BUZET – „Već u ovim prvim mjesecima kroz različite druge izvore financiranja uspjeli smo gotovo nadoknaditi manjak od oko šest milijuna kuna za koliko smo zakinuti poreznom reformom i izlaskom iz sustava potpora, izjavio je u intervjuu za Glas Istre gradonačelnik Grada Buzeta Siniša Žulić.

Gradonačelnik Žulić je kazao što su pokazali prvi mjeseci primjene prireza, kako se to odrazilo na građane Grada Buzeta, napomenuo je važnost europskih projekata za Grad, ali se osvrnuo na ostala pitanja komunalne naravi kao i na situaciju oko kompostane u Maloj Hubi.

Intervju u cijelosti pročitajte u nastavku.

Kako ste planirali ovogodišnji proračun?

- Prva dva mjeseca ove godine pokazala su nam da smo, barem što se poreznog dijela tiče, vrlo realno planirali proračun i da se prihodi po osnovi prireza slijevaju u proračun predviđenom dinamikom. Uspjeli smo time zadržati veći dio društvenih i socijalnih aktivnosti na dosadašnjoj razini bez da smo pritom morali povećavati cijene usluga, poput onih vrtića, doma za starije ili produženog boravka u osnovnoj školi, istaknuo je Žulić.

Kojim ste kompenzacijskim mjerama još pribjegli?

- Prirez je bio neophodan da se zadrži postojeći standard usluga. Ostalo smo pokušali balansirati uštedama i financiranjem iz drugih izvora, bez posezanja u džepove sugrađana. Ono čime sam izuzetno zadovoljan, je to da smo već i u ovim prvim mjesecima kroz različite druge izvore financiranja uspjeli gotovo nadoknaditi manjak od oko šest milijuna kuna za koliko smo zakinuti poreznom reformom i izlaskom iz sustava potpora.

Proračun za ovu godinu iznosi 47,7 milijuna kuna, koje bi njegove glavne karakteristike izdvojili?

- Uz već potpisane ugovore za izradu dokumentacije za izgradnju sustava javne odvodnje aglomeracije Buzet, sredstva dobivena za tri EU projekta te sredstva Regione Veneto za sanaciju kaštela Pietra Pelosa, u prvim izmjenama proračuna mjesto će pronaći i investicije poput nastavka rekonstrukcije i uređenja gradske knjižnice gdje smo od Ministarstva kulture dobili 800.000 kuna, a isto toliko moramo osigurati u proračunu. Kod Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uspješno smo kandidirali rekonstrukciju preostalog dijela javne rasvjete na području Buzeštine gdje će 1,4 milijuna kuna biti odrađeno bespovratnim sredstvima Fonda, a milijun kuna financirati će se kroz uštede koje taj modernizirani sustav bude ostvarivao. U sklopu Buzet outdoora, očekujemo potpisivanje ugovora za uređenje adrenalinskog parka u kanjonu rijeke Mirne. Projekt će se realizirati uz potporu Ministarstva turizma, a vrijedan je 500.000 kuna. Kroz mjesec ili dva kreće rekonstrukcija prometnice kroz naselje Franečići, od poligona do Griže. Vrijednost radova je 2,5 milijuna kuna, od toga 80 posto osigurava Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a s istim omjerom Hrvatske vode sufinancirat će sustav javne odvodnje prema naselju Majcani procijenjene vrijednosti od 3,5 milijuna kuna.

Osim lokalnih, u tijeku su i neke investicije regionalnog pa i državnog značaja?

- Na buzetskom području upravo su u fazi realizacije javne investicije teške 60 milijuna kuna, od rekonstrukcije državne ceste Buzet - Požane, izgradnje kanalizacije Paladini - Šćulci, pretovarne stanice Griža, rekonstrukcije ceste od Minjere prema Sovinjaku, prve faze uređenja depoa Narodne knjižnice. Pored toga tu je još desetak projekata financiranih javnim sredstvima. Odobrena su također sredstva i za oko 12 milijuna kuna novih projekata u ovoj godini. Uzmemo li u obzir podatak da se izvorna proračunska sredstva kreću u visini od oko 25 milijuna kuna, ove nabrojane investicije tri puta premašuju izvorne proračunske prihode.

Kako komentirate podatak da u Buzetu nema „dužničkog ropstva“, izazvanog neplaćanjem računa?

- Definitivno je skromnost i svijest Buzećana da se ne može živjeti na dug, značajno doprinjela tome da se u buzetskoj poslovnici FINA-e gotovo nitko ne raspituje ima li pravo na oprost duga, no svakako vrlo komponenta toga je i mali broj nezaposlenih koji se već godinama različitim programima te radišnošću ovdašnjih gospodarstvenika uspijeva zadržati na vrlo niskim brojkama. Grad Buzet već desetak godina ima vrlo dobar sustav detekcije i pomoći socijalne najpotrebitijima, a u taj dio brige ubrojio bi i mjere poticaja aktivnoj politici zapošljavanja.

Projekt fermentacijske kompostane u Maloj Hubi izazvao je puno kontroverzi?

- Nisam očekivao da će ovakav projekt za kojeg imamo pouzdanih informacija da neće biti štetan za okoliš i kvalitetu života građana, izazvati takvo protivljenje, iako sam očekivao da će dio stanovništva biti skeptičan prema njemu. Žao mi je što se eventualno svi potencijalni problemi nisu riješili dijalogom, argumentima i dokazivanjem zašto nešto nije dobro za naš grad. No, iako će Buzećani o ovoj investiciji odlučivati na referendumu, na argumentima ću i dalje inzistirati. Jer bojim se da bi se, ukoliko građanska inicijativa bude ustrajna u „pravu na čisti grad“, sutra na meti protivljenja mogle naći i neke druge djelatnosti koje imaju po njima upitan efekt na kvalitetu života više od te kompostane, poput štala, farmi i drugih projekata.

Protivnici investicije ističu da nisu protiv kompostane već lokacije, postoji li neka druga primjerenija?

- Zalažem se za ravnomjeran razvoj cijelog područja i zaštitu okoliša pa ne vidim zašto bi nešto što je negdje štetno na nekoj drugoj lokaciji bilo manje štetno. Usprkos niskoj stopi nezaposlenosti koja iznosi nešto više od 3 posto, smatrao bih vrlo neodgovornim bez objektivnih argumenata odbijati bilo kakve investicije i priliku za otvaranje radnih mjesta, pogotovo ako one nemaju negativan utjecaj na okoliš. Grad Buzet u posljednjih pet godina uložio je vrlo značajna sredstva da život Buzećanima bude što ugodniji i nije mi ni na kraj pameti to ugroziti investicijom kojom bi sugrađanima gurnuo „pod nos“ nešto što narušava kvalitetu života. Od prvog sam dana bio otvoren prema inicijativama građana, stoga sam i predložio gradskom vijeću raspisivanje referenduma o kompostani u Maloj Hubi pa neka građani sude o tome je li to štetno za Buzet ili nije.