PULA – Predsjednik IDS-a i gradonačelnik Pule Boris Miletić danas je u velikom intervjuu za tjednik Nacional govorio o najaktualnijim političkim pitanjima u Hrvatskoj, odnosno o stanju u Uljaniku, zdravstvu i oporbi. Osvrnuo se i na (ne)rad Vlade, daljnju radikalizaciju društva te na suradnju s GLAS-om i strankom Pametno.

- Amsterdamska koalicija trenutno je jedina snaga u zemlji koja se može artikulirano suprotstaviti konzervativcima i radikalnoj desnici u Hrvatskoj, istaknuo je tom prigodom predsjednik IDS-a.

Cijeli intervju pročitajte u nastavku.

Situacija u Uljaniku ponovno se zakomplicirala posljednjih dana, kasni isplata plaća i radnici prijete štrajkom. Kako komentirate trenutno stanje i jeste li razočarani potezima Plenkovićeve vlade prema Uljaniku?

Ne bih rekao da se situacija sada zakomplicirala. Mislim da je situacija u Uljaniku već duže vrijeme komplicirana, što je posljedica nekoliko faktora. Kao prvo, 2008.  sva brodogradilišta u Europi pogodila je svjetska gospodarska kriza koja nije zaobišla ni brodogradilišta u Hrvatskoj. Tada je pao broj narudžbi i brodovi su se prestali graditi. Kao drugo i možda najvažnije, jedino Uljanik, od svih hrvatskih brodogradilišta nije nikada bio saniran državnim novcem. Kao treće, mislim da se Uljanik nije uspio u potpunosti prilagoditi novim uvjetima na globalnom tržištu. Ukratko, iako dio odgovornosti za situaciju u kojoj se nalazi Uljanik sigurno treba pripisati i načinu upravljanja tvrtkom, problemi Uljanika su prije svega posljedica niza kontekstualnih faktora.

Što se tiče uloge Vlade, ona je uz upravu i strateškog partnera ključni akter koji može utjecati na situaciju u Uljaniku. Vlada je do sada povukla ispravne i brze poteze, ali problem je što Vlada, za razliku od velikog broja europskih zemalja, ne vidi brodogradnju kao razvojnu stratešku granu. To je krivo.

Država je pomogla Uljaniku davanjem jamstva, no to se pokazalo kao kratkoročno rješenje jer tvrtka ponovno ima teškoća. Koje rješenje za Uljanik vi predlažete?

Država ima ključnu ulogu u osiguranju opstanka i razvoja brodogradnje, ali ne u vidu potpora ili uplata iz državnog proračuna. To su kratkotrajni mehanizmi spasa i takav pristup dugoročno nije ni održiv ni racionalan. Država mora osigurati dugoročne mehanizme za financiranje brodova, koji su naš izvozni proizvod. U razvijenim zemljama to rade razvojne banke, kao što je naš HBOR. Konačni cilj trebao bi biti da brodogradilišta uspješno posluju sama. Uljanik je pokazao da može graditi najmodernije svjetske brodove. Njegovi radnici imaju specijalizirana znanja kojima mogu konkurirati na svjetskom tržištu i to treba iskoristiti.

Vlada je u Bruxelles poslala program restrukturiranja Uljanika. Ima li informacija o sadržaju tog programa i kad se može očekivati odgovor iz Bruxellesa?

U programu restrukturiranja decidirano stoji da će Uljanik Grupa zadržati brodogradnju kao djelatnost i da će se sačuvati što više radnih mjesta. Za mene je to početak i kraj priče. Nadam se će se Europska komisija oglasiti u što skorijem roku.   

Koliko je za Pulu, ali i cijelu Istarsku županiju važan opstanak Uljanika i može li brodogradnja danas uopće biti profitabilna grana industrije?

Ne mogu zamisliti Pulu bez Uljanika. Tu nije riječ samo o ekonomiji. Uljanik je sastavni dio identiteta Pule i Istre. Rekao bih da je ta tvrtka definirala mentalitet našeg grada. Mi smo kao Grad pokazali što nam znači Uljanik kad smo prebili dugovanja u iznosu od 65 milijuna kuna i stali u zaštitu radnika, iako nemamo baš nikakve ovlasti niti mogućnost donošenja odluka. 

Ako se ne uspije naći trajno rješenje za Uljanik hoćete li tražiti odgovornost ministra gospodarstva Horvata?

Odnos ministra gospodarstva prema situaciji u Uljaniku dosad je bio korektan. Problem nije u jednom ministru nego u općem odnosu države prema brodogradnji. U situaciju u kojoj se Uljanik trenutno nalazi jedino partnerski odnos uprava, strateškog partnera i države može rezultirati nekakvim konstruktivnim rješenjem.

