PULA – Zastupnik IDS-a u EP-u Ivan Jakovčić u intervjuu za „Glas Istre“ osvrnuo se na godinu na izmaku, ali također i na aktualne političke teme poput pitanja arbitraže. Jakovčić je upozorio na zaoštravanje odnosa s Ljubljanom kazavši kako Hrvatska politika treba misliti ponajprije na svoje građane, konkretno savudrijske ribare. Najaktivniji europarlamentarac je naveo kako će se i u ovoj godini baviti važnim pitanjima iz područja  turizma, poljoprivrede, decentralizacije, ljudskih prava, ali i mnogim drugim.

Intervju u cijelosti pročitajte u nastavku.

Slovenija je započela jednostranu primjernu arbitražne odluke. Sto to znači za Istru, ribare i ljude koji žive uz granicu, te kako shvaćate upozorenje Karla Erjaveca da Hrvatska pazi što radi?

- Erjavec je tipični balkanski političar koji u stvari najviše prijeti i provocira. Nažalost, slično se ponašaju i drugi. Brine me Janez Janša sa slovenske desnice, a pogotovo Dejan Zidan sa slovenske ljevice. Naime, Zidan bi mogao biti novi slovenski premijer nakon skorašnjih izbora i nemam dobro mišljenje o njemu. Upoznao sam ga jako dobro za vrijeme rata oko terana i znam da laže i ignorira argumente. Zato mislim da sa Mirom Cerarom, koji je više pravnik, treba pokušati postići dogovor. Pobijedili smo u ratu za teran, a i arbitražna odluka je dobra osnova za konačni bilateralni dogovor.

Treba li odgoditi odluku o granici dok se strasti ne smire ili ići u novi dogovor sa Slovenijom pod nadgledanjem EK-a?

- Prije svega treba misliti na ribare! Na naše građane! To sam rekao isti dan kad je arbitražna odluka objavljena. Predugo sam u politici da bih, kao neki koji su na vrhu hrvatska politike iz politikantskih razloga potpuno ignorirao odluke međunarodnih tijela. To je besmisleno. Evo, problemi s kojima se suočavaju i suočavati će se naši ribari kao da je sporedna stvar. Poštena i iskrena politika brine o građanima, a ne o morskim organizmima.

Što je, po vašem mišljenju, najvažniji europski politički događaj u 2017. godini i zašto?

- Pobjeda Macrona na predsjedničkim izborima u Francuskoj je sigurno najvažnije za odnose u EU i za našu budućnost. To je najjača pozitivna poruka. To je poruka vjere u činjenicu da je alternativa Europskoj Uniji samo kaos i siromaštvo. Naravno, daje i Brexit poruka, i to vrlo negativna, ali je danas potpuno jasno da se odlazak Ujedinjene Kraljevine iz EU bazirao na mnogim neistinama i lažima, izrečenim prije i za vrijeme referenduma, u koje je ipak povjerovala većina Britanaca.

Najavili ste kako Inu jedino može kupiti Rosnjeft i da Mada to treba javno reći. Zašto samo Rosnjeft i kako ocjenjujete hrvatsko-ruske političke i gospodarske odnose?

- Pobornik sam poboljšavanja hrvatsko-ruske političke i gospodarske suradnje i o tome sam govorio i u Europskom parlamentu. Dakle, mada je generalna politika EU sankcioniranje Rusije, ja sam se osobno uvijek zauzimao za mekši stav. Rusija je ekonomski i politički svjetski igrači svakako nam treba kako bi brže razvijali gospodarstvo EU.

Koje su političke teme koje planirate za 2018. godinu?

- Prva točka koju ću predložiti na dnevni red parlamenta početkom siječnja bit će ocjena rada Haaškog tribunala. To je bitno za EU, a još više za odnose na Balkanu. Ne mogu se veličati ratni zločinci, a da mi šutimo. Imat ću i niz tema iz turizma, poljoprivrede, decentralizacije, ljudskih prava kao nastavak mojega dosadašnjega rada. Vjerujem da građani prepoznaju moje zalaganje i istupe.

 

Bježi li Hrvatska od Moskve zbog Bruxellesa ili zbog Washingtona i hoće li Europska komisija dopustiti ruska ulaganja u Hrvatsku?

- Mislim da EK neće ići tako daleko i braniti ruska ulaganja u Hrvatsku jer se to ionako dogodilo i neminovno će se nastaviti i u drugim zemljama. Hrvatska svakako treba slijediti ukupnu zajedničku europsku politiku, ali treba i na nju utjecati. To sigurno neće moći ako se vanjskopolitički vezujemo uz režime u Poljskoj i Mađarskoj!

Osim Rusije, ni kineska ulaganja ne izgledaju primamljivo za hrvatsku politiku. Sto tražimo, samo EU investicije?

- Kod kineskih ulaganja imamo prvenstveno problem što su ta ulaganja često snažno poduprijeta od državnih struktura, a to nije dio principa slobodnog tržišta. U svakom slučaju podržavam kontakte i suradnju s Kinom i njihova ulaganja u naše gospodarstvo, ali uz obaveznu pomnu analizu svakog ulaganja.

Hrvatska vanjska politika ponaša se suzdržano. Premijer Plenković ne vodi jasnu vanjsku politiku, dok predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović vodi proameričku politiku, ocjenjuju analitičari. Je li Hrvatska prepoznatljiva na političkoj karti EU?

- Hrvatska rapidno gubi na značaju u kreiranju europske zajedničke vanjske politike. To je prije svega zbog, kako i vi kažete, vezivanja predsjednice Kolinde uz Trumpovu politiku, ali i zbog njenog aktivnog sudjelovanja u Inicijativi Tri mora. Od obje politike nema dugoročne sreće. Može biti neki sitni profit, ali ja ni to ne vidim. S druge strane, stječe se dojam, da je premijer Plenković prepustio vođenje vanjske politike predsjednici Republike valjda zbog mira u njihovoj HDZ-ovoj kući. To definitivno nije perspektivna politika.

Kritizirali ste inicijativu Tri mora predsjednice Kolinde, ali izgleda da Hrvatsku razumiju samo Poljska i Mađarska. S Poljacima se potpisuje dogovor o vojnoj suradnji, Mađari prepuštaju Inu...

- Upravo o tome govorim. Umjesto da naš izbor bude vezivanje naše politike uz zemlje utemeljiteljice Europske unije koje će uvijek voditi glavnu riječ mi se vezujemo uz sigurne gubitnike. Uostalom teza da se vezujemo uz Tri mora radi infrastrukturnih ulaganja iz kohezijske politike EU je apsurdan argument kad svi znamo da u kohezijske fondove novac uplaćuju upravo zemlje utemeljiteljice EU. Dakle, promašeno od početka.

Podržavate li, usput rečeno, slanje hrvatskih vojnika na rusku granicu? Ugrožava li to naše nacionalne interese?

- To se vjerojatno nije moglo izbjeći, ali nisam nimalo sretan zbog toga.

Kako će EU preživjeti Brexit i koliko će on stajati? Kakva će biti EU bez Velike Britanije i njezinog gospodarstva?

- Naravno da mi je žao zbog Brexita, ali puno je toga sada jasnije. Ujedinjena Kraljevina morati će značajno obešteti Uniju, kao i riješiti problem građana EU koji žive u UK. K tome treba ispoštovati Good Fridav agreement zbog odnosa sa Irskom i Sjevernom Irskom. EU će biti nešto manja, u brojčanim pokazateljima, ali će zato imati priliku brže osnažiti svoju gospodarsku, sigurnosnu, vanjskopolitičku i vojnu poziciju.