U Puli se ugrađuju podzemni spremnici za otpad
Nove posude za otpad umjesto ekološki neprihvatljivih vrećica
PULA – U zadnje vrijeme na brojnim lokacijama u Puli ugrađuju se spremnici za smeće, a najavljuje se i podjela gotovo 20 tisuća pristiglih posuda prvenstveno za obiteljske kuće. Tim je povodom direktor komunalne tvrtke Herculanea Pula Igor Stari kazao o čemu se radi.
- Sustav selektivnog prikupljanja otpada unaprjeđujemo na dva načina i trebao bi sigurno dovesti do povećanja količine odvajanja, kao i kvalitetnijeg izdvajanja korisnih sirovina. Nakon što smo podijelili čipirane posude za komunalni otpad korisnicima koji obitavaju u obiteljskim kućama i onim u višestambenim zgradama, te dodjelom posuda za selektivno prikupljanje, što smo završili tijekom 2020. godine, nastavljamo s unaprjeđenjem sustava selektivnog prikupljanja. Fond nam je isporučio svih 20 tisuća posuda te će u narednom razdoblju krenuti podjela korisnicima koji žive u obiteljskim kućama, a riječ je negdje oko 8.000 korisnika. One će zamijeniti vrećice koje su ti korisnici do sada koristili u odvajanju korisnih sirovina, kao što su papir-karton, plastika i staklo. Vrećice su, naime, zbog rasta količina odvajanja postale ekološki i financijski teret, kazao Igor Stari.
Podjelom žutih i plavih posuda će osim kvalitetnijeg i dugoročnog rješenja za korisnike, racionalizirati i troškove prikupljanja. Trošak nabave tih 20.000 posuda je više od 5,5 milijuna kuna, ali se 85 posto financira bespovratnim sredstvima.
- Ne smijemo zaboraviti da smo tijekom 2020. godine dodijelili i 500 posuda za selektivno prikupljanje višestambenim zgradama na onim područjima gdje su za to postojali preduvjeti, odnosno prostor za njihov smještaj, kao i tzv. posuda zvona za staklo koja su raspoređena po cijelom gradu. Drugi pravac je širenje polu-podzemnih spremnika, najavio je Stari.
Govoreći o tome na koji će se način širiti postavljanje polu-podzemnih spremnika te koje su to gradske zone u kojima ih se planira postaviti, Stari kaže kako će se na taj način prije svega unaprijediti sustav za one gradske zone koje zbog nedostatnog prostora nemaju mogućnost kontrole količina otpada koje zgrade „proizvode“ prema klasičnom obliku individualizacije. To su prvenstveno zone gdje prevladava starija gradnja.
- Još jedan od problema koji se javlja kod velikog broja višestambenih zgrada je nemogućnost postizanja dogovora oko udjela svakog stana u zajedničkoj posudi. Tipologija stambenih građevina i urbano uređenje je takvo da zgrade na tim područjima nemaju prostora ni unutar ni oko zgrada za smještaj seta potrebnog za individualizaciju i odvajanje. Najčešće imate niz spojenih zgrada koje direktno izlaze na javnu prometnicu bez okućnice. Osim samog centra, to su zone MO Arena, dio Kaštanjera, Monte Zaro, dio Gregovice, područje oko Nazorove i Radićeve ulice. Osim navedenih zona u planu je i pokrivanje „zona koncentracije“ kako ih zovemo. Takvih zona ima 22 i pokrivaju preko pet tisuća korisnika. To su zone gdje je na malom prostoru ili lokaciji jako puno korisnika pa bi za novi sustav prikupljanja to značilo smještaj velikog broja posuda i svakodnevno pražnjenje. Za primjer možemo uzeti ugrađene setove na području Vidikovca gdje na malom prostoru gravitira oko 700 stanovnika. Za klasičan pristup individualizaciji bilo bi nam potrebno više od 30 posuda koje bi se morale svakodnevno prazniti, a ponekad i dva puta dnevno. Ovako smo s dvije, a u planu je još jedna pozicija, potrebe tih korisnika pokrili s frekvencijom pražnjenja od dva puta tjedno, kazao je direktor Stari.
S obzirom da se često čuje da je takav sustav prikupljanja otpada prilično skup, nameće se pitanje zašto se uopće išlo u njegovu izgradnju. Direktor Satri pojašnjava da se u razvijenim sustavima već godinama koristi ovakav pristup jer postoje i dobri razlozi za to, pogotovo u većim gradovima. – Prije svega moramo sagledati sustav u cjelini, jer je jedno pružati uslugu s 2.500 posuda, što je nekada bilo na području grada, a drugo je pružati uslugu u sustavu koji u konačnici, na cijelom terenu broji oko 30 tisuća posuda. Za takav sustav po klasičnom modelu prikupljanja bio bi nam potreban značajno veći broj vozila i djelatnika, a posljedično i povećanje troškova. Tehnološka rješenja prilagođavaju se potrebama na terenu jer nije isto prikupiti otpad na 90 ili 500 različitih lokacija.
