Miletić: Što prije u Schengen, granica mora biti prohodna
Intervju s predsjednikom IDS-a Borisom Miletićem
PULA – Predsjednik IDS-a Boris Miletić u intervjuu za Glas Istre osvrnuo se na derogiranje Uredbe Europske komisije o kontroli na vanjskim granicama Schengena te na aktualnu situaciju u Agrokoru i nadolazeću kampanju za lokalne izbore.
Intervju u cijelosti pročitajte u nastavku.
U povodu gužvi na granici pisali ste, zajedno s eurozastupnikom Ivanom Jakovčićem, premijeru Andreju Plenkoviću i predsjedniku EK Jean-Claude Junckeru. Jeste li očekivali takvu brzu reakciju?
- Očekivali smo reakciju, mada ne ovako brzu. Čim je postalo jasno da će uvođenje Uredbe o kontroli na vanjskim granicama Schengena prouzrokovati takav kaos na graničnim prijelazima, odmah smo reagirali. Nema su tu što čekati. Zajedno s našim predstavnikom u EP-u obratio sam se predsjednicima Europske komisije i Vlade RH. Drago mi je da je na naš apel, ali i na brojne primjedbe resornih institucija Hrvatske, Slovenije i Mađarske, promptno reagirala Europska Komisija te da je povjerenik Dimitris Avramopoulos odobrio da se privremeno derogira primjena ove Uredbe. Sigurnost građana apsolutni je prioritet Europske unije, ali ovakav sustav kontrole potpuno je neodrživ i na kraju krajeva, neučinkovit.
Uzimajući u obzir da se uredba EU samo privremeno derogira, što će biti s turizmom ako granice ostanu prepriječene?
- Nova Uredba je u samo dva dana stvorila ogromne gužve na graničnim prijelazima i to u danima kada priljev turista nije jako velik. Provođenje ovako rigoroznog režima ozbiljno bi ugrozilo turističku sezonu, s obzirom na to da više od 90 posto turista dolazi upravo vozilima. Dugoročno rješenje je svakako ulazak Hrvatske u Schengen, a do tada moramo hitno pojačati prihvatne kapacitete na ulasku u našu zemlju. To je jedna od stvari koje smo tražili od premijera Andreja Plenkovića i resornog ministra Vlaha Orepića. Ne smijemo se opet dovesti u situaciju kao ovaj vikend i ne smijemo stalno čekati da netko drugi nešto napravi. Sa svoje strane moramo napraviti sve da se takve situacije izbjegnu.
Je li Istra danas od EU ograđena novom željeznom zavjesom?
- Ne. Pooštravanje graničnih kontrola i kolone na granici ne vraćaju nas u vrijeme Europe obavijene željeznom zavjesom, ali nas svakako vraćaju unatrag, a mi na to nećemo pristati. Zasluženo smo dio moderne Europe i našem mentalitetu nisu prihvatljive nikakve fizičke barijere ili granice. Istra ima zastupnika u Europskom parlamentu koji je izuzetno aktivan pa ćemo i na taj način napraviti sve da se ovakve situacije izbjegnu. Istra je europska regija i naše granice trebaju biti sigurne, ali otvorene za sve naše goste. O tome uopće nema razgovora.
Kako propast Agrokora utječe na istarsko gospodarstvo?
- U ovom trenutku je ipak prerano govoriti o propasti. Vjerujem da će se naći modalitet po kojem će sastavnice tog velikog sustava nastaviti funkcionirat. Tu mislim, između ostalog i na porečku Agrolagunu. Nažalost, razmjere onoga što nas čeka u ovom trenutku nitko ne može do kraja predvidjeti, jer ovise o cijelom nizu faktora. Vjerujem da će se dobavljači, kreditori i nova uprava uspjeti dogovoriti kako bi sustav nastavio funkcionirati, dobavljači dobili svoje novce, a radnici svoje plaće. Vjerujem da će Agrolaguna, zahvaljujući prije svega kvaliteti svojih proizvoda, imati mjesto na tržištu i time osigurati svoju opstojnost, bez obzira na vlasnika.
Je li trebalo donositi Lex Agrokor?
- S obzirom na trenutnu neučinkovitost stečajnog i predstečajnog postupka jasno mi je zašto je Vlada išla na donošenje zasebnog zakona. Naime, prosječno trajanje stečajnog postupka u Hrvatskoj je gotovo duplo duže nego u usporedivim zemljama OECD-a, a postotak naplate potraživanje najmanji. I to je ono na što mi kontinuirao upozoravamo - Hrvatska nema spremne reforme, donesene u povoljnim vremenima i utemeljene na stručnom stavu. Kod nas se sve radi stihijski, najčešće kako bi se ugasio neki požar ili primirila kriza. To vrijedi za gotovo sve, od decentralizacije nadalje.
Neučinkovitost pravosuđa je jedan od naših najvećih problema, ali sve naše Vlade to sustavno zanemaruju. Volio bih da dođe jedan premijer koji će u svojih top pet ciljeva staviti povećanje učinkovitosti pravosuđa. Tada bi imali malo više investicija u Hrvatskoj. U svakom slučaju, prioritet države u ovom trenutku mora biti da maksimalno smanji štetan utjecaj situacije u Agrokoru na cjelokupno gospodarstvo i da spasi sva radna mjesta. U tom kontekstu, pogotovo kad razmišljate o ljudima koji bi mogli ostari bez posla, posebno je iritantno zlurado populističko iživljavanje koje dolazi iz redova nekih stranaka.
U kampanji za lokalne izbore nedavno se pokrenula tema Muzila. Pojedini kandidati tvrde da prema prostornom planu Muzil neće biti otvoren svim građanima. Kako to komentirate?
- To može reći samo netko tko je ili sasvim neupućen, ili sasvim neodgovoran pa svjesno govori neistinu. Podsjetit ću, Grad Pula je usvojenim Prostornim planom donio odluku i jamstvo građanima da će Muzil biti otvoren za sve građane, što podržava devedeset posto građana Pule. Moj jedini cilj je da Muzil bude otvoren za sve građane, kao što je danas Verudela otvorena za sve građane, te da se stavi u službu razvoja grada. Oko toga nema kompromisa. Međutim, zemljište je i dalje u vlasništvu države, a centralizirani sustav i spora birokracija taj proces odugovlače unedogled. Da lokalna zajednica odlučuje, Muzil bi odavno bio u funkciji građana i razvoja grada. Mi radimo sve da se to dogodi što prije. Muzil je u tom smislu naš simbol borbe za decentralizaciju koju će Istra na kraju dobiti. Siguran sam u to.