RIJEKA - Početkom travnja hrvatske županije obilježavaju 25. godišnjicu od osnutka. Tom su prigodom, brojni župani dali svoj osvrt na postojeći državni ustroj i opravdanost jedinica regionalne samouprave.

Podsjetimo, županije danas imaju najveći dio ovlasti u sektorima zdravstva, školstva i socijalne skrbi, odnosno brinu o županijskim bolnicama, domovima zdravlja, specijalnim bolnicama, potom osnovnim i srednjim školama na svim područjima osim u velikim gradovima koji su preuzeli skrb o osnovcima na svom području, a također upravljaju i domovima za starije osobe i drugim socijalnim ustanovama. Uz to, županije upravljaju i pomorskim dobrom, te u novije vrijeme izdaju građevinske dozvole i pokrivaju dio uprave.

No, situacija nije optimalna, jer najrazvijenije županije u Hrvatskoj- Istarsku, Primorsko-goransku i neke sjeverozapadne županije, muči što nakon posljednje mini-porezne reforme omjeri uplata iz tih županija u državni proračun bitno nadilaze ono što im se iz države vraća.

Istarski župan Valter Flego smatra da su županije itekako opravdale svoje postojanje. - Kao župan jasno vidim koliko smo toga u stanju riješiti, a da smo čekali državu, sigurno ne bismo u tome uspjeli. Istra je doista možda jedan od najilustrativnijih primjera koliko zajednička županijska politika može potaknuti opći i pojedinačni razvoj: kad su županije osnovane početkom 90-ih unutrašnjost Istre bila je slabo razvijena, ali je tada pokrenut koncept razvoja zasnovan na agroturizmu, i danas je Istra, kao što je poznato, hrvatska Toscana, kazao je istarski župan Valter Flego.

Flego je naveo kako su u 25 godina županije postale homogenizirajući faktor za sve svoje gradove i općine. - Sigurno male općine pojedinačno ne bi uspjele provesti velike projekte u mnogim područjima, ne samo u turizmu i poljoprivredi, već i u zdravstvu, u razvoju županijskih bolnica, potom u sektoru zbrinjavanja otpada, pa čak i u razvoju nekih velikih privatnih projekata u gospodarstvu koje Županija svojom politikom podržava, istaknuo je istarski župan.

- Županija izrazito vodi računa o ravnomjernom razvoju, u slučaju Istre obale i unutrašnjosti. Solidarnost unutar naše regije jedan je od glavnih principa. Naposljetku, ono što je u Istri jako važno, to su naše zajedničke vrijednosti, naš način života. Nismo usmjereni samo na rezultate, nego i vrijednosti, koje čuvamo i promoviramo, od multikulturalnosti, rodne, nacionalne i vjerske ravnopravnosti, antifašizma itd., istaknuo je Flego.

Župan je također napomenuo kako je krajnji cilj, građansko i pravedno društvo. - To je posao kojim se Županija bavi, kazao je Flego, najavljujući uvođenje građanskog odgoja u škole u svaki kutak Istre.

Flego je ukazao na činjenicu „da je u ovih 25 godina bilo još malo više političke volje svih politika i vlada dosad, županije su mogle dobiti još puno više alata za upravljanje svojim područjem. „

- Svi bismo u Hrvatskoj bili bolji, snažniji, da županije imaju još više ovlasti i alata, jer se pokazalo da se svi poslovi brže i efikasnije rješavaju na nižoj razini, bližoj građanima. A to sigurno mogu reći za nas u Istri. To je princip supsidijarnosti koji nitko ne može osporiti kao najbolji. Zaista, po našem mišljenju, sve osim obrambene i sigurnosne politike, te vanjske politike države, trebalo bi spuštati na niže razine, istaknuo je Flego te dodao:

 - Zastupnici IDS-a su u saborsku proceduru poslali cijeli niz zakona koji donose decentralizaciju, od onih koji tretiraju imobilizirano zemljište, do radnog vremena ugostiteljskih objekata jer nije isto kako kafići i restorani rade u Poreču, a kako u Iloku. Niz je tema iz praktičnog života koje županije još mogu rješavati, a danas nemaju ovlasti za to.

- Županije bi trebale preuzeti i poslove državne uprave, od matičnih ureda do rada i registracije udruga građana. Time bi županije još dodatno dobile na snazi. Ne trebamo izmišljati toplu vodu, samo vidjeti kako funkcioniraju države zapadnije od nas u EU, jer nismo toliko specifični da ne bismo, kao i većina u Europi, mogli ojačati svoje regionalne razine. Imamo pravo dobiti kompletno upravljanje svojim razvojem, zaključio je istarski župan Valter Flego.

Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina je kazao kako je sadašnji tzv. indeks razvijenosti kriterij koji treba mijenjati. - On nije realan i treba uvesti nove modele izračuna, jer to nije stvar koja šteti samo nama u najrazvijenijim županijama, nego, evo, vidimo i općinama Gorskog kotara koje po tim kriterijima pripadaju razvijenijim općinama, a svi znamo da to realno nisu, kazao je župan Komadina.

Predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk smatra da su rasprave o ustroju kroz četiri ili pet regija danas potpuno prevladane, i da su sadašnje županije postale - realnost.

- Svjesni smo da je ovaj trenutni sustav bolji za one slabije razvijene, a da je opterećenje za snažnije županije poput Istre ili PGŽ-a, ali princip solidarnosti moramo uvažiti. Tako je bilo i u bivšoj državi, da su snažniji pomagali slabije, a tako je i danas, i to je logično, to je smisao države, zaključio je Pauk.