LABIN - Gradonačelnik Labina Tulio Demetlika u razgovoru za Lokalni.hr osvrnuo se na projekte ostvarene u Labinu tijekom njegovih mandata od 2000. godine, o području Labinštine koje bilježi najveći pad nezaposlenosti u Istri i kako je porezna reforma utjecala na proračun Grada.

Najzanimljivije dijelove intervjua pročitajte u nastavku.

Koji su projekti ostvareni u Labinu tijekom Vašeg mandata i na koje ste posebno ponosni?

- Tijekom mojih mandata, koji traju od 2000. godine, sa stankom od 2005. do 2007. godine, pa do danas, brojni su projekti i investicije realizirane na koje sam ponosan i mogu reći da je Labin postao predvodnik u primjeni novih projekata, znanja i tehnologija. Učinkovit i kvalitetan razvoj iziskuje integralno planiranje koje osigurava određenu prostornu, socijalnu i ekonomsku ravnotežu te kvalitetu života i zdravu okolinu. Mi u Labinu nastojimo održavati tu ravnotežu što pokazuju i rezultati našeg rada. Posljednjih godina radili smo na vrlo važnim strateškim dokumentima: Strategiji razvoja turizma, Strategiji Lokalne akcijske grupe "Istočna Istra", Kulturnoj strategiji i Strategiji razvoja grada kojom je definiran smjer ukupnog gospodarskog i društvenog razvoja u razdoblju od 2016. do 2020. godine. Strategije su nastale kroz snažan participativni proces predstavnika javnog, poslovnog i civilnog sektora.

Međutim, moram naglasiti da je razvoj gospodarskog sektora u Istri te otvaranje novih radnih mjesta bio temeljna odrednica i prioritet u mom mandatu. Kada sam 2000. godine stupio na dužnost gradonačelnika Grada Labina na području Labinštine bilo je 2.800 nezaposlenih osoba. Danas je ta brojka 690 nezaposlenih osoba na području Labinštine. Prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područni ured Pula, labinska ispostava zabilježila je u prosincu 2016. godine pad nezaposlenosti od 34,5 posto u odnosu na prosinac 2015. godine, što je najveći pad nezaposlenosti u Istri. Podaci potvrđuju da je Grad Labin svojim djelovanjem uspio sačuvati mnoga radna mjesta i doprinio novim poslovnim prilikama, što je u današnjem trenutku iznimna vrijednost. Osnovali smo i Gospodarsko vijeće Grada Labina u sklopu kojeg je ostvarena kvalitetnija suradnja i komunikacija između grada i gospodarstvenika, te je, na inicijativu gospodarstvenika, izrađena, provedena i analizirana anketa za detektiranje potrebe za radnom snagom, dinamičkim planom zapošljavanja u narednom razdoblju, broju trenutnih kadrova i njihovim profilima na području grada Labina i Labinštine čime je utvrđena potreba za radnom snagom od 700 radnika u narednom razdoblju od 24 mjeseca. Novi objekti ponikli su u našoj Poslovnoj zoni Vinež. Turizam je također važna gospodarska grana za Labin. Pozitivan trend otvaranja obiteljskih i malih hotela i u 2016. godini nastavit će se novim ulaganjima u starogradskoj jezgri. Isto tako, nastavljaju se i ulaganja u objekte u turističkom Rapcu koji dobiva novi razvojni zamah. Podaci potvrđuju da je i politička stabilnost u gradu bila ključna za kvalitetan gospodarski rast i razvoj.

Koje projekte planirate realizirati tijekom ove godine?

- Velika investicija, koja je započela sredinom kolovoza 2016. godine bit će završena tijekom 2017. godine i to u dvije faze: tijekom ožujka bit će dovršeni radovi na izgradnji nove sportske dvorane, a tijekom rujna 2017. dovršit će se radovi na rekonstrukciji postojeće sportske dvorane i izgradnja novog ulaza čime će cijeli sportski centar biti predan sportašima i svim građanima Labina na korištenje. Za ovu je investiciju u gradskom proračunu za 2017. godinu planirano 25.115.000,00 kuna. U 2016. godini je na gradskom stadionu postavljena tartan atletska staza i tartan atletsko borilište, trenažno igralište s umjetnom travom, te je postavljen sustav navodnjavanja i odvodnje u što je uloženo oko 1.800.000 kuna. U 2017. godini predviđeno je 250.000 kuna za izradu projektne dokumentacije za kompletnu rekonstrukciju gradskog stadiona kako bi se stekli uvjeti za nastupanje kluba u 2. hrvatskoj nogometnoj ligi.

