PULA – Istarski župan Valter Flego u intervjuu za „Glas Istre“ osvrnuo se na godinu na izmaku istaknuvši kako je „ponosan na svaki veći, ali i manji uspjeh kojeg smo zajedništvom Županije, gradova i općina, ali i javnog i privatnog sektora postigli.“ Naime, Istru su tijekom 2017.godine obilježile značajne, višegodišnje investicije na mnogim područjima, poput nastavka izgradnje Opće bolnice u Puli, projekta dogradnje i rekonstrukcije domova za starije, ulaganja u školsku infrastrukturu, velikih investicija u gospodarstvu, a posebno turističkog sektora, ulaganja u vodoopskrbu, cestovnu infrastrukturu.

O završenim projektima, značajnim postignućima Istre ali i planovima za budućnost pročitajte intervju u nastavku.

Koje su po vama teme koje su obilježile ovu godinu i po kojim1 će događajima ona bar neko vrijeme biti upamćena?

 - Bojim se da će 2017. godina ostati zapamćena po velikom broju hrvatskih građana koji su se iselili iz Hrvatske, što je za svaku Vladu poražavajuće, a ujedno bi trebalo biti pokazateljem da su promjene nužne, ne danas, već jučer. U takvim okolnostima je besmisleno, rekao bih i neodgovorno, baviti se ideološkim prepucavanjima. Uz dužno poštivanje prošlosti, kao društvo u cjelini trebamo biti okrenuti k budućnosti. Upravo se time rukovodim u svakodnevnom radu i zato s ponosom mogu reći da je najmanji broj iseljenih s područja Istre. Štoviše, Istra je u ovoj godini zabilježila rekordni rast novozaposlenih osoba.

Što je obilježilo 2017. godinu na području Istarske županije?

 - Istra je tijekom 2017. godine bila jedno veliko gradilište. Godinu na izmaku obilježile su značajne, višegodišnje investicije na mnogim područjima i diljem naše regije, poput nastavka izgradnje Opće bolnice u Puli, projekta dogradnje i rekonstrukcije domova za starije, ulaganja u školsku infrastrukturu, velikih investicija u gospodarstvu, a posebno turističkog sektora, ulaganja u vodoopskrbu, cestovnu infrastrukturu itd.

Najaktualnija gospodarska tema na Poluotoku svakako je najavljeno restrukturiranje pulskog Uljanika, a smjer kojim će krenuti definirat će ne samo budućnost te tvrtke već vjerojatno i budućnost razvoja Pulskog zaljeva. Kako vi gledate na taj proces i kako vidite budućnost Uljanika?

- Menadžment Uljanika je u više navrata pokazao sposobnost da se suoči s najizazovnijim situacijama što će, siguran sam, i ovaj put biti slučaj. Najavljeno i nužno restrukturiranje poduzeća omogućit će mu da postane još konkurentnijim na globalnom tržištu, a vjerujem da će i država iznaći modele kako pomoći pulskom brodogradilištu. Uljanik Grupa je od strateške važnosti kako za Istru tako i za Hrvatsku te zasigurno ima svoju budućnost.

Protekla sezona pokazala je da je turizam „karig“ ne samo istarskog, već i cjelokupnog hrvatskog gospodarstva. Kako dalje razvijati taj sektor i podebljavati poslovne rezultate, a pritom zadržati održivost turizma?

- Kada govorimo o budućnosti turizma, želim podsjetiti da je Istarska županija prošle godine usvojila novi Masterplan turizma do 2025., strateški dokument kojim smo definirali daljnji smjer razvoja. Prioriteti definirani Mastreplanom odnose se u prvome redu na produljenje sezone, te na povećanje dnevne potrošnje gosta s 66 na 100 eura. U istarski se turizam sustavno i planski ulaže već godinama Odlični rezultati koje iz sezone u sezonu ostvarujemo, potvrda su da smo izabrali dobar put. Istra je danas konkurentna i poželjna svjetska destinacija. U nadolazećem razdoblju nastavit ćemo poticati održivi razvoj turizma, jer ne želimo turistički rast pod svaku cijenu. Ključno je dakle odgovorno upravljanje turizmom, na dobrobit kako domicilnog stanovništva, tako i naših gostiju. Kao i u mnogim drugim područjima, opredijelili smo se za kvalitetu, a Popis planiranih investicija je dugačak - Valter Flego ne kvantitetu. Drugim riječima, naši će napori i dalje biti usmjereni na izvrsnost što će samo po sebi doprinijeti, kako vi kažete, podebljavanju poslovnih rezultata.

