PULA - Istarska delegacija na čelu s županom Valterom Flegom i pulskim gradonačelnikom Borisom Miletićem nedavno je na poziv gradonačelnika grada Ningboa Qiu Dongvaoa te predsjednika Kineske asocijacije za prijateljstvo i inozemnu suradnju Li Xiaolina, boravila u radnom posjetu Kini, tamošnjoj pokrajini Zhejiang, te posjetila međunarodni investicijsko-gospodarski forum na kojem su predstavljene i zemlje Srednje i Istočne Europe. Bio je to povod za razgovor s Glasom Istre, u kojemu je župan Flego govorio o brojnim političkim aktualnostima.

Intervju u cijelosti pročitajte u nastavku.

- Što je konkretno prezentirano u Kini kao prilika za investiranje u Istri?

- Prije svega, istaknuo bih dugogodišnju suradnju s kineskom provincijom Zheijang. Naime, mi smo još 2006. godine potpisali Sporazum o suradnji. Radi se o provinciji od 66 milijuna stanovnika, koja je medu tri ekonomski najrazvijenije provincije s BDP-om po stanovniku od 12.577 dolara. Najpoznatija tvrtka smještena u Zheijangu je globalna kompanija Alibaba. Uzevši sve navedeno u obzir postoje različiti segmenti i potencijali za suradnju. Nas prije svega interesira izvoz vrhunskih proizvoda, primjerice našeg vina i ulja u Kinu, promoviranje investicijskih prilika u Istri, te privlačenje kineskih turista u Istru. Samo ove godine će 180 milijuna stanovnika Kine otputovati negdje i tu vidimo veliku priliku za Istru. Također, boravak u Kini iskoristili smo za predstavljanje konkretnih investicijskih projekata poput razvoja Putničkog terminala u Puli i Zračne luke Pula, kao i zdravstvenog turizma.

- Koliko je Istra imala kineskih investicija do sada i što se očekuje ubuduće?

- Do sada nije bilo većih investicija u Hrvatsku, ali se i to polako mijenja. Primjerice, na javnom natječaju za izgradnju Pelješkog mosta pobijedila je kineska tvrtka, a imamo i primjer kineskog ulaganja u hrvatsku tvrtku Rimac. Kina je izuzetno snažna ekonomija i u današnjem globalnom svijetu trebamo shvatiti kako se trebamo otvoriti kapitalu za naše razvojne projekte. U suprotnom će nas kapital zaobići.

- Kakva su iskustva Kineza s Istrom, u smislu turizma s jedne i biznisa s druge strane?

- Kao što sam već ranije istaknuo, samo ove godine 180 milijuna Kineza će otputovati negdje na odmor i tu vidim veliku priliku za Istru, pogotovo iz razloga što Kineze prvenstveno zanima gastronomija, kultura i šoping, što bi bilo sjajno za našu pred i po sezonu u Istri. Iako su brojke kineskih turista koji borave u Istri još skromne, važno je istaknuti izuzetan trend porasta. Uspoređujući brojke dolazaka i noćenja iz 2017. godine s onima iz 2015., vidimo rast od gotovo 100 posto.

- Kako bi privukli Kineze, ali i druge goste, preduvjet je razvijena prometna infrastruktura i povezanost. Prošlog je tjedna Europska komisija dala zeleno svjetlo za nastavak gradnje Istarskog ipsilona...

- Tako je. Na jesen možemo očekivati početak radova na projektu izgradnje punog profila autoceste na dionici Pazin - tunel Učka u duljini od 28 kilometara, u vrijednosti od 165 milijuna eura. Radi se o projektu od izuzetne gospodarske, turističke i prometne važnosti za cijelu regiju. Istra je pretežito auto destinacija te je sigurnost i protočnost na Ipsilonu, našoj glavnoj prometnici, od izuzetne važnosti. Na ovom velikom projektu izgradnje druge trase autoceste radit će i do 1000 radnika i stotinjak strojeva. Naš angažman ići će u smjeru insistiranja da se čim više angažira lokalna građevinska operativa te da se zaposli čim više građevinskih radnika s područja Istarske županije.

- Sve značajniji je i zračni promet što potvrđuju lanjski povijesni rezultati Zračne luke Pula.