Na konferenciji, koja promovira izvrsnost i inovativnost rješenja implementiranih u hrvatskim gradovima "Pametni gradovi - gradovi budućnosti", Labinu je u 2016. godini dodijeljena nagrada u kategoriji "Pametnija energetika" za projekt "Provođenje energetske obnove u zgradarstvu". Osim 30 obnovljenih višestambenih zgrada u 2016. godini, sa zadovoljstvom ističem da smo, nakon što je 2014. godine završena dogradnja i energetska obnova dječjih jaslica, krenuli s pripremom projekta izgradnje novog Dječjeg vrtića na Vinežu i obnovom postojećeg. Nastavljeni su radovi na završetku sanacije fasade zgrade Osnovne škole "Ivo Lola Ribar". Ove će godine i Srednja škola Mate Blažine koja je u vlasništvu Istarske županije sufinanciranjem Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja krenuti u cjelovitu obnovu zgrade.

U području zaštite voda najvažniji projekt je zasigurno Projekt odvodnje i zbrinjavanja otpadnih voda Labina i Rapca. Projekt se priprema u suradnji s Hrvatskim vodama tako da se sufinancira sredstvima europskih fondova, a njegova vrijednost je 300 milijuna kuna. U proteklim godinama realizirano je bezbroj investicija u vodoopskrbi i odvodnji na području Grada Labina (pokrivenost vodoopskrbom 99%).

Što je s projektom revitalizacije labinskog rudnika? Koliko će stajati obnova rudnika i hoće li se obnova financirati novcem iz fondova EU?

- Projekt obnove rudarske baštine je složen projekt, kako u svom projektnom, tako i u svom financijskom dijelu. To je razlog da je njegova realizacija planirana u više faza i kroz više godina. To je projekt koji živi, mijenja se i prilagođava novim tehnologijama i potrebama na tržištu interesa budućih korisnika nekadašnjih rudarskih prostora u njihovoj novoj namjeni. Prva faza, koja je obuhvaćala uređenje gradske knjižnice je završena 2013. godine, a u razdoblju nakon toga radili smo na pripremi dokumentacije za sljedeću II. fazu koja obuhvaća rudarska kupatila, lamparnu, rudarski toranj (šoht) s novim liftom te podzemni dio rudnika koji obuhvaća hodnike prema Raši i hodnik prema Rapcu.

Trenutno radimo na projektu rekonstrukcije i sanacije rudarskog tornja, naravno, uz stalnu prisutnost predstavnika Konzervatorskog odjela u Puli budući da je rudarski kompleks na Pijacalu u Labinu zaštićen kao kulturno dobro. Naravno svu ovu pripremu u izradi potrebne projektne dokumentacije i provodimo s ciljem da dođemo do potrebnih odobrenja za gradnju radi prijave na buduće natječaje za korištenje sredstava EU. Svjesni smo da bez europskih novaca realizacija ovog projekta je gotovo nemoguća.

Prošle je godine zaustavljena izgradnja termoelektrane na uvozni ugljen Plomin C. Održan je i referendum o tom pitanju, a Vi ste se osobno protivili upotrebi ugljena kao energenta. Možete li komentirati odustajanje Vlade od tog projekta?

- Istarska županija u svojim je prostorno planskim dokumentima jasno definirala da energent za Termoelektranu Plomin C bude plin jer smo smatrali da je plin jedini prihvatljivi energent. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja dalo je suglasnost za Prostorni plan Istarske županije, i prihvaćen je zahtjev županije da energent za Termoelektranu Plomin C bude plin ili obnovljivi izvori energije čime je Vlada RH potvrdila da je odluka u skladu prihvaćenih smjernica Europske unije o nekorištenju fosilnih goriva i smanjenju emisija CO2.

