PULA - Istarski župan i nositelj liste Amsterdamske koalicije Valter Flego u intervjuu za Jutarnji list kazao je da će lista Amsterdamske koalicije biti pozitivno iznenađenje ovih europskih izbora. Pojasnio je zašto se kandidirao za zastupnika u Europski parlament te kako funkcionira županija dok je on u predizbornoj kampanji.

Hoće li Amsterdamska koalicija opstati i nakon izbora zastupnika u Europskom parlamentu?

- Vjerujem da hoće. Vidjelo se i na svim temama vezanim za europske izbore da smo snažna opozicija HDZ-u, radikalima i populizmu. Sigurno ćemo na izborima 26. svibnja ostvariti dobar rezultat, bit ćemo pozitivno iznenađenje i nakon toga će stranke Amsterdamske koalicije nastaviti surađivati.

Ankete vam daju samo jedan mandat. Nije li to znatno ispod očekivanja s kojima ste krenuli u kampanju?

- Ne. Mi smo kao regionalna stranka okupili koaliciju i izlazimo na izbore na kojima je cijela zemlja jedna izborna jedinica. U kratkom vremenu postali smo jedna od najozbiljnijih opcija. Cilj nam je predstaviti program i potruditi se da do što većeg broja ljudi dopru vrijednosti za koje se zalažemo. Ovi izbori su prva postaja, a onda idemo dalje.

Tko vodi Županiju dok ste vi u kampanji?

- Kao župan imam tri zamjenika, a imam i tim pročelnika. Danas sam na slobodnom danu, a u Zagreb sam došao stranačkim automobilom. Naravno da ne možete uzeti škare i potpuno razdvojiti kampanju od poslova župana. Svakodnevno sam više sati angažiran na rješavanju pitanja vezanih za dužnost župana.

Jeste li podržali referendumsku inicijativu 67 je previše?

- Mi u IDS-u podržali smo referendum. Ključno je da se u Hrvatskoj otvore nova radna mjesta s većom dodanom vrijednošću, s većom plaćom, čime će odmah biti i više novca za mirovine. Vlada govori da je produljenjem radnog staža reformirala mirovinski sustav, no to nije nikakva reforma. Idućih pet godina moramo raditi na stvaranju bolje plaćenih radnih mjesta.

Koje je rješenje za održivost mirovinskog sustava?

- Imamo tri velika problema. Prvi je prevelik broj povlaštenih mirovina. Drugi je nedostatak kvalitetnih radnih mjesta iz kojih bi se punili mirovinski stupovi, a treći prevelik broj radnih mjesta otvoren u javnim, prije svega državnim službama. Država mora najprije vidjeti gdje može zaraditi koju kunu, a da to nije puko produljenje radnog staža. U Istri, primjerice, ima puno zemljišta u vlasništvu države, koje zjapi prazno, a s druge strane produljujemo radni vijek, podižemo poreze i ne iskorištavamo resurse koji su nam na raspolaganju. Država se u mnogo slučajeva ne ponaša kao dobar gospodar.

Spomenuli ste problem povlaštenih mirovina. Da je na vlasti, bi li ih IDS ukinuo?

Previše je povlaštenih mirovina i treba napraviti veliku reviziju. Dodatni problem je to što one i dalje bujaju i oduzimaju veliki dio od ukupnih sredstava za mirovine. Problemu mirovinskog sustava treba prići sa svih aspekata i tako ga rješavati. To je onda reforma.

Je li produljenje radnog vijeka do 67. godine na tragu zahtjeva Europske komisije?

Nije. Komisija je rekla da trebamo smanjiti proračunska izdvajanja za mirovine, ali ona neće reći koje konkretno zahvate treba napraviti. Vlada nije učinila ništa od onog što sam govorio da je potrebno i vjerojatno je Europskoj komisiji tvrdila daje produljenje radnog vijeka jedino moguće rješenje.

Nevjerojatno je puno kandidata za zastupnike u Europskom parlamentu. Što je toliko privlačno u toj funkciji?

Mogu govoriti što je meni privlačno. A to je da smo sjeli doma i rekli da trebamo biti na izvoru informacija, zakona i novca za sljedeće mandatno razdoblje te na taj način pomoći u razvoju županije i države. Slažem se da je puno šuma u komunikaciji s obzirom na veliki broj lista i poruka. No, na kraju se sve svodi na to hoćete li pristupiti populistički ili se truditi nešto raditi. Želim učiniti nešto konkretno.

Kako vidite budućnost EU nakon što se u svibnju izabere novi parlament?

Posljednjih 5-6 godina Europa funkcionira kao vatrogasac, i to neovisno pričamo li o krizi u Grčkoj, o emigrantima ili o Brexitu. Jasno je da se Europa mora transformirati, da se mora promijeniti. EU bi morala definirati pet ili šest strateških politika koje će je jačati kao zajednicu država, a sve ostalo pustiti i decentralizirati te ostaviti županijama ili zemljama da se same razvijaju po načelu supsidijarnosti. Tako bi se Europa približila građanima kojima je često nerazumljiva i misle da im je nešto nametnuto od Europe. Nadalje, kad su sastanci skupine G8 ili drugi, uvijek se pitamo tko predstavlja Europu. Znamo tko predstavlja Rusiju, tko Kanadu, Kinu... Ali tko predstavlja EU? U ime EU uvijek sjede tri, četiri čovjeka za stolom. Mislim da bi pri provođenju bitnih politika Europa morala biti ujedinjenija i jača, i u tome bi smjeru trebala ići reforma EU.