PULA - Prelazak na nisko ugljično gospodarstvo je financijski i ekonomski opravdano, a nisko ugljičnim scenarijima povećava se sigurnost opskrbe energijom, održivost energetske opskrbe, dostupnost energije i smanjuje uvoz energenata. Ovo su tek neke od smjernica Strategije nisko ugljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu koji je izradilo Ministarstvo zaštite okoliša te se stoga otvara pitanje kako to isto ministarstvo gleda na najnoviji zaokret u Plominskoj luci u kojoj će nakon najavljene rekonstrukcije TE Plomin 1 aktivne biti dvije termoelektrane na ugljen.

U vrijeme dok je još bio aktualan projekt izgradnje trećeg bloka u Plominu, javnosti je bio poznat stav Istarske županije o korištenju energenta u plominskoj luci. Podsjetimo, županija je inzistirala na plinu, a to je ugradila i u svoj Prostorni plan u kojem je i dalje kod proizvodnje električne energije uvršten propali projekt Plomin C.

- Mi smo se izborili da se onemogući izgradnja TE Plomin C na ugljen, što je uvršteno i u Prostorni plan Istarske županije. Svjesni smo gospodarskog rasta koji se odvija u Istri te smo svjesni potrebe za osiguravanjem sve potrebne infrastrukture pa tako i opskrbe električnom energijom za omogućavanje daljnjeg gospodarskog razvoja, kazao je istarski župan dodajući kako je stav Istarske županije poznat i jasan.

- Naše je opredjeljenje da Istra bude eko i bio regija. Stoga, sva infrastruktura koja se gradi u Istri mora poštivati najviše ekološke standarde, kao i načela održivog razvoja. Nama je prioritet očuvanje okoliša, zraka, i vode te ne želimo i nećemo trgovati ljudskim zdravljem!, zaključio je župan Flego.

Naime, u Prostornom planu daju se smjernice i u slučaju modernizacije i povećanja proizvodnih kapaciteta elektrana u Republici Hrvatskoj. U pročišćenom tekstu odluke o Prostornom planu IŽ ističe da se u cilju modernizacije i povećanja proizvodnih kapaciteta elektrana u RH, unutar termoenergetskog kompleksa TE Plomin mogu rekonstruirati postojeći i/ili graditi novi zamjenski proizvodni blokovi.

No ono što je osobito važno u kontekstu najavljene rekonstrukcije plominske jedinice jest jasan stav Županije koja tvrdi da se kod rekonstrukcije postojećih ili gradnje novih zamjenskih proizvodnih blokova, u cilju zaštite ljudi i okoliša uvjetuje primjena najsuvremenijih tehnologija. Prije svega misli se na naprednije i čišće proizvodne tehnologije i primjenu najučinkovitijih mjera zaštite, a kao primjer navodi se korištenje plina i obnovljivih izvora energije.

Naposljetku, da Županija nije odustala od korištenja plina vidi se i u prostornom planu gdje su definirani koridori planiranih magistralnih i regionalnih plinovoda. Tako je u plan uvršten i koridor planiranog magistralnog plinovoda Omišalj - Plomin - Kršan čija je realizacija vezana uz realizaciju planiranog LNG terminala.