- Sjajnim turističkim rezultatima doprinosi i Zračna luka preko koje je Pula danas povezana s Europom i svijetom i to s 29 zemalja. Lani je zabilježeno 595.812 putnika ili čak 36,5 posto više nego godinu dana ranije. U ovoj godini očekuje se daljnji porast broja putnika, za nekih 15 posto (720.000 putnika). Kada govorim o prometnoj infrastrukturi, spomenuo bih i projekt izgradnje Putničkog terminala Pula koji bi predstavljao idealni spoj turističkog prometa, ali bi imao i ogromni multiplikativni efekt na kompletno gospodarstvo Istre. Procijenjena vrijednost projekta iznosi 120 milijuna eura.

- Kada smo već kod prometne infrastrukture, prati li taj investicijski zamah i druge segmente?

- Istarska županija bilježi povijesni investicijski ciklus na svim područjima i u svim dijelovima Istre. Provode se značajne, višegodišnje investicije javnog i privatnog sektora. Provode se ili su u pripremi projekti ukupne vrijednosti 1,2 milijarde kuna samo Istarske županije i županijskih ustanova i tvrtki. Oko 756 milijuna kuna su investicije na području zdravstva i socijalne skrbi. Istarska županija je prva u Hrvatskoj po izdvajanjima za zdravstvo i socijalnu skrb u 2018. prema analizi Hrvatske zajednice županija. Spomenimo samo neke od većih investicija, Opću bolnicu Pula, ulaganje u dnevnu bolnicu i jednodnevnu kirurgiju, izgradnju sportsko-lječilišnog bazenskog kompleksa u Rovinju, dogradnju i rekonstrukciju domova za starije osobe u Puli, Rovinju, Novigradu i Raši ukupne vrijednost 83 milijuna kuna. Značajna su izdvajanja i za obrazovanje, gdje bih izdvojio projekte poput izgradnje novog paviljona Studentskog doma Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli u visini od 58 milijuna kuna ili izgradnje Medicinske škole. Medu ostalim projektima su izgradnja sustava navodnjavanja Červar-Porat Bašarinka od 104 milijuna kuna, revitalizacija istarskih kaštela Morosini-Grimani i Petrapilosa od 22,5 milijuna kuna.

- Spomenuli ste Opću bolnicu Pula. Jeste li znali za ostavku ravnateljice Opće bolnice Pula dr. Irene Hrstić prije mjesec dana na sjednici Stručnog vijeća, koju nije prihvatilo Upravno vijeće? Zbog čega ta informacija nije pronašla put do javnosti tada kada je ostavka podnesena?

- Poznata mi je informacija da je ravnateljica stavila mandat na raspolaganje, što Stručno vijeće nije podržalo, a Upravno vijeće nije prihvatilo. Možda u tome treba tražiti moguće razloge zašto ta informacija nije pronašla put do javnosti.

- Možete li komentirati smjenu dvaju istaknutih šefova odjela Opće bolnice, do koje je došlo bez obrazloženja i također daleko od očiju javnosti?

- Što se tiče smjena u Općoj bolnici Pula, odluke o smjeni su donesene na tijelima na kojima se one trebaju donositi. Važno je istaknuti da ravnateljica uživa punu podršku Upravnog vijeća i Županije, kao osnivača.

- Kako komentirate tvrdnje pojedinih liječnika iz bolnice da su zbog loše organizacije i manjka kadrova preopterećeni i na rubu snage?

- Svjesni smo napora koje liječnici, medicinsko i nemedicinsko osoblje ulažu u osiguravanje kvalitetne i adekvatne medicinske skrbi i usluge i na tome smo im zahvalni. Činjenica je da u zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske nedostaje novaca i osoblja, ali u tom sustavu je Opća bolnica Pula u podređenom položaju u odnosu na ostale opće bolnice u Hrvatskoj. Pulska bolnica aktivno radi na otklanjanju problema i unapređivanju zdravstvene usluge, ali i uvjeta rada za liječnike i medicinsko osoblje. Naravno da će se to značajno unaprijediti kad nova bolnica počne s radom jer sada radi na dvije lokacije što košta više Bez demografskih minusa Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, jedina smo hrvatska županija koja ne biiježi demografske minuse što je potvrda da je Istra poželjno mjesto za život i poslovanje od 10 milijuna kuna godišnje.