Još jedna godina je pri kraju, a najvećem dijelu bivših vojnih područja koja su od strane MORH-a proglašena neperspektivnim još uvijek nije pružena perspektivu u nekoj drugoj djelatnosti. Vjerujete li da će u doglednoj budućnosti netko smoći snage dokinuti taj status quo i za te prostore ponovno pokrenuti vrijeme koje je zaustavljeno još tamo prije 30-tak godina?

- Kao što je poznato, Istarska županija se, zajedno s jedinicama lokalne samouprave, od samog početka zalaže za stavljanje u funkciju razvoja nekadašnjih vojnih područja. Njihovom demilitarizacijom oslobođen je prostor ogromnog potencijala za istarsko gospodarstvo, turizam, zapošljavanje. No, kao što vidimo, ta imovina danas stoji neiskorištena i devastirana za što je kriv isključivo njezin vlasnik, a to je država. S obzirom da je trenutno u fazi razmatranja Prijedlog novog Zakona o državnoj imovini, nadam se da će država uvažiti cijeli niz naših primjedbi, koje sam između ostalog i osobno iznio premijeru i nadležnom ministru na nedavnom sastanku u Šibeniku. Smatram kako Vlada po tom pitanju mora biti hrabrija i odlučnija kako bi se državna imovina decentralizirala i čim prije stavila u funkciju.

S pozicije župana, ali i potpredsjednika Hrvatske zajednice županija aktivno se zalažete za decentralizaciju, što je uostalom politika stranke kojoj pripadate od njezina osnutka do danas. Država je neke male korake u tom smjeru poduzela. Što je po vama ono što bi još trebala poduzeti da bi to bila stvarna, a ne kozmetička decentralizacija?

- Sadašnji centralizirani ustroj države pokazao je svu svoju neefikasnost. Građani s punim pravom od države očekuju i kvalitetnije usluge, a tromi centralizirani sustav kakav je naš im to ne mogu omogućiti i ne mogu se gospodarski razvijali Stoga, držimo kako bi država nižim razinama trebala dodijeliti pravo odlučivanja o određenim pitanjima, odnosno na njih prenijeti nadležnosti za određene javne usluge ili funkcije države. Upravo to prenošenje nadležnosti na niže razine je prava funkcionalna decentralizacija. Bili bi efikasniji od države No, niže razine vlasti ne mogu izvršavati poslove koje su joj dane u nadležnost, ako ne mogu upravljati lokalnim javnim financijama. Upravo stoga, funkcionalna decentralizacija zahtjeva i fiskalnu decentralizaciju, odnosno prenošenje prava na određivanje visine i strukture rashoda, kao i prava na prikupljanje poreza i određivanje visine poreza nižim razinama vlasti.

Mogu li dosad decentralizirane ovlast poslužiti kao dokaz da lokalne vlasti mogu i znaju kako?

 - Istra je pokazala kako županija može ispuniti svoj zadatak biti na usluzi građanima, ali i pokretač gospodarskog i društvenog razvoja. U moru dobrih primjera možemo navesti izdavanje građevinskih dozvola, gdje smo naslijedili ogromne zaostatke od države, a u roku od par godina uspješno smo ih sanirali i danas izdavanje dozvola funkcionira besprijekorno. S druge pak strane, zbog centraliziranog sustava procedura davanja državnog zemljišta u zakup našim poljoprivrednicima je užasno spora i neučinkovita.