Govoreći konkretno o troškovima samog sustava, izdvojio je područje koje je sada u natječaju za ugradnju polu-podzemnih spremnika, a koje pokriva područje Monte Zaro – Radićeva - Nazorova ulica te područje oko suda i broji oko 250 posuda na stotinjak lokacija.
- Planiramo postaviti na 20-ak lokacija polu-podzemne spremnike i pokriti oko 3.500 korisnika. Samo za taj dio instalirani volumen povećat ćemo na tjednoj osnovi s milijun na tri milijuna litara. U konačnici ovo nam znači ogromne uštede u frekvenciji odvoza, a samim time i potrebnom broju posuda. Neki izračuni pokazuju da to područje opslužuje u ljetnom režimu 18 ljudi dok će to isto raditi 6 djelatnika. To se može vidjeti na Vidikovcu gdje smo posude praznili svakodnevno a sada dva puta tjedno. I vozila moramo prilagoditi takvom načinu prikupljanja. U našem voznom parku imamo vozila koje istovremeno mogu skupljati dvije frakcije otpada pa umjesto da zasebno prikupljate papir i plastiku to možete raditi istovremeno i time ste uštedjeli na jednoj frekvenciji odvoza. Sada kad podijelimo 20 tisuća posuda potrebno će biti značajno više vremena na ruti za prikupljanje, čime će se smanjiti norma prikupljanja na dnevnoj razini, kazao je Stari.
Na upit postoji li način da se, kroz sufinanciranje, troškovi izgradnje sustava umanje, direktor ističe da su aplicirali na javni poziv kojim bi se, putem EU fondova, nabavila takva vozila za podizanje polu- podzemnih posuda, a računaju na 1,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Očekuju i javni poziv Fonda za zaštitu okoliša kojim će se ponovo financirati nabavka opreme s 50 do 60 posto bespovratnih sredstava.
Nakon ugradnje podzemnih spremnika u užem gradskom središtu koje obuhvaća prsten strogog centra grada gdje je ugrađeno 15 setova podzemnih spremnika i pokriveno gotovo tri tisuće korisnika s brojnim malim poslovnim subjektima, nastavljamo širenje mreže polu-podzemnih spremnika od samog centra prema vani. Radi se o zonama grada gdje nam stambena tipologija gradnje i urbanistička rješenja jednostavno ne omogućavaju klasičan oblik individualizacije korisnika zbog jednostavnih razloga, nepostojanja dovoljno prostora.
U natječaju je, dakle, zona Monte Zaro – Nazorova - Radićeva ulica te područje oko suda u Kranjčevićevoj ulici oko tvornici stakla i to konkretno Dobrilina ulica raskršće, Vergerijeva ulica pored trafostanice, parkiralište kod zgrade Croatia osiguranja, kod parkirališta Rojca, Rovinjska ulica, Rovinjska ulica uz Marulićevu ulicu, Marulića ulica, Vitezićeva, Nazorova/Mate Balota, Kranjčevićeva ulica prema Nazorovoj. U grupi II su lokacije Kačića Miočića kod doma „Alfredo Štiglić“ kod OŠ Vidikovac, Olge Ban, Gundulićeva, Spinčićeva ulica na dvije lokacije, na S krivini, u Ulici Otokara Keršovanija su dvije lokacije te Rizzijeva ulica kod Mornaričkog parka. Potrebno je naglasiti da na pojedine lokacije ide samo spremnik za komunalni otpad zbog blizine ostalih spremnika namijenjenih za selektivno prikupljanje. Plan je tijekom veljače krenuti s ugradnjom na navedenim lokacijama. Kontaktirat ćemo korisnike oko načina smještaja kao i podjele elektronskih kartica koje će koristiti te ćemo u aktivnosti pripreme za ugradnju uključiti i pripadajuće mjesne odbore, kazao je Stari.
U fazi pripreme je područje MO Arena kao i dio Kaštanjera. Prema prvim procjenama na tom području planira se ugradnja na oko dvadeset lokacija. Točnost lokacije ovisi o brojnim uvjetima prije svega infrastrukturnim, prometnim mogućnostima, statičkim proračunima, uvjetima Grada, željama okolnih stanara i drugom.
- Posla je jako puno, ali u konačnici, osim ekonomskog aspekta, značajno ćemo podići kvalitetu usluge za građane i racionalizirati cijeli sustav prikupljanja. Nema više vrećica i držanja plastike, papira, kartona te stakla u kućama, nema bacanje u susjedovu kantu, nema svađe oko udjela u zajedničkom spremniku, a svaki pojedinac će platiti prema količini koju proizveo. Grad Pula aktivno sudjeluju u realizaciji projekta. To je važno zato što sve više građana upućuje zahtjeve prema Gradu i nama za izgradnjom eco boxa. Plan je da do kraja 2022. godine riješimo sve tri zone, zaključio je girektor Herculanee Igor Stari.