- Imaju li Istrani zadovoljavajuću zdravstvenu uslugu za cijenu koju plaćaju, s obzirom na recentne događaje u bolnici i probleme koji izbijaju na površinu?

- Kao što sam već rekao, HZZO sustavno zakida Opću bolnicu Pula u odnosu na bolnice slične veličine u ostatku Hrvatske, prvenstveno Zadar, Varaždin i Slavonski Brod i ta nepravda se mora ispraviti. S druge strane, Istarska županija izdvaja najviše za zdravstvo i socijalnu skrb, zajedno s gradovima i općinama te turističkim sektorom. Na taj način želimo osigurati kvalitetnu i primjerenu zdravstvenu uslugu za sve građane Istre i njezine goste. Ne mirimo se sa situacijom i zato imamo velika ulaganja u domove za starije, Bolnicu u Rovinju, Dnevnu bolnicu i jednodnevnu kirurgiju, a provodimo i cijeli niz konkretnih programa zajedno s gradovima i općinama. Naravno da će se ona višestruko unaprijediti izgradnjom nove Opće bolnice, kojom ćemo pružiti najsuvremeniji zdravstveni standard u Istri.

- Je li novi Kaštijun u funkciji, odnosno je li u pogonu MBO postrojenje?

- Županijski centar za gospodarenje otpadom Kaštijun prošao je probni rad, te fazu kalibriranja, odnosno finog uštimavanja svih ključnih parametra, dobivene su sve uporabne dozvole i on 1. srpnja, kao što je i najavljeno, počinje s radom. Time počinje nova era postupanja s otpadom u Istri. Obilježja novog sustava kojeg uvodimo su pravednija naplata, odnosno plaćat ćemo onoliko koliko smeća stvorimo. Zato koristim priliku da pozovem sve građane da odvajaju otpad, da u što većoj mjeri recikliraju i time sami utječu na iznose svojih računa. Također, novi sustav je ekološki puno prihvatljiviji i, ono što je najvažnije, za ljudsko zdravlje prihvatljiviji.

- Imate li konkretan model plasmana SRF-a koji nastaje u MBO pogonu, s obzirom na odbijenicu Holcima?

- Vezano za ostatni otpad koji nastaje obradom otpada, imamo nekoliko mogućnosti od kojih ćemo svakako izabrati onu najpovoljniju. Međutim, ovdje treba naglasiti da je Istra jedina uz PGZ ispunila zakonsku obavezu prelaska na novi sustav gospodarenja otpadom i prva počela primjenjivati europske standarde u postupanju s otpadom. Kada ostatak Hrvatske ispuni svoje obaveze i prijeđe na novi sustav, stvorit će se tržište za ostatni otpad, odnosno SRF i onda će početi oni plaćati nama, a ne kao sada mi drugima. Tako komuniciramo s krovnim ministarstvom jer je to ne samo istarska, nego hrvatska tema.

- Hoće li novim sustavom naplate odvoza smeća biti zakinuti stanovnici udaljenih gradova, poput Umaga?

- Novim sustavom naplate odvoza smeća neće nitko biti zakinut. Dapače, stanovnici Istre dobivaju moderan i siguran sustav zbrinjavanja otpada, koji je većinom financiran EU sredstvima.

- Govoreći o EU, ekonomski pokazatelji na razini Unije ne idu u prilog Hrvatskoj, koju su pretekle i države poput Bugarske i Rumunjske. Međutim, često ističete daje Istarska županija medu najrazvijenijim hrvatskim regijama.

- Točno. Niz pokazatelja upućuju na pozitivne gospodarske trendove u Istri poput rasta zaposlenosti. Kad gledamo rast zaposlenosti i uspoređujemo 2016. i 2018. godinu, imamo povećanje za 5.908 osoba ili 7 posto, s 31. ožujka 2016. godine bilo je 79.244 osiguranika, 31. ožujka 2017. godine 81.872 osiguranika, a 31. ožujka 2018. - 85.152 osiguranika. Prema istraživanju indeksa gospodarske snage, Istra je druga najjača regija u Hrvatskoj, odmah iza Grada Zagreba te je jedna od tri hrvatske regije koje su iznad nacionalnog prosjeka razvijenosti. BDP po glavi stanovnika, nakon Grada Zagreba, najviši je u Istarskoj županiji te bilježi rast iz godine u godinu. U svibnju ove godine zabilježena je i rekordna niska stopa nezaposlenosti od 2,5 posto. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, jedina smo hrvatska županija koja ne bilježi demografske minuse što je potvrda da je Istra poželjno mjesto za život i poslovanje. Vidljiv je i porast investicija, posebice u sektoru turizma, koji samo u ovoj godini premašuje milijardu kuna. Kao što uvijek ističem, ključ gospodarskog razvoja leži u tzv. 4 „i“ - istraživanje, inovacije, investicije i izvoz. Istarska županija svoj daljnji razvoj vidi upravo u tom smjeru. Svjesni smo situacije u brodogradilištu Uljanik koji je utjecao na pad na ljestvici po vrijednosti izvoza međutim, po svim drugim parametrima Istra prednjači, Istra je prva nakon Grada Zagreba.

