PULA - Istarska županija je u svrhu pripreme za sjednicu Vlade koja će se održati u Puli uputila zahtjev svim istarskim gradovima i općinama da dostave svoje prioritetne projekte, a čija realizacija ovisi o državi. Pristigle projekte gradova i općina Istarska županija proslijedila je Vladi. Kao svoje strateške projekte, Istarska županija je Vladi RH istaknula Opću bolnicu Pula, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, ŽCGO Kaštijun, Istarski ipsilon te neperspektivnu bivšu vojnu imovinu u vlasništvu države.

Također, pored strateških projekata, Istarska županija je od Vlade zatražila hitno iznalaženje rješenja za Uljanik te da projekt izgradnje Pomorskog putničkog terminala proglasi strateškim projektom RH. Naposljetku, tražit će nadoknadu troškova za sanaciju onečišćenja Raškog zaljeva.

- Kao prvo, očekujem da Vlada predstavi dugoročno i održivo rješenje za brodogradnju i brodogradilište Uljanik, što je i njezin zadatak. Na sjednici prije svega tražimo od Vlade ozbiljan i odgovoran pristup temi Uljanika. Više nema vremena ni mjesta okolišanju i odugovlačenju. Krajnje je vrijeme da se Vlada jasno očituje da li želi proizvodnju, industriju i brodogradnju, kazao je istarski župan napomenuvši:

- Naš je stav po tom pitanju jasan i nedvosmislen od samog početka. Mi želimo da Uljanik opstane, da se nastavi s brodogradnjom i proizvodnjom te da se očuvaju radna mjesta. Želimo da Uljanik bude uspješno i održivo brodogradilište. Jednak pristup, odnosno nedvosmisleno očitovanje, tražimo i od Vlade.

Župan Flego je dodao da Vlada nakon što u petak održi sastanak s povjerenicom za tržišno natjecanje Europske komisije, mora hitno stvoriti uvjete za održivu brodogradnju te uspostaviti zaštitne mehanizme za jamstva od strane države, kao što to čine i druge zemlje. - Bez države i njezinih mjera neće biti ni brodogradnje! Od Vlade tražimo jednak tretman prema našem brodogradilištu kakav je bio i prema ostalim brodogradilištima u Hrvatskoj. Također, na Vladi je da osigura stručno i kvalitetno operativno vođenje tvrtke uz instrumente nadzora i kontrole, poručio je istarski župan Valter Flego, istaknuvši da se nada da će Vlada na svojoj pulskoj sjednici prepoznati kvalitetu i važnost istarskih projekata te imati sluha za njih i podržati njihovu realizaciju.

- Naročito kad znamo da se zapravo radi o dugogodišnjim zahtjevima i projektima čija realizacija, u ovoj precentraliziranoj i tromoj državi, ovisi isključivo o Zagrebu, zaključio je Flego.

Osim rješavanja krize u Uljaniku najvažniji projekt u Istri, za koji postoje realni izgledi da krene u realizaciju brzo, definitivno je proširenje Ipsilona od Rogovića do tunela Učka čime bi se dobio puni profil. Projekt je od iznimne važnosti za Istru i sigurnost prometa jer učestalo smo svjedoci teških nesreća sa smrtnim posljedicama. Proširenje je i preduvjet za drugu cijev tunela.

Naime, Europska komisija odobrila je produljenje ugovora Republike Hrvatske s društvom Bina-Istra o koncesiji za Istarski ipsilon, kao i ulaganje u proširenje trase duge 28 kilometara u iznosu od 165 milijuna eura. Radovi bi trebali trajati oko tri godine, do kraja 2021. Financijski aranžman je već dogovoren, izvođač radova je francuska grupacija Bouvgues, ali će 95 posto radova na trasi obaviti hrvatski podizvodači, uglavnom istarske građevinske tvrtke. Očekuje se zapošljavanje oko tisuću radnika na trasi i stotinjak strojeva. Doduše, najave proširenja Ipsilona počele su još u zimu 2016. godine, dakle pred više od dvije godine, a još uvijek projekt nije započet. Dogradnja Ipsilona financirat će se sredstvima Svjetske banke i komercijalnih banaka po modelu javno-privatnog partnerstva.

Dovršetak Istarskog ipsilona infrastrukturni je projekt od velikog značaja za Istru i Hrvatsku. Od Vlade zato očekujemo i da u što kraćem roku ispuni sve nužne preduvjete neophodne za početak radova na dionici Rogovići - Tunel Učka.

