MOTOVUN - Knjiga „Ljepotica i zvijer - Mali kompendij hrvatskog regionalizma“ riječkog novinara i publicista Nevena Šantića predstavljena je ove subote u Motovunu.

Kako je rekao u uvodu, politički savjetnik IDS-a Emil Soldatić, tema regionalizma u Hrvatskoj, o kojoj govori upravo ova knjiga, redovito se zaobilazi.

 - Hrvatska je povijesno i ekonomski zemlja regija, ali ta činjenica ne odgovara određenim političkim elitama. Nažalost, u Hrvatskoj se redovito ističe financijski kriterij funkcioniranja regionalne i lokalne samouprave, kao da moraju poslovati isključivo po ekonomskim principima, iako je njihova zadaća skrb o javnim interesima, rekao je Soldatić preporučivši ovu knjigu svima koji se žele uputiti u problematiku hrvatskog regionalizma.

O knjizi je govorio i dr. sc. Željko Boneta, sociolog s riječkog Sveučilišta koji se osvrnuo na istraživanja koja su pokazala kako je mala razlika između regionalne vezanosti u Istri i Lici, te da regionalna i nacionalna identifikacija postoje paralelno i međusobno se ne isključuju. 

- U regijama s neatraktivnim resursima teže dolazi do regionalne politizacije, ali regionalizam je dinamičan društveni fenomen koji poprima različite oblike i ima različite ciljeve, naglasio je Boneta.

Sam autor knjige rekao je kako je priličan broj stranica posvetio IDS-u koji je bio ledolomac regionalizma u Hrvatskoj. 

- IDS nisu svi mogli slijediti, a za razliku od ostalih bio je u najpovoljnijem položaju jer je imao zaokruženu regiju, za razliku, od primjerice Dalmacije, rascjepkane s nekoliko županija, kazao je Šantić.

Autor knjige se na zalaže za određen broj regija u Hrvatskoj, jer one se, kako je rekao, prepoznaju, a ne crtaju kako komu padne na pamet. Također, Šantić smatra kako se regija ne smije gledati samo po ekonomskom principu i da Hrvatska treba imati onoliko regija koliko to ljudi žele. 

- Zašto bi lokalna vlast u Istarskoj županiji morala moliti Vladu za gradnju bolnice u Puli? Zašto za neki infrastrukturni problem u Dalmaciji, Međimurju ili Varaždinu treba moliti novac od središnje države da se umilostivi i svojim ukazom udostoji doznačiti novca? Tu je pitanje moći, pitanje centralističkog uma koji se nakon 20 godina ne želi odreći novca, kaže na to Šantić. 

- Ne krenemo li odozdo i ne damo li priliku da se lokalne elite regionalno-politički i ekonomski iskažu, uspjet će samo oni koji imaju veze prema Zagrebu, dodaje Šantić. 

On smatra da modernoj hrvatskoj državi treba dizajn u kojem bi regionalizam bio bi motor unutarnjih potencijala u ukupnom razvoju društva. U suprotnom moglo bi se ispostaviti da mreža svih tih naših autoputova ne služi tomu da provincije prestanu biti provincije već da mladima pomognu da što brže dođu u Zagreb i odande što prije u Europu.

Na samom kraju, Neven Šantić je naglasio kako smatra da je regionalna dimenzija Hrvatske problem s kojim se dnevno sudaramo, ali se ta tema sustavno pod raznim izlikama izbjegava staviti na dnevni red. 

IDS