- Primorsko goranska županija prilično je agilna kada je u pitanju zaštita interesa tamošnjeg brodogradilišta 3. maj, redovito održavaju sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća na tu temu i slične sastanke. Dojam je da se Istarska županija drži po strani. Zašto nemate više inicijative, osim načelne podrške?

- Upravo obratno! Održali smo niz sastanaka u Vladi, lobirali u Bruxellesu, prvi održali sjednicu GSV-a te se o Uljaniku govorilo i na Županijskoj skupštini. Kako na ovoj potonjoj, tako i na GSV-u zajedno sa svim partnerima donijeli smo jednoglasne zaključke od kojih su najznačajniji da je za opstojnost Uljanika neminovno da se država aktivno uključi u rješavanje problematike Uljanika kroz osiguranje jamstava neophodnih pri ugovaranju izgradnje novih brodova, ali i svih drugih vrsta pomoći koje se očekuju od države u takvim vrstama strateške djelatnosti. Od samih početaka krize u Uljaniku, naš je prioritet bilo očuvanje i nastavak proizvodnje u Puli i Rijeci te očuvanje radnih mjesta. Mi ćemo se, kao i do sada, isključivo voditi odgovornošću, a ne nekim drugim pobudama. U sljedećim tjednima zato očekujemo maksimalni angažman Vlade da uz strateškog partnera, uprave, vlasnika i socijalnih partnera, bude ključan sudionik u restrukturiranju Uljanika te da iznađe model kojim će dugoročno direktno ili indirektno podržavati brodogradnju i omogućavati joj razvoj.

- Koja je vaša vizija, ne samo Uljanika, nego i razvoja ovog dijela grada. Mogu li industrija i turizam koegzistirati?

- Istarska županija je turistička regija, ali i dalje prema udjelu je najzastupljenija prerađivačka industrija, zatim trgovina i na trećem mjestu je turizam. Stoga, smatram da treba razvijati i industriju, a posebno u narednom razdoblju želimo staviti naglasak na razvoj novih tehnologija, tehnoloških parkova i ICT-a. Upravo zato ulažemo i stvaramo programe tehničkih usmjerenja kako u srednjim školama tako i na Sveučilištu kako bi stvarali stručne kadrove koji će odgovarati potrebama tržišta rada. Industrija i turizam moraju i trebaju koegzistirati, a naš je zadatak stvaranje novih radnih mjesta. Podaci posljednjih godina potvrđuju da to dobro radimo. Samo u proteklih godinu dana u Istri je otvoreno 3.300 novih radnih mjesta. Tako nastavljamo i dalje.

- Istarska formula je ravnomjeran razvoj priobalja i kontinenta no Općina Lanišće na krajnjem sjeveru Istre dobrano je na začelju. Tamošnjim mještanima sada se još država uknjižila na seoska dobra i nacionalizirala im višestoljetnu djedovinu. Kako to riješiti?