Osnivanjem Agencije za poljoprivredno zemljište dodatno su se centralizirali poslovi u poljoprivredi, a sve nauštrb ljudi koji žele obrađivati zemlju i od toga živjeti. Spuštanjem ovlasti na regionalnu i lokalnu razinu nemjerljivo brže bi se rješavali zahtjevi te efikasnije koristili resursi. Uostalom, nema sumnje kako smo mi bolje upoznati s potrebama naših poljoprivrednika od nekog birokrata koji sjedi u Zagrebu. Također, bili bi efikasniji od države kad bi od nje preuzeli mnoge poslove državne uprave, kad bi imali veće ovlasti u domeni školstva i zdravstva, ili po pitanju ranije spomenutog upravljanja državnom imovinom.

Istarska županija je među pionirima povlačenja europskih sredstava s ovih prostora, međutim i tu bi u budućnosti problema mogla donijeti Vlada i njezin novi model indeksa razvijenosti općina, gradova i županija Zbog čega vam je on neprihvatljiv?

 - Novi model indeksa razvijenosti temeljen je na socioekonomskim kriterijima, koji ljude iz Istre stavlja u neravnomjeran položaj s onima ostalih krajeva Hrvatske po pitanju privlačenja EU sredstava. Time se usporava razvoj Istre, najnaprednije hrvatske regije, s očitim ciljem da se razvoj cijele Hrvatske svede na prosječnost što je izrazito štetna odluka. U Istarskoj županiji, kako javni tako i privatni sektor, imaju cijeli niz spremnih projekata za kandidiranje na EU fondove i nisam siguran da isto možemo reći i za ostatak Hrvatske. Nažalost, mnogi naši projekti zbog ovakvog indeksa razvijanosti i oduzimanja bodova, neće biti prihvatljivi. U konačnici će to značiti da nećemo znati iskoristiti sredstva koja su nam na raspolaganju te će cijela Hrvatska biti neuspješna.

 Odlukom se želi pomoći manje razvijenim dijelovima RH, ali na potpuno krivi način. Vjerujem da će Vlada nakon određenog vremena uvidjeti grešku koju je počinila. Napomenuo bih i kako je riječ o hrvatskoj odluci, odnosno hrvatskom modelu, a što se EU tiče mogli smo ostati na razini statističkih regija Jadranske i Kontinentalne Hrvatske te svi biti u ravnomjernom položaju kad govorimo o natječajima za europske fondove. Istru ovakva nepravda neće spriječiti da i dalje priprema europske projekte, već ćemo se još jače zalagati i truditi, ali u daleko otežanijim uvjetima.

U prosincu smo, mjesecu koji je osim darivanja, posvećen i planiranju, odnosno zaokruživanju planova. Županijski proračun je financijski plan poslovanja Županije, pa što on predviđa za narednu godinu? Na što će u 2018. godini biti stavljen naglasak, odnosno koji su najvažniji županijski projekti za narednu godinu?

- Općenito govoreći o gospodarstvu, u proteklom mandatu svjedočili smo brojnim teškoćama i izazovima te smo sukladno situaciji, bili koncentrirani na pomoć gospodarstvu, obrtništvu i poljoprivredi, te smo započeli veliki broj projekata s ciljem očuvanja dostignutog društvenog standarda. U ovome mandatu, s obzirom na oporavljanje gospodarstva, naglasak stavljamo na unapređenje društvenog standarda. Upravo zato, najviše proračunskih sredstava ulažemo u vrtiće, škole, sportske dvorane, Sveučilište, bolnice i domove za starije. Ukupne investicije u narednom trogodišnjem razdoblju iznose 665.974.827,35 kuna, od čega na zdravstvo otpada 507.092.482,10 kuna, na obrazovanje 83.096.345,25 kuna i na socijalnu skrb 75.786.000,00 kuna.