U Istri, ali i Puli ponovno se bilježe turistički rekordi, ali je vlada usred sezone najavila da će od sljedeće godine povećati boravišnu taksu. Koliki je to udarac za turizam u Istri i planirate li se boriti protiv te odluke?

Kad govorimo o turizmu, naš zajednički cilj mora biti jačanje konkurentnosti cijelog ovog sektora, koji već sada čini preko 20 posto BDP-a. Međutim, teško da će hrvatski turizam biti konkurentan ako vuče utege poreza i raznih nameta koje naši konkurenti nemaju. Zato treba smanjiti PDV-a u turizmu, odnosno uvesti diferenciranu stopu. Svima je poznato da je naš IDS-ov ministar smanjio PDV i uveo diferenciranu stopu za turizam, ali  je HDZ-ova Vlada to ukinula. To je bila velika pogreška

Koliko je za uspjeh turističke sezone zaslužna vlada, a koliko je ipak riječ o naporu turističkih djelatnika?

Uspjeh turističke sezone rezultat je ulaganja i vrijednog rada svih djelatnika u turističkom sektoru. U Istri se turizam nije dogodio 'slučajno', već ga sustavno razvijamo. Još prije skoro dvadeset godina krenuli smo s Master planom turizma i već  godinama sustavno radimo na brendiranju Istre i poticanju svega što čini naš istarski brend, od vina, ulja, kulture i infrastrukture pa do izgradnje aquaparkova. Tu treba naglasiti i izvrsnu suradnju između privatnog i javnog sektora koja je ključna za uspjeh istarskog turizma. Ona bi mogla biti primjer svim ostalim sektorima. Što se tiče uloge države u razvoju turističke ponude, ona je minimalna, a najčešće se, na žalost, svodi na intervencije kojima samo otežava život turističkim djelatnicima.

Sve to govori da Plenkovićeva vlada ima dosta problema, tu je i pitanje ministra zdravstva Milana Kujundžića koji je zbog slučaja u Zaprešiću suočen sa zahtjevima za ostavkom. Božo Petrov najavio je da će u Saboru pokrenuti inicijativu za njegovom smjenom, hoće li IDS to podržati?

Mislim da je zdravstvo jedan od najvećih hrvatskih problema. Ovo što se dogodilo u Zaprešiću je pokazatelj katastrofalne situacije u hrvatskom zdravstvu koje je zapušteno i koje sustavno propada. IDS će podržati opoziv ministra Kujundžića.

I u Puli, ali i u cijeloj Istri imate problema s nedostatkom liječnika, tko je odgovoran za takvo stanje u zdravstvu?

Zdravstveni sustav u Istri dugo je godina bio žrtva državnog zanemarivanja. Pula tek sad, nakon dvadeset godina borbe s državnom administracijom dobiva novu bolnicu. Pacijenti najbolje znaju kako izgleda naša bolnica i činjenica je da se uz lošu infrastrukturu borimo s  nedostatkom kadra. Odgovornost za to snosi isključivo država, odnosno ministarstvo zdravstva, ne samo ovo nego i ona ranija. Pustili su zdravstvo da sustavno propada i ovi posljednji tragični događaji posljedica su takvog odnosa prema zdravlju i ako hoćete, ljudskom životu.  

Treba li Plenković smijeniti Kujundžića bez obzira na inicijativu oporbe ili možda svi ovi problemi pokazuju da vlada ne radi dobro i da su možda bolje rješenje prijevremeni izbori?

Da se ovako nešto dogodi u uređenoj državi ministar bi odmah sam ponudio ostavku. Ako Hrvatske i dalje bude stagnirala prijevremeni izbori su sigurno najbolje rješenje. 

Tu je i pitanje sve veće radikalizacije društva, izgleda da je postalo normalno da razne braniteljske udruge odlučuju tko je poželjan, a tko nije u Hrvatskoj i što se smije i što ne smije izvoditi? 12. U središtu pozornosti našao se Bajaga koji je igrom slučaja baš u pulskoj Areni prije par dana imao veliki koncert, je li vas netko tražio da ga otkažete i jeste li uopće razmišljali o tome?

Nitko nije službeno zatražio otkazivanje njegovog nastupa, a i da jest ne vidim razlog zašto bi ga otkazali. Istra je multikulturalna i otvorena sredina i ne pada nam na pamet uzmicati pred prijetnjama radikala. Cijela ta histerija posljedica je opće radikalizacije društva na koju neprestano upozoravamo. Umjesto da smo napredovali u vlastitoj toleranciji i otvorenosti, mi kao društvo tonemo u isključivost i mržnju prema susjedima.    

Za Thompsona još uvijek nema mjesta u Areni?

