. Kada će se aktivnosti intenzivirati?

- To nije točno. Kad smo kretali u projekt uređenja rive kazao sam da je to projekt koji jako dugo traje i koji mora ići u fazama. To je vjerojatno razlog zbog kojeg se, sve do mog mandata, nitko nije htio u to upustiti. Mislim da nitko nije imao hrabrosti zakoračiti u jedan tako dugotrajan i prilično mukotrpan proces. Podsjetit ću vas da je preduvjet za bilo kakvo uređenje rive bila izgradnja kanalizacijskog sustava i obalnog kolektora. Mi smo to napravili i to je bez sumnje jedan od najvećih infrastrukturnih projekata koji je u Puli ikad realiziran. Sad je konačno na redu onaj vidljiviji dio. U tijeku je javna rasprava o prijedlogu Urbanističkog plana uređenja Rive kao temelja definiranja budućeg razvoja ovog područja. U sklopu EU projekta Put Up Istre dobili smo i sredstva kojma će se izraditi idejni projekt uređenja rive i koji će biti osnova za sve buduće aktivnosti.

Ima li novosti oko izgradnje Putničkog terminala u pulskoj luci?

- Nositelji projekta izgradnje putničkog terminala su Luka Pula d.o.o i Lučka Uprava Pula, a budući da se radi o značajnoj investiciji, sredstva se namjeravaju osigurati ulaganjem stranog kapitala. Već su obavljeni pregovori sa stranim investitorima, a interes je pokazala jedna međunarodna kompanija koja upravlja putničkim terminalom u Veneciji. Prvi i osnovni uvjet razvoja projekta je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa s RH, zbog čega je već održano nekoliko sastanaka, no do danas se u tom pogledu nije ništa pomaklo. Zemljište na kojemu je predviđena izgradnja nalazi se na Vallelungi, odnosno rtu Guc, koje je idealno radi ulaza brodova u luku i dubine mora, a i infrastrukturna povezanost je odlična. Luka Pula već dugi niz godina pokušava riješiti taj problem lokacije s državom, ali uzaludno. Država je spora i neučinkovita i ovo pitanje terminala još je jedan dobar primjer koji ilustrira važnost decentralizacije i vrlo plastično pokazuje zašto mi na njoj toliko inzistiramo. Do sutra mogu nabrajati projekte ili potencijalne investicije koje su blokirane  zato što je država inertna i ne radi ono što bi trebala.

Što se događa s područjem Sv. Katarina-Monumenti, još jednim dijelom pulske luke za koji su najavljeni veliki planovi?

- U više sam navrata isticao kako je temeljni interes Grada Pule da se bivše vojne zone koje su u vlasništvu RH čim prije stave u funkciju razvoja gospodarstva, otvaranja novih radnih mjesta i da budu na raspolaganju građanima Pule. Projekt izgradnje nautičke marine i turističkih sadržaja predviđen na lokaciji Sveta Katarina-Monumenti je u ingerenciji Vlade RH. Podsjetit ću da je nakon raspisivanja međunarodnog natječaja za investitorima, država cijelo područje na koje se koncesija odnosila proglasila kulturnim dobrom. Takav je potez usporio cijeli projekt, a investitoru stvorio dodatne obveze, zbog čega do današnjeg dana nije krenula realizacija. Slažem se da je prije svega potrebno naći ravnotežu između novih razvojnih mogućnosti grada i očuvanja bogate kulturne i povijesne baštine, no jesu li napuštene i devastirane zgrade bivše vojske danas zbilja vrjednije od novih radnih mjesta?

Bivše vojne nekretnine godinama se spominju kao mogućnost razvoja Pule, ali se do sada ništa nije pomaklo s mrtve točke?

- To je sve dio istog problema. U petak, 16. prosinca, navršila se 25. godišnjica odlaska JNA iz Pule i do tada do danas država po pitanju stavljanja u funkciju bivših vojnih zona i objekata nije učinila gotovo ništa! Te iznimno vrijedne zgrade prepuštene su vremenu, devastirane su i propadaju jer država i dalje ne zna što bi s njima. Bojim se da će se takva politika nebrige o vlastitoj imovini nastaviti i u godini pred nama. Za razliku od državne vlasti, mi za takve objekte imamo spremne projekte. To najbolje dokazuju primjeri poput bivše vojarne Karlo Rojc koju je Grad Pula za preuzimanje platio 11 milijuna kuna i danas je to zgrada koja živi i koja udomljava stotinjak različitih udruga. Primjer i je bivša vojarna Gortan koju je Grad Pula dao na korištenje poslovnom sektoru zahvaljujući čemu se razvija i gospodarstvo Pule.

Kada će Grad kao vlasnik krenuti u zamjenu travnjaka stadiona Aldo Drosina?

- Tvrtka Pula sport svake godine obavlja redovnu sanaciju svih nogometnih terena, među kojima je i nogometni teren stadiona Aldo Drosina. Trenutno radimo na pronalasku optimalnog rješenja koje će dugoročno zadovoljiti potrebe korisnika terena, a vjerujem da će se i većinski vlasnik NK Istra 1961 uključiti u taj zahvat.

Kada će početi raditi Kaštijun?

- Obrada otpada i ispitivanje postrojenja Kaštijuna u probnom radu su završeni, a trenutno je u izradi završno izvješće izvođača o probnom radu kojim će se dokazivati ugovoreni uvjeti za postrojenja. Slijede tehnički pregledi postrojenja i dobivanje uporabnih dozvola. Nakon toga će Centar započeti s redovnim radom.

Kako komentirate da zbog selektiranja Puljani plaćaju skuplji otpad, a ako Hrvatska do 2020. ne poveća selektiranje na 50 posto plaćat će penale jednako kao i oni koji nisu ni krenuli s tim projektom?

- S procesom selektivnog prikupljanja otpada Grad je zajedno s Herculaneom značajnije krenuo još 2008. godine. Sustav se godinama razvijao, kao i sama infrastruktura, a usporedno su održane brojne edukativne i promotivne kampanje prema svim dobnim skupinama. Prioritet nam je bio smanjiti količine komunalnog otpada koji odlažemo na deponij i povećati razinu selekcije otpada. U 90 posto obiteljskih kuća podijeljene su čipirane posude, a započelo se i sa smještajem zajedničkih posuda za višestambene, dok se za uži gradski centar postavljaju podzemne posude.

Sve navedeno, uz angažman samih građana, omogućilo je trenutnu stopu izdvajanja u Puli od oko 20 posto, što je više od hrvatskog prosjeka koji iznosi 17 posto ili primjerice Zagreba koji je na jedva 2 posto. Istra i Primorsko-goranska županija već imaju izgrađene cjelokupne sustave za gospodarenje otpadom. S pravom se postavlja pitanje može li cijela Hrvatska prema najavama nadležnog ministarstva u roku od iduće 4 godine postići zadane ciljeve, odnosno doseći 50 posto selektivno prikupljenog otpada i tko će odgovarati za propuste ukoliko se to ne postigne. Nažalost, Hrvatska ima tendenciju kažnjavati svoje najrazvijenije dijelove, ali znači li to da bismo mi trebali spustiti svoje standarde? To ne dolazi u obzir. Istra je najrazvijenija regija, a ekološki odnos prema otpadu i zagađivanju jedan je od indikatora te razvijenosti. Ostatak Hrvatske trebao bi se ugledati na Istru.