Od bivše zrakoplovne baze, koja se proteže na 25 hektara, MORH je odustao prije punih šest godina što je bio znak Istarskoj županiji da odmah nakon odlaska vojske krene u planiranje nove namjene tog vojnog kompleksa pa je u županijskom prostornom planu lokacija od posebne namjene postala gospodarska zona. Zelja je bila da na lokaciji zaživi servisna avioindustrija koja bi privukla razne djelatnosti koje uz sebe vežu visokostručna i dobro plaćena radna mjesta. Već tada su se spominjali zainteresirani ulagači iz Katara, Kine, Rusije, Italije, Švicarske, Njemačke, i sve je išlo u smjeru da se u bivšoj bazi smjesti netko od takvih investitora.

U međuvremenu svi objekti unutar baze znatno su propali i u potpunosti su derutni, a nedavno je Ministarstvo obrane odaslalo poruku da im je bivši vojni aerodrom ipak zanimljiv, no, nakon kritika iz Istre iz ministarstva je za naš list potvrđeno da vojska odustaje od ponovnog aktiviranja vojne zrakoplovne baze u Puli. Županija stoga traži od države da im dodijeli veliki prostor koji bi se iskoristio u pravcu potreba za širenje civilne zračne luke, te za razvoj gospodarskih djelatnosti u funkciji zračnog prometa.

- Vladi smo ponovili i zahtjev za prepuštanjem neperspektivne bivše vojne imovine u vlasništvu države istarskim gradovima i općinama kako bi ih konačno stavili u funkciju razvoja i otvaranja novih radnih mjesta. Kao prioritetno područje, zatražili smo ustupanje zone bivšeg vojnog aerodroma za koji već postoje spremni razvojni projekti. Nakon višegodišnjih razgovora i prepiski na tu temu, od Vlade tražimo da zemljište koje nije u službi nacionalne sigurnosti ili potreba Ministarstva obrane, konačno prepusti na upravljanje ili ustupi na korištenje jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Već godinama svjedočimo da navedena, napuštena i devastirana područja, propadaju i, kao takva, nikome ne koriste, istaknuli su iz Županije.

Prenamjena Mornaričke bolnice za potrebe pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile jedan je od najvažnijih strateških projekata ITU mehanizma pulskog Urbanog područja. Prenamjenom objekta osigurali bi se dodatni prostorni kapaciteti za nastavne, istraživačke i stručne djelatnosti te povećala dostupnost visokog školstva svim društvenim skupinama. Dodatno bi se potaknuo razvoj pulskog Sveučilišta kao centra prijenosa i integracije znanja između znanstvene i lokalne zajednice.

Što se tiče Sveučilišta u pitanju su razvojni projekti koji bi osigurali neophodnu nastavnu i znanstvenu infrastrukturu. Naime, postojeći prostorni uvjeti nedostatni su za daljnji razvoj Sveučilišta, budući da proširenje prostornih kapaciteta nije pratilo izrazito ubrzani razvoj i širenje sveučilišne djelatnosti. Od Vlade tražimo da osigura sredstva za opremanje Mornaričke bolnice, čiji je dio zgrade Istarska županija prepustila na korištenje Sveučilištu, na rok od 50 godina.

Zahtjevi Istarske županije glede pulske Opće bolnice odnose se na omogućavanje normalnog poslovanja bolnice i dovršetak gradnje nove bolnice. U prvom redu, od države očekuju da osigura mjesečni limit HZZO-a koji odgovara izvršenim uslugama OB Pula prema pacijentima kako bi se, unatoč svim mjerama štednje koje se provode u pulskoj bolnici, izbjeglo poslovanje s gubitkom.

- Što se tiče nove OB Pula tijekom svih ovih godina, od početka gradnje do danas, ostalo je nekoliko otvorenih pitanja. Prvo, tražimo od Vlade da konačno donese izmjenu Odluke o davanju državnog jamstva u korist HBOR-ovog kredita u visini od 300 milijuna kuna, kako se ne bi potencijalno ugrozio nastavak radova na izgradnji bolnice. Naime, od početka radova do danas uspjeli smo s bankama dogovoriti značajno povoljnije uvjete kreditiranja, čime smo oslobodili dio već planiranih sredstava. Stoga treba hitno donijeti formalnu izmjenu Odluke Vlade s novim uvjetima. Kao drugo, tijekom gradnje bili smo primorani raditi izmjene projekta zbog novih zakonskih propisa u graditeljstvu i zdravstvu, ali i zbog napretka medicinske tehnologije. Primjerice, izmijenjen je Zakon o zaštiti od požara, a promijenio se i način pružanja usluge građanima pa je posljedično bilo potrebno povećati prostor dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije. Osim toga, naša je želja sagraditi modernu i funkcionalnu bolnicu kakvu građani Istre i zaslužuju. Sve navedeno utječe na ukupnu cijenu gradnje, ali zbog povoljnijih uvjeta kreditiranja ne utječe ili će tek neznatno utjecati na zaduživanje, kako države, tako i Istarske županije. Stoga, od Vlade očekujemo da hitno riješi sva otvorena pitanja, poručili su iz Istarske županije.