Thompson je prije svega jako vješt u samopromociji. Prvi put kad je odbijen njegov zahtjev, Thompson nije zadovoljio formalne uvjete za nastup u pulskoj Areni. Od tada neprestano tu situaciju koristi kao provokaciju. S druge strane, točno je da u Areni ne želimo vidjeti osobu koja na pozornicu uzvikuje fašistički pozdrav. Zamislite da se to dogodi u jednoj Njemačkoj. Pa cijela država bi se digla na noge, a kod nas je to postalo normalno. To je katastrofa.

Kako komentirate procjenu policije koja nije prijavila Thompsona nakon koncerta u Glini 5. kolovoza?

To je krivo, sramotno i opasno! Upravo takvo ponašanje državnih institucija omogućilo je normalizaciju fašističkih parola i simbola u javnom prostoru.

Treba li Hrvatskoj zakon koji jasno definira da je pozdrav Za dom spremni kazneno djelo u bilo kojem obliku?

Naravno. Sve države u Europi se ograđuju od takvih stvari. Upravo smo to i predložili kad smo poslali u saborsku proceduru prijedlog da se dopuni kazneni zakon i propišu zatvorske kazne za propagiranje nacističkih, fašističkih i ustaških simbola, što uključuje i ustaški pozdrav "Za dom spremni". Mislim da je to najbolji način da se zaustavi normalizacija isključivosti i netrpeljivosti koju šire ultrakonzervativne skupine.

S druge strane, imamo predsjednika Srbije koji Hrvatsku uspoređuje s nacističkom Njemačkom, a sve to sluša Milorad Pupovac koji se zbog toga našao na udaru kritika. Kako komentirate cijelu tu situaciju i je li Pupovac napravio pogrešku što nije osudio Vučićev govor?

Vučićeve izjave su totalno neprihvatljive i vrlo štetne, prije svega za Srbiju i građane Srbije. Jasno je da Vučiću treba neka diverzija, konstrukcija 'vanjskog neprijatelja' kako bi odvratio pažnju javnosti od problema u vlastitoj zemlji. Teško mi je komentirati poteze Pupovca, ali siguran sam da srpska manjina u Istri ne odobrava takvo ponašanje. Nacionalističko huškanje je čisto zlo, bez obzira s koje strane dolazilo. 

Koliko je premijer Plenković odgovoran za cijelu tu situaciju i je li preblag u borbi protiv radikalizacije društva?

Danas svatko može defilirati po Hrvatskoj i uzvikivati ustaške parole, na ulici ili pozornici svejedno, a policija neće reagirati. To je velika sramota za našu zemlju. Ignorantnost Vlade i državnih institucija najveći je krivac za tu situaciju.

Loša ekonomska situacija i polarizacija društva dovela je do jačanja stranaka poput Živog zida koji se ponekim anketama u Istri opasno približio IDS-u. Je li vas strah Živog zida i postoji li mogućnost da u budućnosti surađujete s tom strankom?

Živi zid je stranka koja proklamira desne vrijednosti i mi s njima nemamo niti jednu dodirnu točku. IDS se zalaže za liberalne, europske vrijednosti i otvoreno društvo, a Živi zid za desne vrijednosti, politiku izolacionizma, odnosno izlaska iz Europske unije i još cijeli niz opasnih politika, poput ukidanja obaveznog cijepljenja. Osim toga, Živi zid izravno podržava gospođu Željku Markić i njezine projekte, poput nedavne inicijative kojom žele smanjiti prava nacionalnim manjinama. To je u suprotnosti s idejom  Istre kao multikulturalne i tolerantne sredine. Zbog svega toga ih ne vidim kao konkurenciju nego kao destruktivnu desnu skupinu.

IDS je s GLAS-om i strankom Pametno ušao u tzv. Amsterdamsku koaliciju, jeste li spremni za moguće prijevremene izbore i koliko je uopće lijevi centar konkurentan HDZ-u u ovom trenutku s obzirom na situaciju u SDP-u?

Spremni smo. Snaga koalicije IDS-a, GLAS-a i Pametnog, osim u dobrom rejtingu, je u vrijednostima koje zagovara. Mi smo trenutno, pa rekao bih i na žalost, jedina opcija koja se može artikulirano suprotstaviti konzervativcima i radikalnoj desnici koja u Hrvatskoj želi vidjeti poljski ili mađarski scenarij. 

Je li uopće moguća suradnja s SDP-om dok mu je Bernardić na čelu budući da se on prijeti da će obojati Istru u crveno?

Ne znam što mu je bilo da to kaže. Rekao sam tada, a ponovit ću i sada – takvim izjavama najviše šteti svojoj stranci. Mi smo s SDP-om uvijek imali dobru suradnju.

Vidite li uopće scenarij po kojem bi Davor Bernardić bio sljedeći predsjednik Vlade?

U politici je sve moguće. Osobno, radije bih u toj ulozi vidio Anku Mrak Taritaš.