Istarski gradovi bilježe najmanju stopu rizika siromaštva u Hrvatskoj
Labin i Buzet bolji čak i od Europskog prosjeka
LABIN - Istarski gradovi imaju najmanju stopu rizika siromaštva u Hrvatskoj pokazala su posljednja istraživanja koje je proveo portal gradonačelnik.hr. Naime, gradovi Labin sa stopom rizika siromaštva od 6,7 posto i Buzet sa stopom od 6,9 posto u samom su vrhu kada je riječ o stopi rizika siromaštva u Hrvatskoj te su ujedno i daleko bolji od EU zemalja koje imaju najmanji problem sa siromaštvom. Podsjetimo kako je Hrvatska nažalost po pitanju nezaposlenosti i siromaštva u donjem dijelu EU ljestvice.
Osvrnuvši se na rezultate istraživanja, gradonačelnik Labina Tulio Demetlika je kazao kako su u Gradu zadovoljni rezultatima no da ih to ne zadovoljava. Demetlika je naveo kako Grad Labin, uz to što je orijentiran na industriju i malo i srednje poduzetništvo, razvija i turizam i poljoprivredu, gdje većina građana ostvaruje dodatne prihode od iznajmljivanja i prodaje autohtonih proizvoda.
- Grad Labin ima vrlo dinamičan program socijalnih mjera, poticanja cjeloživotnog obrazovanja, stipendiranja učenika i studenata, kao i program uključivanja u zajednicu kako bi se smanjio rizik od siromaštva, istaknuo je Demetlika dodavši:
- Socijalna osjetljivost jedne sredine i njezina razvijenost prije svega se mjeri po brizi i pomoći koja se pruža onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Što se tiče konkretnih mjera, gradonačelnik je posebno istaknuo socijalne mjere namijenjene obiteljima s troje i više djece, potom jednokratne novčane pomoći siromašnim građanima, naknade za troškove stanovanja, utroška električne energije i vode, odvoza smeća i komunalne naknade.
Govoreći o programu jačanja gospodarstva kroz poticaje obrtnicima i poduzetnicima, Demetlika je kazao:
- Potiče se samozapošljavanje putem edukacije o otvaranju vlastitih poduzeća, radnji i sl., te informiranjem o potrebama za robama i uslugama na lokalnim tržištima. Prepoznatljiva je poduzetnička zona za male i srednje poduzetnike te poduzetnički inkubator za početnike.
Pored Labin koji je ove godine također uvršten među pet hrvatskih pametnih gradova budućnosti, Buzet je već tradicionalno među najboljima, a prošle godine je bio hrvatski rekorder po najmanjem broju nezaposlenih - tek dva nezaposlena na sto stanovnika.
Podsjetimo, Buzet je u 2016. bio grad sa najmanjom nezaposlenosti u Hrvatskoj - tek dva nezaposlena na sto stanovnika na što je gradonačelnik Žulić kazao:
- Najbolja mjera smanjenja rizika od siromaštva je da ljudi rade i za to primaju plaću. Grad Buzet već je godinama u vrhu po stopi nezaposlenosti, zahvaljujući prvenstveno uspješnom gospodarstvu. Drago mi je da smo brojnim poticajima u proteklih pet godina uspjeli značajno doprinijeti poboljšanju te slike, s obzirom da se putem gradskih poticaja otvorilo 70-ak tvrtki i obrta te zaposlilo preko 150 naših sugrađana.
Žulić je naposljetku istaknuo kako je izuzetno ponosan što se u buzetskoj poslovnici FINE nitko ne raspituje ima li pravo na otpis duga te je zaključio:
- Za sve to definitivno su zaslužne gradske mjere poticaja i programa u poduzetništvu, za što je iz gradskog proračuna osigurano oko pet milijuna kuna. Isti taj iznos svake godine osiguravamo i za socijalne programe i potrebe.
Naime, Državni zavod za statistiku objavio je prije nekoliko mjeseci detaljne rezultate istraživanja siromaštva i socijalne isključenosti. Kombiniranjem Popisa stanovništva iz 2011. godine koji nudi podatke o svim stanovnicima, ali sadrži ograničene podatke o njihovom blagostanju bilo je potrebno kombinirati s istraživanjem koje nudi podatke o dohotku kućanstva.
Preko Ankete o dohotku stanovništva (EU-SILC) u kombinaciji s popisom stanovništva, simuliran je dohodak svakog popisanog kućanstva. Korištenjem različitih ekonometrijskih modela, metodom procjene na malom području (small area estimation) dobiveni su po prvi puta za Hrvatsku podaci o siromaštvu na svim razinama tj. za svaku pojedinu županiju, gradove i čak općine.
Analiza je pokazala da u prosjeku gradovi imaju manju stopu rizika od siromaštva (18.5 posto) u odnosu na općine (27.1 posto). Takav rezultat nije neobičan s obzirom da su gradovi generatori gospodarskog rasta i privlače više investicija koje dovode zapošljavanju i smanjenju siromaštva u odnosu na općine.