PULA - Vladin prijedlog Zakona o porezu na dohodak negativno će utjecati na proračune jedinica lokalne samouprave kojima je porez na dohodak najznačajniji izvor financiranja, što znači da bi manjim proračunima mogli biti zakinuti upravo građani kroz programe i usluge koji se financiraju iz proračuna.

Klub zastupnika IDS-a jučer u Saboru nije podržao Izmjene Zakona o porezu na dohodak, iz razloga što će taj Zakon, kako su napomenuli, imati štetne posljedice za istarske općine i gradove, kao i za sve građane. 

Nezadovoljstvo s Vladinim prijedlogom Zakona o porezu na dohodak iskazalo je i vodstvo Udruge gradova, koja okuplja 121 od 128 gradonačelnika u Hrvatskoj. Zatraživši sastanak s Vladom, ukazali su na potrebu preraspodjele poreznih prihoda u državi.

Gradonačelnik Novigrada Anteo Milos, na sjednici Udruge gradova, predložio je između ostalog i da Vlada gradovima vrati mogućnost gradovima i općinama mogućnost upravljanja poljoprivrednim zemljištem, morskom obalom i šumama.

U Istarskoj županiji su izračunali da će, ukoliko prijedlog zakona bude usvojen, njihov proračun biti zakinut za gotovo 20 milijuna kuna, odnosno pet posto.

- O prijedlogu, kao i o mogućim kompenzacijskim mjerama saznali smo uglavnom putem medijskih napisa, ali svjesni smo da bi takav potez bio veliki udar na lokalne proračune", izjavio je načelnik Županijske uprave u Istarskoj županiji Valerio Drandić navevši da su se ranije pripremili na moguće uštede zbog manjka prihoda.

- Županija je već početkom godine provela niz konkretnih mjera racionalizacije poslovanja. Naime, kad je Hrvatska ušla u proceduru prekomjernog deficita, anticipirali smo ove događaje te poduzeli konkretne mjere uštede. Ove smo godine tako ostvarili uštede od sedam milijuna kuna na plaćama i putnim troškovima zaposlenika te energiji. Uz, to Županija zadnjih pet, šest godina, koliko traje gospodarska kriza, nastoji racionalno poslovati. I dalje ćemo štedjeti prvenstveno na materijalnim troškovima, poput uredskog materijala, službenih putovanja i energenata, kazao je Drandić.

Valerio Drandić je naglasio da će „županijsko poslovanje biti financijsko stabilno te da ćemo izdvajanja za masu plaća zadržati u okviru zakonski dozvoljenih iznosa“.

Svoje prve projekcije o izostanku djela tog prihoda napravili su i u Poreču i Labinu. U Gradu Poreču će zbog toga zabilježiti 3,5 do 4,0 milijuna kuna manje prihoda, a u Labinu dva milijuna. U labinskom slučaju to znači da će ostati bez 2,5 posto proračuna, a za Porečane odgovara vrijednosti od 3,6 do 4,1 posto proračuna.

Grad Labin, Pazin i Rovinj potvrdili su također da će na proračun grada utjecati i izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave kojom se predlaže novi razmjer učešća gradova i općina u prihodima od poreza.

Gradonačelnik Pazina Renato Krulčić istaknuo je da Grad Pazin već nekoliko godina smanjuje proračunske rashode umanjenjem iznosa za plaće i smanjenje materijalnih prava zaposlenika, zatim kroz racionalizaciju poslovanja, smanjenju materijalnih usluga i energenata.

Iz Grada Rovinja također su napomenuli da su od 2009. godine uveli mjere štednje i racionalizacije, koje između ostalog uključuju i smanjenje plaća zaposlenicima u upravi i ustanovama, kao i za zamrzavanje prava iz kolektivnog ugovora.

IDS