Hoće li porezna reforma imati utjecaja na prihode Grada Labina i što će općenito porezna reforma značiti za jedinice lokalne i regionalne samouprave?

- Porezna reforma imat će veliki utjecaj na proračun Grada Labina. Ministarstvo financija najavilo je da će u 2017. godini jedinicama lokalne, područne (regionalne) samouprave nadoknaditi manje ostvarene prihode od poreza na dohodak, a ne i povećanje poreza na dohodak koje će nastati uslijed gospodarskog rasta, kao i prihoda od poreza na tvrtku koji je isto značajan za JLP(R)S. Na kraju možemo zaključiti da svaka porezna reforma pada na teret JLP(R)S pa tako i ova porezna reforma kojom su građani dobili minimalno, a grad koji svojim građanima stvara bolje uvjete življenja kroz osiguranje smještaja u dječjim vrtićima, produženi boravak u školama, financiranje pomoćnika u nastavi za djecu s posebnim potrebama, zadovoljavanje potreba socijalne skrbi, ulaganje u sport, kulturu i druge potrebe, izgubit će jako puno.

Jeste li zadovoljni turističkom sezonom i što očekujete od nadolazeće?

- Gospodarski razvoj Labina nezamisliv je bez turizma. Turizam je važna gospodarska grana za Labin. Pozitivan trend otvaranja obiteljskih i malih hotela u 2016. godini nastavit će se novim ulaganjima u starogradskoj jezgri u 2017. godini. Ove investicije nas posebno vesele jer ono što ih odlikuje je visoka kvaliteta usluga, njegovanje autentičnosti i posebnosti našeg podneblja. S novim turističkim i hotelskim ulaganjima Rabac i Labin postaju destinacije s četiri zvjezdice. Novim Prostornim planovima donesenim u 2016. godini stvoreni su preduvjeti za otvaranje novih turističkih kapaciteta na područjima Šikuli, Prtlog, Girandella.

Što očekujete od otvaranja Family Life Bellevue Resort-a i Valamar Girandella Resorta u Rapcu, odnosno kako će otvaranje dva nova luksuzna ljetovališta utjecati na gospodarstvo Grada Labina?

- Jedna od najvećih investicija u hrvatskom turizmu vrijedna 600 milijuna kuna u ovoj godini bit će obnova turističkog naselja Girandella u Rapcu u Family Life Bellevue Resort i Valamar Girandella Resort, čime će Rabac zasjati u novom ruhu. Rekonstrukcijom i dizanjem kvalitete stvaraju se nove vrijednosti što će utjecati na strukturu gostiju, novo zapošljavanje, povećanje prihoda i standarda naših građana. S tom investicijom vidim i veliki potencijal za ostale lokalne sudionike koji pružaju različite turističke usluge u mjestu. Investicija otvara novo razdoblje u razvoju Rapca. Benefiti su mnogostruki jer se uložena sredstva vraćaju kroz multiplikativne efekte lokalnog gospodarstva.

Jeste li spremni za lokalne izbore i idete li po još jedan mandat?

- Kao gradonačelnik Labina i član Poglavarstva Istarske županije imam dugogodišnje iskustvo od 2000. godine pa do danas. Budući da sam imao tu čast da sam izabran za saborskog zastupnika smatram to svojom velikom obvezom jer znam da je podjednako važno usporedno izgraditi sigurnu, tolerantnu i fleksibilnu zajednicu, kako lokalnu u Labinu, tako i nacionalnu u Hrvatskoj te utjecajem na pravom mjestu spriječiti marginalizaciju najranjivijih društvenih zajednica, i to jačanjem gospodarskih, obrazovnih i drugih mogućnosti rasta i razvoja. Stoga, svoj ću rad nastaviti kao saborski zastupnik i vjerujem da će uhodani tim i novi kandidat iz moje političke opcije IDS-a Valter Glavičić, koji je predstavljen sredinom prosinca 2016. godine, osigurati kontinuitet razvoja i rasta u svim segmentima zajednice, garantirajući građanima Grada Labina sigurnost i stabilnost.