- Općina Lanišće primjer je općine koju država nije prepoznala. Prije svega zbog činjenice da je imala status općine posebne državne skrbi no država je nju, kao i ostalih šest istarskih gradova i općina s brdsko planinskim statusom ili statusom posebne državne skrbi kojima je trebalo dati još više poreznih kapaciteta ili alata za razvoj, kaznila s novim indeksom razvijenosti. U kontekstu ravnomjernog razvoja priobalja i unutrašnjosti vidljiv je kontinuiran napor Istarske županije gdje Općini Lanišće, ali i mnogim drugim općinama koje imaju puno projekata i ideja, ali malo sredstava, pomažemo u skladu s našim mogućnostima. Mislim da je država tu potpuno zakazala, ne samo zbog indeksa razvijenosti već i drugih projekata i potencijalnih investitora koje bi trebala usmjeravati u takve dijelove Istre kako bi mladi ljudi tamo ostajali. Na to sam više puta upozoravao i bivšeg ministra regionalnog razvoja Grčića i sadašnju ministricu, kao i kompletu Vladu. Kada govorimo o seoskim dobrima ili komunelama tu je također na djelu veliko nerazumijevanje jer država se uknjižila na sve te čestice koje su bile u privatnom vlasništvu više od 180 godina. To je primjer nacionalizacije budući da vlasništvo tih čestica nikad nije bilo državno već od mještana koji su gospodarili, upravljali i živjeli od te zemlje na Ćićariji. U više navrata razgovarao sam s predstavnicima sela, udrugama, kao i s predstavnicima Općine Lanišće, i sve te stavove prenio ministru Bošnjakoviću prilikom posljednjeg susreta u Puli. Mišljenja sam da je jedino rješenje donašanje novog zakona upravo za takve čestice da se konačno ta zemlja vrati stvarnim vlasnicima, a to su građani.

- Jedna od gorućih tema Hrvatske - iseljavanje mladih. Kako zadržati mlade u Istri?

- Kada sam prije pet godina došao na mjesto istarskog župana, glavni izazov nam je bio otvaranje radnih mjesta. Danas je novi izazov osiguravanje dovoljno kompetentne i motivirane radne snage s posebnim naglaskom na područja s dodanom vrijednošću koja će generirati i bolje plaćena radna mjesta. Zadržati mlade Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, jedina smo hrvatska županija koja ne bilježi demografske minuse što je potvrda da je Istra poželjno mjesto za život i poslovanje. Međutim, nismo skroz zadovoljni dok je prisutno iseljavanje jer smatramo da za mlade u Istri ima potencijala. Zato radimo na tome da im se omogući kvalitetno obrazovanje, te sutra i prikladan posao, adekvatno plaćen. Upravo zato ulažemo kako u obrazovnu infrastrukturu, tako i u stipendije i osmišljavanje obrazovnih kurikuluma koji će odgovarati potrebama tržišta rada. U tom su smislu i dva projekta koje želimo kandidirati na strukturne fondove - projekt Turističko-ugostiteljskog centra kompetencija Pula te Centar kompetencija u elektrotehnici u Labinu. Projekt Centra kompetencija Pula od velikog je značaja za unapređenje strukovnog obrazovanja u Istri. Uspostavom modernog i inovativnog Centra cilj nam je podići razinu obrazovne infrastrukture, kao i programa u turizmu i ugostiteljstvu. Stvaranje konkurentnih kadrova koji odgovaraju potrebama tržišta rada u sektoru turizma i ugostiteljstva od velike je važnosti za Istru, najturističkiju hrvatsku regiju. Sto se tiče, pak, Centra u Labinu, zamišljen je kao mjesto izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u elektrotehnici. Meni osobno posebno važan je i projekt implementacije Zavičajne nastave, kojeg sam inicirao kako bi djeca učila 0 svome kraju, njegovoj povijesti, običajima i tradiciji. I jako mi je drago što za njega od prvog dana postoji ogroman interes te se nakon uvođenja u predškolske ustanove, potom u osnovne škole, počeo provoditi i u srednjim školama diljem Istre. Također, pokrenuli smo 1 projekt uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja kao izvannastavne aktivnosti u osnovnim školama. Njime želimo omogućiti našoj djeci da postanu odgovorni i aktivni članovi društva, sposobni djelovati za opće dobro te donositi informirane i promišljene odluke. Želimo da usvoje naše temeljne vrijednosti, regionalne specifičnosti, kao i znanja i vještine korisne u svakodnevnom životu.

- Je li Živi zid prijetnja IDS-u u Istri, što sugeriraju pojedine ankete?

- Ja sam istarski župan, župan svih građana Istre, onih koji su glasali za mene i onih koji nisu. Radim na mnogim projektima i programima za bolji život svih u Istri i zato je iz pozicije župana neprimjereno komentirati političke ankete. Ali ne, Živi zid nije prijetnja IDS-u u Istri.