BRUXELLES -  Zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu Ivan Jakovčić iznimno je zadovoljan konačnim rješenjem problema s teranom, koje je uz pomoć mnogih u Istri i izvan nje izborio. Spreman je, kako kaže, i za predstojeće bitke poput one o dogovoru o granici sa Slovenijom, za koji smatra da je moguć na temelju arbitražne odluke.

Je li "priča" o Teranu konačno stigla do kraja ili su moguće nove blokade od strane Slovenije?

- Priča je, što se tiče Europskog parlamenta, privedena kraju. Dobili smo 26 glasova za našu politiku, svega pet glasova dobila je slovenska strana, dok je sedam članova Odbora za poljoprivredu bilo suzdržano. To je konačna odluka Europskog parlamenta. Očekuje se potvrda na Europskom vijeću, na kojem će sudjelovati ministri poljoprivrede, ali sami Slovenci su napisali da bi bila znanstvena fantastika da se odluka promijeni.

Znači, pobijedila je Istra i njezini zastupnici, ali i "vinska diplomacija"?

- Da, ali želim jasno reći da je to pobjeda Ivana Jakovčića, te svih ostalih koji su pomogli. Ne volim tako govoriti o sebi, ali mislim da sad to trebam reći. Naravno, pomogli su istarski vinari koji su, kad nas je prošlog ljeta u tajnosti posjetila jedna vrlo važna delegacija iz Bruxellesa, pokazali što je istina o teranu. Ljudi iz EU-a vidjeli su na terenu, tijekom misije za spoznavanje činjenica, što je istina i nakon toga je Europska komisija izašla s delegiranim aktom koji je pozitivan za nas. Uvjerili su se da je Istra domovina terana i nakon toga su stvari krenule povoljno po nas.

Koliko je važan tršćanski summit o Zapadnom Balkanu i jača li on poziciju Hrvatske u regiji?

- Nema dvojbe da je naša pozicija otvaranjem Berlinskog procesa osnažena. Većim interesom za Zapadni Balkan koji pokazuje Europska unija, Hrvatska je u prilici nadoknaditi propušteno kroz proteklih nekoliko godina i jače diplomatski djelovati prema zemljama Zapadnog Balkana te pokazati svoju poziciju lidera u regiji.

Ubrzavaju li se pristupni procesi za Srbiju, Crnu Goru i BiH?

- Crna Gora će biti prva država iz regije koja će ući u Europsku uniju, a i Srbija i Albanija imaju ozbiljne šanse za članstvo u EU. Signali koji dolaze iz Beograda vrlo su ohrabrujući i nema nikakve dileme da nova Vlada želi uključiti tu zemlju u eurointegracije. No, ne bih govorio o datumima i godinama, pa tako ni komentirao izjave o 2022. godini kao terminu ulaska Srbije u EU. Treba reći da ni ocjene da Srbija bira između Bruxellesa i Moskve ne trebaju biti točne, jer se ne radi o "ili-ili" opcijama. Napokon, vrijeme je i za promjenu politike EU-a prema Rusiji.

Kako gledate na inicijativu "Tri mora" koju podržava predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović?

- Smatram da prema inicijativi "Tri mora" treba biti oprezan i suzdržan. Nije mi se svidjelo grljenje Donalda Trumpa i poljskog predsjednika Andreja Dude u Varšavi, kao ni stvaranje novog bloka država u Europskoj uniji kojoj ionako prijeti podjela na dvije ili više "brzina". Očito je i da položaj Austrije u toj inicijativi nije više nego protokolaran, a Hrvatska bi trebala dobro razmisliti što traži u tome.

Kako ocjenjujete razlike u gledištima o razgraničenju i arbitražnoj presudi? Vi i još nekolicina političara smatrate da je presuda dobar povod za dogovor, dok ju neki stručnjaci odbacuju kao nepostojeću?

- Ne bih rekao da se radi o ocjenama stručnjaka, jer su svi ti stručnjaci, poput akademika Davorina Rudolfa ili gospođe Tatjane Tomaić, i političari, odnosno imaju političke ambicije. Pa gospoda Tomaić je bila kandidatkinja za gradonačelnicu Pule sa skromnim uspjehom, što dakako ne smeta da se u javnosti bavi temama kojima želi. Ali, jasno je da presuda arbitražnog suda postoji, da je Europska komisija i velik dio zemalja Europske unije smatraju postojećom i jasno je da se radi o političkoj činjenici. Mi moramo biti svjesni da je arbitražni sud donio tu odluku i da na tom temelju možemo ići u dogovor sa Slovenijom.

Kakva je bliska budućnost hrvatsko-slovenskih odnosa?

- Susret premijera Plenkovića i Cerara bio je dobar, ali o dogovoru s Hrvatskom u Ljubljani će se odlučivati tek nakon parlamentarnih izbora u Sloveniji. Teško je da će se on postići do tada, a vjerujem da neće biti trzavica prilikom približavanja roka za implementaciju sporazuma koji je odredio sud. Dogovor o granici sa Slovenijom za nas u Istri koji živimo uz granicu važna je tema, iako je jasno da građani koji žive u Osijeku ili Splitu na to drukčije gledaju. Napokon, mi u Istri nećemo biti tako uzbuđeni kad se bude raspravljalo o graničnoj crti sa Srbijom.

Može li Ljubljana ponoviti blokadu Zagreba u EU kad se bude raspravljalo u ulasku u zonu Schengena?

- To se može dogoditi, ali sve ovisi o slovenskim izborima. Jasno je da postoje političke snage u Sloveniji koje zastupaju takve zamisli, ali isto tako valja reći da Schengen nije bilateralno pitanje, nego stvar cijele Europske unije. Slovenija bi teško ustrajala na takvoj blokadi.