Popis planiranih investicija je uistinu dugačak, stoga ću napomenuti samo neke od njih. Na području obrazovanja očekuju nas, primjerice, rekonstrukcija, adaptacija i energetska obnova Osnovne škole Ivan Batelić Raša, energetska obnova Osnovne škole Mate Balote Buje, te dovršetak rekonstrukcije sanacije i energetske obnove Srednje škole Mate Blažine Labin. Što se zdravstva i socijalne skrbi tiče izdvajam dovršetak izgradnje nove Opće bolnice Pula, nastavak projekta Ulaganja u dnevnu bolnicu i jednodnevnu kirurgiju, koji se financira iz Strukturnih fondova EU, izgradnju Doma zdravlja u Vodnjanu, adaptacija zgrada Bolnice za ortopediju i rehabilitaciju „Prim. dr. Martin Horvat“ Rovinj te nastavak projekta dogradnje i rekonstrukcije domova za starije.

Van samog Proračuna koje su po vama teme koje će se nametnuti u godini koja dolazi?

 - Izdvojio bi svakako EU fondove i europske projekte, koji će nam omogućiti realizaciju brojnih projekata, koje bi inače teško sami mogli financirati. Nedavno smo saznali rezultate provedbe Programa INTERREG V-A ITALIJA-HRVATSKA 2014.2020. na području Istarske županije, koji su još jednom pokazali da imamo znanje i resurse za pripremu kvalitetnih projekata. Naime, na ovom posljednjem natječaju na području Istre odobreno je 16 projekata, ukupne vrijednosti za Istru preko 2 milijuna kuna. Na proljeće nas očekuju rezultati drugog javnog poziva na kojeg su Istarska županija, razvojne agencije i ustanove s područja županije, kandidirale su ukupno 41 projekt. Siguran sam kako ćemo i na ovom potonjem polučiti odlične rezultate, kao i prilikom kandidiranja velikih, strateških istarskih projekata na Strukturne fondove. Važna tema ili bolje rečeno projekt nesumnjivo će biti i dovršetak Istarskog ipsilona, čiji početak očekujemo u 2018. godini.

Kakvi su generalni gospodarski pokazatelji u našoj regiji za 2017. godinu i na koji način Istarska županija doprinosi da oni budu bolji?

- Istarska županija je i u 2017. godini ostvarila rezultate koji su među najuspješnijima u državi, osobito po pitanju indeksa gospodarske snage, ostvarenog BDP-a po stanovniku, turističkih rekordnih rezultata, vrijednosti izvoza naših poduzetnika, kao i njihove dobiti. Valja napomenuti i kako bilježimo značajan pad nezaposlenosti, kao i rast zaposlenosti. Unatoč brojnim izazovima u Hrvatskoj i okruženju nizali smo uspjehe na brojnim područjima, na što smo svakako ponosni. Ključ uspjeha istarskog gospodarstva je svakako u njegovoj diversifikaciji.

Naime, u strukturi našeg BDP-a na prvom mjestu se nalazi industrija, potom trgovina i usluge, a tek na trećem mjestu turizam. Naglasio bih i odličnu suradnju kako javnog i privatnog sektora, tako i Županije, istarskih gradova i općina koji dijele zajedničku viziju napretka. Uspjeh se ne događa preko noći, već je rezultat dugogodišnjeg rada, planiranja i razvoja Istra je zato pomno razvijala turizam, kako na obali, tako i onaj ruralni, poljoprivredu, poticala poduzetništvo i obrtništvo, ulagala u infrastrukturu itd. Kad imate jasnu sliku onoga što želite dugoročno postići i kad vam je poznat smjer u kojem želite ići, onda su, da tako kažem, lakši i koraci koje putem morate napraviti.

Istarska županija je svakako dala svoj doprinos kroz brojne poticajne mjere i programe koje je provodila i koje provodi. Dosadašnja provedba konkretnih mjera za jačanje istarskog gospodarstva rezultirala je porastom investicija, kao i brojem poslovnih subjekata, a došlo je i do povećanja poslovne dobiti i noćenja te je smanjena stopa nezaposlenosti. U 2017. godini smo tako u proračunu osigurali 4 milijuna kuna za poticanje razvoja poduzetništva i povećanje konkurentnosti, a pokrenuli smo i novi program kreditiranja istarskih poduzetnika s fondom od 60 milijuna kuna.